Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, izjavio je da taj bh. entitet "ne planira nikakvu secesiju i ugrožavanje mira i stabilnosti", dan nakon što su američki obavještajci upozorili da on poduzima korake koji vode ka de fakto secesiji RS.
Dodik, kojem se sudi pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, objavio je to na društvenoj mreži X, kao reakciju na godišnju procjenu Obavještajne zajednice Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
U ovom dokumentu, relativno kratak dio je posvećen Zapadnom Balkanu, u kojem se navodi da je u tom regionu povećan rizik od međuetničkih sukoba.
Istaknuto je ime jedne osobe, Milorada Dodika, za kojeg se navodi da "preuzima provokativne korake da bi neutralisao međunarodno nadgledanje u Bosni i Hercegovini i obezbijedio de fakto secesiju za Republiku Srpsku".
Upozoravaju da bi njegovo djelovanje moglo prouzrokovati reakciju lidera Bošnjaka u BiH – što bi u konačnici značilo nasilne konflikte sa kojima se mirovne snage stacionirane u BiH ne bi mogle izboriti.
Milorad Dodik, koji je zbog "antidejtonskog djelovanja" pod američkim i britanskim sankcijama, u posljednjih nekoliko godina je više puta pozivao na secesiju entiteta Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.
Dodik je, povodom izvještaja, na mreži X optužio Ameriku da "priželjkuje neko novo žarište", na kojem bi trenutni američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) "mogao da dobije neki poen uoči izbora".
"Uspјeli su da u јednoј rečenici napišu toliko laži i saspu sav svoј otrov kako bi stvorili prostor za dalje intervenciјe i blokiranje i Republike Srpske i Federaciјe", napisao je Dodik.
Između ostalog, Dodik je rekao i da "neće dozvoliti da se ugrozi bezbjednost ljudi".
Da li je bezbjednost BiH ugrožena?
Tobi (Toby) Vogel iz Savjeta za politiku demokratizacije, organizacije sa sjedištem u Berlinu, kaže za RSE da EUFOR Althea, mirovne snage EU u BiH, već godinama nemaju ljudstvo ni opremu da adekvatno odgovore na pojačano nasilje u zemlji.
Prema njemu, ojačanje ovih snaga je preduslov za rješavanje drugih problema u državi.
"Ako bi trupe EUFOR-a bile raspoređene u Brčkom, to bi poslalo signal - šta god vi uradite, kakve god secesionističke poteze povučete, mi smo ovdje i mi ćemo 'presjeći' RS napola. Biće fizički nemoguće da se RS otcijepi", ocjenjuje Vogel.
Ipak, on dodaje da ne vidi apetit EU da značajno ojača ove snage, iako bi, kaže, američka upozorenja trebalo da budu "poziv za buđenje" EU.
Vedran Džihić, predavač na Fakultetu političkih nauka u Beču kaže za RSE da su poruke i upozorenja američke obavještajne zajednice slične onima koje su se ranije mogle čuti iz američke ambasade u BiH, ali i iz samog Vašingtona.
Upozorava da bi porast nacionalizma u RS neminovno naišao na odgovor nekog drugog nacionalizma.
"U politici koja se sve više udaljava od kompromisa, koja sve više prelazi u domen emocija, prijetnji, gdje se baštine animoziteti, da onda postoje snage i pojedine grupacije koje mogu u nekom momentu da kažu, OK, pa hajde da vidimo ko je jači", rekao je Džihić.
Ističe da je Dodik zahvaljujući svom ponašanju posljednjih desetak godina, postao persona non grata za Amerikance.
Da li će evropske integracije 'smiriti' Dodika?
Eventualno otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u Evropskoj uniji neće promijeniti Dodikovo ponašanje, ocjenjuje Tobi Vogel.
Prema njemu, Evropska unija (EU) je glavni krivac za trenutnu situaciju u BiH.
"EU je bila glavni, dominantni međunarodni igrač u BiH, skoro dvije decenije. Da na kraju tako dugog perioda SAD podižu uzbunu o secesionističkim prijetnjama, govori o neuspjehu EU da izgradi konkretan mir, da kreira novi društveni ugovor, čak i samo da održi mir", upozorava Vogel.
