Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini (BiH) odbacuje zapaljivu retoriku kojom se dovode u vezu migranti, izbjeglice i tražioci azila sa bezbjednosnim prijetnjama ili radikalizmom.
Navodi se to u odgovoru Misije na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da prokomentarišu tvrdnje ministra unutrašnjih poslova entiteta Republika Srpska (RS) Siniše Karana o postojanju radikalnih lica među migrantima.
Karan, ministar unutrašnjih poslova RS izjavio je 26. marta da "prijeti migrantski talas zbog čega bi BiH kao tranzitna zemlja mogla doći u nesaglediv problem".
"Tu su i lica koja su radikalna i spremna na djelovanje, tako da ćemo i na to obratiti pažnju kada je riječ o migrantima. Imamo pojačanu saradnju sa međunarodnim organizacijama. Mi već ustupamo i ustupili smo informacije državama u regiji", naveo je Karan na konferenciji za novinare.
U OSCE-u ističu kako osuđuju "svako djelovanje kojim se raspiruje netolerancija ili podstiče na mržnju, između ostalog, usmjerenu protiv migranata, izbjeglica i tražilaca azila".
"Kako inkluzivne i stabilne demokratske države moraju štititi prava svih pojedinaca, bez obzira na njihov status, javni zvaničnici u BiH imaju odgovornost da njeguju pozitivnu društvenu klimu i da u slučaju bilo kakvih potencijalnih prijetnji upućenih migrantima, izbjeglicama i tražiocima azila koji borave u BiH reaguju djelotvorno i bez odlaganja", stoji u odgovoru Misije OSCE-a u BiH 2. aprila.
U Misiji OSCE-a u BiH istakli su kako vlasti trebaju hitno privesti kraju usvajanje novog Zakona o graničnoj kontroli BiH i nove Strategije integrisanog upravljanja granicom u BiH u svrhu unapređenja upravljanja migracijama i boljeg ispunjavanja potreba cjelokupnog stanovništva BiH.
Dodaju da se time osigurava i usklađenost zakona sa relevantnim međunarodnim obavezama i principima, uključujući transparentnost i dobro upravljanje.
Karanove tvrdnje, za RSE je prethodno demantovao Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH, tvrdeći da takvim informacijama "ne raspolažu ni naše obavještajne, a ni operativne institucije, agencije koje se bave tim poslovima".
Karanove tvrdnje nisu željeli da komentarišu u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, navodeći da, u skladu sa nadležnostima, prikupljaju obavještenja i podatke o krivičnim djelima i počiniocima, te "prate i analiziraju bezbjednosne situacije i pojave koje pogoduju kriminalitetu".
"Podatke o svojim operativbnim i istražnim aktivnostima ne možemo dostavljati drugim licima, osim nadležnim pravosudnim institucijama", stoji u odgovoru SIPA-e od 1. aprila.
Prema podacima Službe za poslove sa strancima BiH, u privremenim prihvatnim centrima u BiH trenutno nalazi 2.090 migranata, uglavnom iz Sirije, Avganistana i Maroka.
Prihvatni centri za migrante u BiH se nalaze u entitetu Federacija BiH, na području Sarajeva, te na krajnjem sjeverozapadu države, kod Bihaća, koji mogu da privremeno prihvate 4.500 osoba.
U Republici Srpskoj godinama odbijaju da oforme prihvatne centre za migrante.
Evropska unija (EU) najavila je u februaru početak projekta kojim će osigurati dodatnih 6,4 miliona evra za jačanje upravljanja granicama i migracijama u Bosni i Hercegovini.
Odluka je donesena, kako navode, zbog značajnog porasta broja dolazaka u BiH posljednjih godina, koje su opteretile sposobnost zemlje da se efikasno nosi sa migracijskim tokovima i upravljanjem granicom.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), više od 200.000 migranata ušlo je na područje Zapadnog Balkana tokom 2023. godine. No, u IOM-u ističu i kako se migranti se ne zadržavaju u balkanskim zemljama kao ranijih godina.
