Norveški Nobelov komitet ocijenio je da je zatvaranje Olega Orlova, kopredsjedavajućeg ruske grupe za ljudska prava Memorijal koja je 2022. dobila Nobelovu nagradu za mir, "politički motivisano".
Sedamdesetogodišnji Orlov u utorak je proglašen krivim za diskreditaciju ruskih oružanih snaga i osuđen na dvije i po godine zatvora.
"Kazna na koju je gospodin Orlov osuđen politički je motivisana, što je još jedan pokazatelj sve većeg nepoštovanja ljudskih prava i slobode govora u današnjoj Rusiji", rekao je Jorgen Watne Frydnes, predsjednik Norveškog Nobelovog komiteta.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku,on je dodao da je režim ruskog predsjednika Vladimira Putina "već duži niz godina pokušava da ućutka rukovodstvo Memorijala i drugih važnih organizacija civilnog društva u Rusiji".
"A sada koriste rat protiv Ukrajine kao izgovor da dovrše posao. Ipak, važno je da neće uspjeti u tome", rekao je predsjednik Norveškog Nobelovog komiteta.
Organizacija Memorijal je 2022. godine dobila Nobelovu nagradu za mir zbog, kako je saopšteno, izvanrednih napora u dokumentovanju ratnih zločina, kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti u bivšem Sovjetskom Savezu, kao i u postsovjetskoj Rusiji.
Orlov se u utorak, neposredno prije objavljivanja presude, ponovo izjasnio da nije kriv i rekao da su ruske vlasti zabranile "svako nezavisno mišljenje".
"Djecu i unuke ruskih zvaničnika biće sramota da kažu gdje su im očevi, majke, djedovi i bake služili i šta su radili. A isto će se dogoditi onima koji, izvršavajući naredbe, čine zločine u Ukrajini. Po mom mišljenju, to je najgora kazna i neizbježna je", rekao je Orlov.
On je inače u oktobru kažnjen sa 150.000 rubalja (oko 1.500 eura) zbog diskreditacije ruske vojske u kolumni pisanoj za francusko onlajn izdanje Mediapart.
Sud u Moskvi je sredinom decembra poništio tu presudu i vratio Orlovljev slučaj tužiocima, koji su se žalili na "preblagu" kaznu.
Ranije ovog mjeseca, istražitelji su dopunili optužbe protiv Orlova, rekavši da su njegova navodna nedjela bila motivisana "ideološkim neprijateljstvom protiv tradicionalnih ruskih duhovnih, moralnih i patriotskih vrijednosti".
On je inače postao poznat kao jedan od vodećih ruskih aktivista za ljudska prava, nakon što je saosnovao organizaciju Memorijal, nakon raspada Sovjetskog Saveza. Od 2004. do 2006. Orlov je bio član Predsjedničkog vijeća za razvoj civilnog društva i institucija za ljudska prava.
Za svoj doprinos ljudskim pravima u Rusiji, 2009. godine je nagrađen Nagradom Saharov, međunarodnom nagradom za pojedince ili grupe koji su svoje živote posvetili obrani ljudskih prava i slobode mišljenja.