Dodaje da je BiH veoma daleko od otvaranja i zatvaranja poglavlja u pristupnim pregovorima sa EU, te da je zemlji "potrebna korjenita promjena Ustava da bi postala članica".
I Vedran Džihić ocjenjuje da posljednji koraci ka EU neće mnogo promijeniti kod Dodika.
"On u suštini bježi od EU kao đavo od krsta, ali je naravno dovoljno vješt igrač i dovoljno strateški promišljen da zna da mu u datom momentu treba ta dupla strategija. Pokazati se kompromisan, malo ublažiti kritiku, pa onda pokupiti par poena u nekim glavnim gradovima EU, pa onda opet eskalirati malo", pojašnjava Džihić.
Dodaje da Dodik ovakve situacije, kada je zbog kompromisa na državnom nivou ublažena kritika usmjerena ka njemu, koristi da "zategne" vladavinu u RS.
"Imamo set zakona koji je planiran ili implementiran, protiv nevladinih organizacija, protiv medija, možda će u sljedećem koraku krenuti u novi pokušaj da napravi novi, vlastiti izborni zakon", izjavio je Džihić.
Uticaj Rusije
Prema Vogelu, Rusija na Zapadnom Balkanu nema konkretne strateške ciljeve, ali su svjesni da "praktično bez napora" mogu da osujete evroatlantsku integraciju regije.
"Ja ne bih prenaglašavao ulogu Rusije, ekonomski interesi su maleni, robna razmjena takođe, ali simbolička vrijednost je veoma visoka, jer Rusija može ukazati na Srbiju kao saveznicu, može da preuveliča sopstvenu ulogu u regionu", smatra Vogel.
Za razliku od njega, Džihić kaže da je Zapadni Balkan jedna od regija koje ruski predsjednik Vladimir Putin može destabilizovati "uz relativno malu investiciju".
Ističe da će Dodik nastaviti da koristi Rusiju za svoje svrhe, računajući na popularnost Rusije u RS, dok će Putin koristiti Dodika kao "proxy" igrača kojeg bi mogao da iskoristi za svoje planove.
Eventualni dolazak Trampa na vlast
Dodik je više puta u javnim istupima podržao ponovni dolazak Donalda Trampa na vlast u SAD.
Ukoliko bi Tramp ponovo postao američki predsjednik, Vogel ne očekuje značajne promjene u odnosima prema BiH, ali očekuje povratak "opasne tendencije da se u diktatorima vide prijatelji".
Podsjeća da u pozicijama Trampa nema jasne ideologije ili strategije, ali i da on ima podršku raznih autokrata, između ostalog, Putina i mađarskog premijera Viktora Orbana.
Džihićeva procjena je da bi Trampova sklonost pragmatičnim i radikalnim rješenjima mogla dovesti do eksplozije u perifernim regijama, kao što je Zapadni Balkan.
Šta radi Dodik?
Posljednjih nekoliko godina, Dodik i njegova stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata pokušavaju da, kako kažu, "vrate" nadležnosti koje su prenesene sa entitetskog na državni nivo.
Krajem 2021. je usvojen zakon koji predviđa osnivanje entitetske Agencije za lijekove, iako ova institucija postoji na državnom nivou, ali do njenog osnivanja nikad nije došlo.
Tada je Narodna skupština RS usvojila zaključke koji predviđaju preuzimanje državnih ingerencija u oblastima odbrane, indirektnih poreza i sudstva, ali to se takođe nije desilo.
Dodik je više puta prijetio izdvajanjem RS iz BiH, između ostalog, ukoliko dođe do nametanja zakona koji se tiču pitanja državne imovine.
Prema Ustavu BiH, ne postoji mogućnost otcjepljenja entiteta iz države.
Izvori iz EU su ranije naveli za RSE da bi u slučaju otcjepljenja, RS bila politički i ekonomski u potpunoj izolaciji.
Vlast u RS predvođena Dodikom je prošlog ljeta izglasala zakone koji predviđaju neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji tog bh. entiteta, kao i to da se odluke visokog predstavnika – kojeg u RS ne priznaju – neće objavljivati u Službenom glasniku RS.
Zbog potpisivanja ukaza kojima se proglašavaju ovi zakoni, vodi se proces protiv Dodika pred Sudom BiH.
Facebook Forum