Piše: North.Realities Ruskog servisa Radija Slobodna Evropa
Postupak protiv aktiviste u gradu Tomsku u zapadnom Sibiru, Leonida Ribakova zbog navodnog ekstremizma, traje više od godinu i ne nazire mu se kraj, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Rješavanje slučaja trebalo je da bude "pitanje dana, najviše dva", rekao je Ribakov za Radio Slobodna Evropa. "Nije riječ o ubistvu ili pljački. Ovdje se radi o objavi na internetu. Međutim, sutkinja je to (donošenje odluke) 'rastegla' na godinu i sada je odložila za još mjesec, do 26. februara."
U intervjuu u januaru, šef Istražnog odbora Aleksandar Bastrikin opisao je borbu protiv terorizma i ekstremizma kao "jedan od temelja rada naše agencije".
"Što se tiče ekstremizma," rekao je, "poslali smo 430 slučajeva na sud (u 2023.), što je 62 odsto više nego u prethodnoj godini."
Taj je porast uslijedio nakon sličnog skoka u 2022., prvoj godini ruske invazije na Ukrajinu, kada su 264 osobe u Rusiji osuđene na osnovu zakona o ekstremizmu i terorizmu. Osim toga, prošle godine je na vladinu listu "terorista" uvršteno oko 1.100 pojedinaca i organizacija.
- Navaljni ponovo u samici
- Rusija izdala nalog za hapšenje u odsustvu za pisca i ratnog kritičara Borisa Akunjina
Jedan od posljednjih među njima bio je 67-godišnji pisac Grigorij Čartišvili, poznat i kao Boris Akunjin, koji je na spisak stavljen sredinom decembra.
Iako nije direktno povezan sa očiglednim skokom ekstremizma, vladin spisak pojedinaca označenih kao "strani agenti" dosegnuo je oko 13,7 hiljada u 2023. godini.
Ipak, prema riječima advokata organizacije za pravnu pomoć Prvo odjeljenje Jevgenija Smirnova, vrlo je malo onih "ekstremista" koji su procesuirani zbog nečeg što su učinili. Umjesto toga, prema njegovim riječima, statistike "pokazuju tendenciju prema masovnom progonu ljudi zbog izgovorene riječi".
"Većina slučajeva odnosi se na aktivnosti na društvenim mrežama ili javne izjave, obično o političkim temama", rekao je Smirnov. "Zakoni protiv ekstremizma postoje u svim razvijenim zemljama i oni su prihvaćeni u okviru raznih međunarodnih konvencija. Ali oni nemaju ništa zajedničko sa ruskim zakonodavstvom."
Smirnov je dodao da se na temelju takvih zakona u zapadnim zemljama svake godine procesuira svega nekoliko osoba, prvenstveno onih koje počine nasilne zločine iz mržnje na temelju rase, religije ili seksualne orijentacije.
"U Rusiji se zakoni protiv ekstremizma koriste protiv onih koji se ne slažu s vladom", dodao je.
'Osveta FSB-a'
Čini se da se u taj obrazac uklapa slučaj aktiviste Ribakova, čija je agonija počela 15. juna 2022, u šest sati ujutro.
"Neko je pokucao na vrata", prisjeća se on. "Policija. Zatekli su me nespremnog i pustio sam ih unutra. Pet osoba je ušlo u kuću, neki u uniformi, a neki u civilnoj odjeći".
Kad ih je pitao šta traže, policajac mu je pokazao objavu na društvenim mrežama od 13. marta u kojoj je podržao ukrajinske branioce grada Harkova, gdje je kao mladić pet godina studirao na vojnoj akademiji.
"'Zarobite ih ako možete'", rekao je Ribakov, citirajući svoju objavu u kojoj poziva Ukrajince da zarobe ruske trupe koje napadaju. "Bio je to potpuno pacifistički post. Govorio sam o njihovom zatvaranju."
Nakon te posjete uslijedilo je nekoliko poziva na ispitivanje od tužilaca. U vrijeme kad je kažnjen sa 10.000 rubalja (oko 100 eura) zbog objave o administrativnoj presudi za "diskreditovanje" oružanih snaga, Federalna služba bezbjednosti (FSB) već je otvorila slučaj zbog iste objave na društvenim mrežama pod ozbiljnijim optužbama za "ekstremizam."
"Tražio sam od tužitelja FSB-a da zatvori slučaj jer ustav kaže da ne možete biti dva puta osuđeni za isto djelo, a već sam bio novčano kažnjen", rekao je Ribakov. "Otišao je negdje da se konsultuje, nakon čega se vratio i rekao da ne mogu da zatvore slučaj. A u isto vrijeme protiv mene su otvorili još dva kaznena postupka za 'diskreditaciju'".
Prvo ročište u njegovom slučaju ekstremizma održano je 6. februara 2023. Prijeti mu do pet godina zatvora.
"Ovo je osveta FSB-a za moju prošlost, za moj aktivizam, za optužbe koje su dobili", rekao je. "To nema nikakve veze sa zakonom. Izmislili su slučaj".
'Zakon se primjenjuje na neprijatelje'
Advokat Smirnov ponovio je ocjenu da se zakoni o ekstremizmu i drugi zakoni, koji se u Rusiji koriste za suzbijanje političkog neslaganja, selektivno sprovode. "Prijatelji mogu sve", rekao je, citirajući rusku izreku. "Zakon se primjenjuje na neprijatelje."
