Osam dana ranije od drugih i u prostorijama državne naftne firme. Tako će ruski državljani koji borave u Bosni i Hercegovini moći da glasaju u Banjaluci na izborima za predsjednika Rusije.
Glasanje će im biti omogućeno u prostorijama "Optima grupe" u Banjaluci 9. marta, dok će u Ambasadi Rusije u Sarajevu moći da izađu na birališta kada i većina Rusa, 17. marta.
Glasanje na oba mjesta odobrio je Savjet ministara BiH 14. februara na prijedlog Ministarstva spoljnih poslova.
Iz "Optima grupe" je rečeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) da oni ne organizuju glasanje, nego da su samo ustupili prostorije na zahtjev Ambasade Ruske Federacije u BiH.
Vlasnik "Optima grupe" je ruska kompanija "NjeftegazInKor", ćerke firme "Zarubežnjefta", ruskog državnog preduzeća sa sjedištem u Moskvi.
Evropski parlament je predložio u novembru prošle godine da se "Zarubežnjeftu", kao i drugim ruskim naftnim gigantima, uvedu sankcije, u sklopu reakcije Evropske unije na invaziju Rusije na Ukrajinu.
"Optima" u BiH upravlja rafinerijama nafte u Brodu i ulja u Modriči, kao i lancem benzinskih pumpi "Nestro".
Na posljednjim ruskim predsjedničkim izborima 2018. godine, takođe, je bilo organizovano glasanje u banjalučkim prostorijama "Optime".
Nije poznato koliko ruskih državljana u BiH može glasati na izborima.
Na upit RSE upućen Službi za poslove sa strancima, koliko se Rusa nalazi u BiH, rečeno je da će odgovor stići početkom iduće sedmice.
Iz Granične policije BiH, za RSE navode da je od 1. januara 2022. do 5. marta 2024. godine u BiH ušlo skoro 250.000 ruskih državljana, dok je u istom periodu zemlju napustilo 228.000.
"Sumnjivo" rano glasanje i "nelogična" lokacija
Draško Aćimović, nekadašnji bh. ambasador u Ukrajini, smatra da odluka Savjeta ministara BiH da dozvoli glasanje u prostorijama ruske firme "traži dodatno pojašnjenje".
"Prvi je da se glasanje, koliko je meni poznato, ne može obavljati u privatnim firmama, glasanje za predsjednika jedne države, tako da je to sigurno odluka koja traži pojašnjenje. Druga stvar je, zašto se to radi sedam dana prije glasanja u Ambasadi", pita se Aćimović.
On dodaje da bi se "po toj logici mogao birati i predsjednik SAD u nekoj firmi unutar BiH i to sedam dana prije".
Istovremeno, bivši ambasador BiH u Rusiji, Enver Halilović, za RSE je rekao da je "tehnički sporno i malo sumnjivo što se tako prerano glasa".
"Ukoliko je praćeno odgovarajućim prisustvom, odgovarajućih ljudi upućenih za praćenje izbora, mislim da to može da ide", smatra Halilović.
Nekadašnji član bh. Predsjedništva i državni šef diplomatije, Mladen Ivanić kaže za RSE da "sve o čemu se institucije dogovore je moguće i realno", iako prema njegovom znanju nije bilo puno sličnih slučajeva.
"Sama lokacija je stvar onoga ko organizuje izbore, zemlja domaćin daje sa svoje strane samo potvrdu. Ne mislim da će tu sada biti nešto pretjerano puno glasača, pretpostavljam da su u pitanju ruski državljani koji su zaposleni u tim firmama", ocijenio je Ivanić.
Prema podacima iz prethodne godine, u "Optimi" je zaposleno 135 osoba.
Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH, za RSE je izjavio da će ovi izbori proći bez nezavisnih posmatrača i samo sa članovima biračkog odbora.
Prema njemu, glasanje u firmi nije logično, ali da "u BiH može biti mnogo toga".
"Mislim da je to da jedan dio politika u BiH pokaže privrženost Ruskoj Federaciji. To je kod nas tako očigledno, ako uzmemo stav predsjednika Republike Srpske. To je za mene neka vrsta dodvoravanja Moskvi, poslušnosti prema nekom ko je daleko van granica ove države", smatra Šehić.
Milorad Dodik, predsjednik RS koji je pod američkim i britanskim sankcijama, jedan je od rijetkih evropskih političara koji se od invazije na Rusiju sastajao sa ruskim predsjednikom.
Posljednji put, dvojica lidera su se sastali 21. februara, u ruskoj republici Tatarstan.
Zbog protivljenja predstavnika RS u državnim institucijama BiH, sankcije EU Rusiji sa kojima se BiH zvanično usaglasila, nisu u potpunosti provedene.
Šta se zna o "Optima grupi"?
"Optima grupa" je društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju i promet naftom i naftnim derivatima, sa sjedištem u Banjaluci, u 100-odstotnom ruskom vlasništvu.
