Evropski poljoprivrednici protestuju već mjesecima, dok se demonstracije šire starim kontinentom. Posljednji su se priključili španski poljoprivrednici, 6. fabruara, a do sada su Austrija, Danska, Finska i Švedska jedine države članice Evropske unije, od njih 27, u kojima poljoprivrednici nisu izašli na ulice.
Poljoprivrednici se žale da je teže nego ikad zaraditi za pristojan život, jer troškovi energenata i gnojiva rastu zbog rata u Ukrajini dok u blok ulaze poljoprivredni proizvodi iz jeftinog uvoza, a suše, poplave i požari potaknuti klimatskim promjenama uništavaju usjeve.
Protesti imaju potencijal, ne samo da znatno ugroze ekonomiju u pojedinim državama, već i na nivou Evropske unije, pišu svjetski mediji.
Temelji mega-krize
Evropom se šire protesti poljoprivrednika koji su doživjeli kulminaciju 1. februara tokom samita lidera Evropske unije (EU) u Briselu. Za mnoge Evropljane nije sasvim jasno šta je korijen ovog problema i kako je sve počelo.
Euronews pojašnjava kako se istorija protesta može pratiti do 2019. i Evropskog zelenog dogovora (Green Deal) koji je uključivao značajne izmjene kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. godine. Svrha sporazuma je bila da se dekarbonizuje i digitalizuje evropska ekonomija.
- Nezadovoljni poljoprivrednici zakrčili ulice oko samita EU u Briselu
- EU privremeno odustaje od nekih pravila u pokušaju da umiri poljoprivrednike
- Pariz želi da izmijeni evropski zakon kako bi suzbio proteste poljoprivrednika
Međutim, evropski kreatori politike nisu uključili ono što se naziva "razmišljanje drugog reda", odnosno kakav uticaj će ovakav dogovor imati na poljoprivrednike. Previranja i tekući protesti poljoprivrednika preklopila su se s usporavanjem u svim većim ekonomijama Evrope stvarajući temelje mega-krize.
Među mnogim predloženim strategijama, strategija Farm to Fork ("od gazdinstva do viljuške") uvela je dva ključna cilja povezana s poljoprivrednim sektorom Evrope da se smanji upotreba pesticida i gnojiva za 50 posto, te da 25 posto uzgoja do 2030. godine bude organsko.
Strategija Farm to Fork ima za cilj da ubrza tranziciju ka samoodrživosti sistema hrane koji bi trebao da ima neutralni ili pozitivni uticaj na okoliš, pomogne ublažavanju klimatskih promjena i ima obrnut učinak na biodiverzitet.
U novembru prošle godine političari EU odbacili su prijedlog zakona o održivoj upotrebi pesticida, koji je bio jedna od glavnih tačaka Farm to Fork strategije. Iako je prijedlog zakona bio usmjeren na promovisanje organske poljoprivrede, nije ugledao svjetlo dana.
Reakcija nije došla samo od poljoprivrednika, već i od desničarskih političara koji su vjerovali da bi prijedlog zakona mogao da dovede do negativnog uticaja na prinose usjeva, čime bi se poremetila proizvodnja hrane. Glavna poljoprivredna grupacija EU COPA-COGECA kritikovala je prijedlog zakona.
Poruka poljoprivrednika
Iako pitanja poljoprivrede nisu bila na agendi samita EU lidera u Briselu 1. februara, političari bi mogli da otkriju kako ignorisanje poruke poljoprivrednika koji su jajima gađali zgradu Evropskog parlamenta, može da bude na njihovu štetu, napisao je Guardian.
Od Irske preko Portugala, Francuske, Njemačke, Poljske, baltičkih država pa do Grčke poljoprivrednici su blokirali puteve kako bi izrazili neslaganje i zabrinutost.
Poruke koje šalju poljoprivrednici tiču se, na primjer plana Berlina da postepeno ukine olakšice na dizel gorivo za poljoprivredu kako bi izbalansirao budžet ili zahtjevi u Holandiji da se smanje emisije azota.
Poljoprivrednici poručuju da se suočavaju da padom cijena prodaje, rastom troškova, strogim propisima, dominacijom trgovaca na malo, dugovima, klimatskim promjenama, jeftinom robom iz uvoza koja ugrožava njihovu proizvodnju, što je sve povezano u agrarnom sistemu Evropske unije koji se temelji na premisi "što veće, to bolje", napisao je Guardian.
Troškovi sa kojima se suočavaju poljoprivrednici, ponajviše oni koji se tiču energenata, gnojiva i transporta, su porasli u mnogi državama članicama EU, naročito od kada je Rusije u februaru 2022. pokrenula rat u Ukrajini. Istovremeno, vlade i trgovci na malo su, vodeći računa o potrošačima i uticaju krize na troškove života, počeli da smanjuju cijene hrane.