Nakon žalbi koje su se pojavile kada je glavna urednica Russia Today-a Margarita Simonian javno pozvala na detonaciju nuklearnog oružja iznad Sibira u oktobru 2023., zvaničnici su naredili da se uradi "stručna analiza" njenih izjava i nisu pronašli kršenje zakona o ekstremizmu.
Istog mjeseca, ruski zakonodavac i general Andrej Guruljov, koji je otvoreno pozivao na povratak na "staljinističke represije", je u programu prve državne televizije pozvao na "uništenje", kako je kazao, 20 odsto ruskog stanovništva koje ne podržava predsjednika Vladimira Putina. Organi za sprovođenje zakona ponovo nisu pronašli elemente zločina u Guruljovljevim izjavama.
"Neki ljudi se suočavaju s dugim zatvorskim kaznama zbog objavljivanja slike na društvenim mrežama, dok za druge, koji zagovaraju masovna ubistva ili čak genocid, nema nikakvih posljedica", rekao je Smirnov. "To nema nikakve veze sa zakonom. Radi se o njihovom stavu prema državnoj politici. Isti stručnjak koji analizira izjave zakonodavca ili aktivista mogao bi doći do dijametralno suprotnih zaključaka".
Kako je dodao, dok se cjelokupna politika primjene zakona o ekstremizmu usmjerava iz Moskve, lokalni zvaničnici mogu da utiču na lokalno sprovođenje tih direktiva kako bi izravnali političke račune.
"Imaju priliku da izvrše pritisak na policiju da otvori slučajeve protiv njihovih političkih protivnika", rekao je Smirnov.
Priča jednog blogera
U proljeće 2023. tužioci su pokrenuli postupak protiv Jevgenija Brigide, blogera iz naselja Gliaden u regiji Krasnoјarsk, pod optužbom za pozivanje na ekstremizam. Prijeti mu do pet godina zatvora jer je na društvenim mrežama objavio video u kojem se sa odobravanjem citira izjava koju je na nacionalnoj televiziji dao militantni prokremljski televizijski voditelj Vladimir Solovjev.
Od 2017., kako je Brigida kazao, pisao je blog o lokalnim stvarima, što se zvaničnicima "nije svidjelo".
"Nikada se nisam skrivao iza tuđih stranica na društvenim mrežama ili iza tuđih leđa", rekao je za RSE. "Uvijek sam se svađao sa onima koji su pisali ružne stvari. Uvijek sam govorio otvoreno, ponekad koristeći grubi jezik".
Policija je počela da progoni Brigidu nakon što ga je visoka lokalna zvaničnica, Galina Ampilogova, prokazala u pritužbama policiji i tužiocima u ljeto 2022. godine.
"Bila je stalna 'zvijezda' u mojim video snimcima i nakon što se preselila u Krasnojarsk, odlučila je da mi se osveti".
Zbog njenih optužbi mjesecima su ga pozivali u stanicu i ispitivali. U aprilu 2023., optužen je za ekstremizam. Nakon toga, rekao je, njega i njegove rođake su više puta ispitivali. On vjeruje da je su ga prisluškivali i pratili.
Slučaj protiv njega bazira se na videu koji je snimio nakon što je lokalni vojni regruter Oleg Tihončuk u jednom intervjuu rekao da njegova kancelarija mobilizuje sve ljude do kojih može doći, čak i bez obavljanja medicinskog pregleda.
Intervju je uslijedio nakon javne kritike o načinu sprovođenja Putinove naredbe o mobilizaciji iz septembra 2022. godine i optužbi da su mnogi muškarci koji je trebalo da budu oslobođeni iz medicinskih ili ličnih razloga umjesto toga poslani u Ukrajinu.
O Tihončukovom intervjuu su na Prvom kanalu razgovarali Soloviov i Simonoan, a Soloviov je pitao treba li takve regrutere "strijeljati". Simonjan je odgovorila da ne misli tako, dok je Solvojev rekao: "Ja bih ih upucao".
Brigida pojašnjava da je u spornom video pitao"Nije li vrijeme, kako je Soloviov rekao, da se puca na takve regrutere". Suđenje je počelo 2023. decembra.
"Sutkinja Irina Ivanova je odlučila da u optužnici nema jasnog opisa namjere, motiva i ciljeva 'zločina' i poslala je (optužnicu) nazad tužiocu. Sada čekamo. Ja nisam pod nikakvim ograničenjima osim obveze da se pojavim kada me pozovu".
Dok invazija na Ukrajinu ulazi u treću godinu a Rusija sprovodi nekonkurentne predsjedničke izbore u martu na kojima će Putin najvjerovatnije osvojiti peti mandat, politički motivisani progoni na osnovu zakona o ekstremizmu i dalje će se koristiti za "stabilizaciju političke situacije i ograničavanje kritike ruskih vlasti na internetu", smatra Smirnov.
"Broj optuženih na osnovu tih progona određuje se vještački", dodao je. "Ako se naredba daje odozgo, broj takvih slučajeva će se povećati, baš kao što se sada povećava"
"Sve se to objašnjava željom vlasti da stvori strahovladu u Rusiji tako da se ljudi boje raspravljati o vladinim odlukama", rekao je on.
Facebook Forum