Bavi se svim poslovima od nabavke sirove nafte, preko njene prerade do veleprodaje i distribucije.
Preduzeće je osnovao "NjeftegazInKor" 2008. godine, spajanjem mreže pumpi "Petrol", Rafinerije nafte Brod i Rafinerije ulja Modriča, koje je godinu dana ranije Vlada bh. entiteta Republika Srpska, na čelu sa tadašnjim premijerom Miloradom Dodikom, prodala Rusima.
"Transparency International BiH" je tada upozoravao da je ugovor o prodaji naftne industrije štetan za RS.
Poziv na sankcije protiv vlasnika
Evropski parlament je u novembru prošle godine u rezoluciji o efikasnosti sankcija EU protiv Rusije, pozvao Uniju i njene članice da uvedu sankcije svim značajnim ruskim naftnim kompanijama, uključujući "Zarubežnjeft".
U prijedlogu rezolucije, Zarubežnjeft je imenom naveden kao kompanija koju treba sankcionisati, ali u konačnoj verziji teksta je zadržana samo formulacija "velike ruske naftne kompanije".
U svom odgovoru na usvojeni tekst, Evropska komisija se nije direktno referisala na ovo pitanje, nego je podsjetila da je već zabranila uvoz sirove nafte i naftnih proizvoda iz Rusije, od čega su izuzete određene članice.
Članice grupe G7, ekonomski najrazvijenijih zemalja svijeta, u decembru 2022. su dogovorile ograničenje cijene ruske nafte, dok je EU u februaru 2023. dogovorio ograničenje cijena naftnih derivata.
Cilj ograničenja je bilo smanjenje ruskih prihoda od fosilnih goriva.
Uprkos sankcijama i ograničenjima, ruska ekonomija je u prošloj godini prema zvaničnim podacima porasla za 3,6 posto.
Gdje će se sve glasati?
Ruska državna agencija TASS je u februaru prenijela da će glasanje u inostranstvu biti moguće na 288 birališta u 144 zemlje.
Na prethodnim predsjedničkim izborima, prije šest godina, glasalo se na 400 glasačkih mjesta u 145 zemalja.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, izjavila je u januaru da će moći da glasaju i Rusi koji žive u "neprijateljskim" zemljama, odnosno onim koje su Rusiji uvele sankcije nakon invazije na Ukrajinu.
Takođe je navela da će na izborima biti posmatrači iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, zatim Kine, Indije, Pakistana i Irana.
Kako je ranije saopšteno iz ruskog Ministarstva spoljnih poslova, ukupno 177 njihovih uposlenika će biti poslato u inostranstvo da bi pomogli sa organizacijom izbora.
Prema važećim zakonima u Rusiji, šefovi diplomatskih misija ili konzularnih predstavništava imaju zadatak da u predviđenom roku organizuju lokacije za održavanje izbora u inostranstvu, ne precizirajući da li to mora biti diplomatsko-konzularno predstavništvo.
Na izborima neće biti posmatrača iz OEBS (Evropske organizacije za bezbjednost i saradnju), kako je saopšteno iz ove organizacije, jer ih Rusija nije pozvala.
Ovo su drugi zaredom izbori u toj zemlji, nakon parlamentarnih izbora 2021., na kojima ne učestvuju posmatrači OEBS.
Šta se zna o ruskim izborima?
Izbori u Rusiji su raspisani 7. decembra i trajaće tri dana, od 15. do 17. marta. Aktuelni predsjednik Vladimir Putin će biti nezavisni kandidat, imaće tri protivnika, a svima je zajedničko da podržavaju rusku invaziju na Ukrajinu.
Pojedini kandidati, koji su zagovarali mir u tom sukobu, nisu mogli da se uključe u trku za predsjednika Rusije, nakon odluka tamošnje Centralne izborne komisije (CIK).
Akademik i bivši poslanik, Boris Nadeždin, nije mogao da se kandiduje, jer je CIK diskvalifikovao hiljade potpisa koje je prikupio, pod izgovorom da njegovi predstavnici nisu imali punomoć za to.
Za registraciju kandidature u Rusiji, potrebno je prikupiti 100.000 potpisa.
Novinarka Jekaterina Duncova je diskvalifikovana zbog navodnih grešaka u prijavi kandidature.
Ruski Vrhovni sud je odbio žalbe oboje kandidata na odluku izborne komisije.
Očekuje se da će Vladimir Putin lako pobijediti na izborima, u atmosferi konstantne državne represije protiv političkih protivnika, civilnog društva i slobode medija.
Pritisci su se pojačali od februara 2022., i napada na Ukrajinu.
Prema ustavnim amandmanima usvojenim 2020., Putin (71) će nakon ovih izbora moći da se kandiduje za još jedan šestogodišnji mandat, što ostavlja mogućnost da bude na vlasti do 2036. godine.
Facebook Forum