Cijene na poljoprivrednim dobrima, osnovne cijene koju poljoprivrednici dobijaju za svoje proizvode, pale su u prosjeku za devet posto između trećeg kvartala 2022. i istog perioda 2023., kako pokazuju podaci Eurostata. Svega nekoliko proizvoda među kojima je maslinovo ulje koje se pogodila nestašica (što se odrazilo samo na Grčku i Kipar), nije se uklopilo u ovaj trend pada cijena.
Uvoz je takođe problem, naročito u centralnoj i istočnoj Evropi, gdje je poplava jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, na koje se EU odrekla kvota i carina nakon ruske invazije, snizila cijene i povećala ogorčenost zbog nepoštene konkurencije.
Rokovi ratara za vlade
U Francuskoj, predsjednik vodeće francuske organizacije poljoprivrednika FNSEA, Arnaud Rousseau, rekao je nacionalnim medijima 5. februara da se "bijes poljoprivrednika mijenja", izvijestio je Euroactiv.
"Pokrenuli smo ovaj pokret u oktobru", s inicijativom On Marche Sur La Tete (Marš na glavu) i "moramo preći s ljutnje na konkretnu akciju", dodao je Rousseau, dajući rok vladi da se do 24. februara, kada se otvara veliki sajam poljoprivrede u Francuskoj, osmisle mjere koje će biti uvedene u zakon do juna.
U Njemačkoj, gdje su protesti poljoprivrednika dosegli vrhunac sa oko 30.000 ljudi i 5.000 traktora u Berlinu sredinom januara, svađa između vlade i ratara mogla bi još da potraje. Njihovo djelovanje zavisi od ishoda glasanja Bundesrata, parlamenata saveznih država u Njemačkoj, o budžetu, što se vjerovatno neće dogoditi prije 22. marta.
Asocijacija njemačkih poljoprivrednika DBV planira da iskoristi vrijeme za pregovore i pronalaženje rješenja za postepeno ukidanje poreskih olakšica na gorivo, zbog čega su ratari izašli na ulice. "Dobijeno vrijeme sada se mora razumno iskoristiti", rekao je Joachim Rukwied, predsjednik DBV-a, u četvrtak, 1. februara.
U međuvremenu, Agrarna komora Češke Republike pozvala je poljoprivrednike širom Evrope na zajedničku akciju te će raspravljati o koordinaciji panevropskih protesta poljoprivrednika na sastanku organizacija Višegradske grupe (Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka) 12. 13. februara 2024. u Poljskoj.
Cilj je da se organizuju okupljanja do kraja februara.
"O obliku protesta pravovremeno ćemo obavijestiti javnost, kao što smo to učinili tokom protesta prošle godine", rekao je Jan Doležal, predsjednik Agrarne komore Češke, u saopštenju za javnost.
"Naš cilj svakako nije da bilo kome komplikujemo život, parališemo prevoz u gradovima i život društva, već želimo da skrenemo pažnju na raširene i sve dublje probleme poljoprivrednika", zaključio je.
Ustupci vlada za poljoprivrednike
Na nivou EU poljoprivrednici su 31. januara dobili kompromis iz Brisela, kada je najavljeno odgađanje pravila koja bi od njih zahtijevala da "odmore" obradivo zemljište kako bi potakli zdravlje tla i bioraznolikost, napisao je CNN.
Evropska komisija ponudila je poljoprivrednicima iz EU izuzimanje od obveze da zadrže minimalni dio svog zemljišta neobrađeno, dok im je dopuštala da zadrže isplaćivanje podrške koja je vezana uz obrađivanje zemlje.
Komisija je takođe rekla da će produžiti suspenziju uvoznih carina na izvoz iz Ukrajine za još godinu dana, do juna 2025.
- Zašto je EU uvela restrikcije na uvoz žitarica iz Ukrajine?
- Blokada uvoza žitarica testira solidarnost EU sa Ukrajinom
Na nivou pojedinačnih nacionalnih vlada, Berlin je u januaru djelimično odustao od planova za smanjenje subvencija za dizel, i da će olakšice za gorivo rasporediti na tri godine.
Grčka je najavila da će produžiti poseban popust na porez na poljoprivredni dizel za godinu dana, kao odgovor na pozive ratara koji su izgubili usjeve i stoku u razornim poplavama.
Francuska je najavila niz mjera za poljoprivrednike kada je novoimenovani francuski premijer Gabriel Attal obećao da će čuvati "prehrambeni suverenitet" i rekao da će Francuska pojačati kontrole uvoza hrane "koja ne poštuje naša pravila na evropskoj i francuskoj razini", u nastojanju da zaštiti poljoprivrednike od nepoštene konkurencije.
Francuski premijer je obećao i 150 miliona eura za stočare, "kao poresku i socijalnu podršku" koja će početi ove godine i trajno se nastaviti.
Nakon ovoga su se pojavili znakovi da bi mjere u Francuskoj mogle da djeluju jer su blokade prekinute poslije poziva dva velika poljoprivredna sindikata, ali drugdje su se protesti nastavili.
Facebook Forum