Piše: Lili Rutai
Kao revnosni fotograf amater, Peter je želio posjetiti izložbu fotografija Claudie Andujar u Etnografskom muzeju u Budimpešti od kada je otvorena u septembru, ali još nije stigao. Međutim, kada je 70-godišnjak, koji koristi samo lično ime kako bi zaštitio privatnost, čuo da su neke od fotografija brazilske umjetnice skrivene od pogleda, odmah je znao da mora otići, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
U prostranoj izložbenoj dvorani, fotografija "uvredljivog sadržaja" je bila izložena, ali ograđena ogradom. Fotografija je iz Andujarovine serije iz 1967., jednostavno nazvane Homoseksualnost. Prikazuje dva muška torza, s rukom jednog muškarca na ramenu drugog. Na stupu je pričvršćen znak s upozorenjem maloljetnicima da ne prelaze ograđen prostor.
Slika je bila u suprotnosti s mađarskim kontroverznim "zakonom o zaštiti djece", koji je bio naširoko kritikovan zbog diskriminacije, ograničavanja slobode izražavanja i ciljanja na LGBT zajednicu. Usvojen 2021. od strane desničarske vlade premijera Viktora Orbana, zakon maloljetnicima ograničava pristup knjigama, filmovima i drugim kulturnim proizvodima koji "promovišu ili prikazuju odstupanje od (rodnog) identiteta usklađivanje sa spolom pri rođenju, promjenu spola, ili homoseksualnost".
Zakon također ograničava seksualno obrazovanje u školama, pri čemu je samo instruktorima koje je odobrila vlada dopušteno predavati taj predmet.
Postoje, međutim, znakovi da bi se novi zakon, za koji njegove pristalice kažu da štiti djecu i integritet tradicionalne porodice, mogao izjaloviti. Od provođenja zakona, ne samo da je više ljudi u Mađarskoj znatiželjno o pitanjima roda i seksualnog identiteta, već je porasla i javna podrška LGBT zajednici i interes za LGBT teme u umjetnosti i kulturi.
Nakon otvorenja 2022. godine, zgrada novog Etnografskog muzeja ukrašena je mađarskim vezovima i uokvirena mađarskim zastavama. Firma u vlasništvu Orbanovog prijatelja izgradila je muzej, a projekt je kritikovan zbog sve većih troškova i kašnjenja. Muzej nije usko fokusiran na Mađarsku ili Mađare i u njegovim zbirkama i izložbama nalaze se artefakti, rukopisi i fotografije iz cijelog svijeta.
Razlog zašto su morali postaviti barijeru zapravo nije bio povezan sa samom fotografijom, rekao je član muzejskog osoblja koji je želio ostati anoniman. Bilo je to zbog naslova, Homoseksualnost, prikazanog na zidu. (Bilo dijete ili odrasla osoba, još uvijek mogu vidjeti uvredljivu fotografiju i njen naslov izvan kordona.)
Kritičari su Orbana i njegovu vladajuću stranku Fidesz optužili za demontiranje demokratskih institucija, potkopavanje nezavisnosti pravosuđa, preuzimanje kontrole nad medijima i antagonizam prema muslimanskim migrantima i pripadnicima LGBT zajednice tokom više od decenije na vlasti.
Mađarska je posljednjih godina donijela zakone koji su naširoko osuđivani kao homofobni i transfobni. Dva takva zakona su de facto zabrana usvajanja istospolnim parovima u decembru 2020. i ukidanje pravnog priznanja za transrodne osobe u maju 2020.
Cenzura u galeriji za Petera nije imala previše smisla. U Mađarskoj je minimalna dob za brak 16 godina ali, kako je rekao, 18-godišnjak ne smije pročitati riječ homoseksualnost.
On je bio jedan od mnogih ljudi koji su posjetili izložbu u glavnom gradu, od kojih neki inače ne bi otišli, ali su bili zaintrigirani ili inspirisani nakon medijskog izvještavanja o odluci o cenzuri.
Uposlenici muzeja rekli su da su morali odbiti barem jednu porodicu koja je s maloljetnom kćerkom pokušala pristupiti ograničenim slikama. Ne bi ih bilo briga, rekli su za RSE, ali nisu željeli upasti u nevolju ako neko uslika mladu osobu iza barijere.
Izložba je ponovno bila u centru pažnje kada su mladi članovi progresivne studentske grupe Ujedinjen studentski front, organizovali protest u muzeju, rekavši da vlada oduzima pravo roditeljima da školuju vlastitu djecu.
Noel Perlaki-Borsos, 19-godišnji srednjoškolac i jedan od predsjednika Ujedinjenog studentskog fronta, rekao je za RSE da "nova ograničenja limitiraju nečije pravo na obrazovanje", misleći pritom na mađarski ustav. Policija ga je kaznila zbog organizovanja protesta na kojima je bilo 17 ljudi bez prethodne najave.
'Zaštićeno' plastičnom folijom
Prva 'podrhtavanja' zakona iz 2021., koji se službeno zove Zakon LXXIX i mijenja razne dijelove zakona za zaštitu djece, osjetili su se u julu 2023., kada su knjige koje sadrže LGBT likove ili teme uklonjene iz knjižara ili su se mogle izlagati samo ako su bili zamotani u plastiku.
Ljudi su svoje ogorčenje podijelili na internetu, tvitajući slike omiljenih romana za mlade koji su sada prekriveni plastikom.
Vlasnik jednog od najvećih lanaca knjižara u Mađarskoj, Lira Group, kažnjen je s 12 miliona forinti (oko 36.000 dolara) zbog izlaganja knjiga iz serije Heartstopper Alice Oseman, koja istražuje rascvjetanu romansu između dva tinejdžera.
Visoka kazna podstakla je knjižare širom zemlje da zamotaju u plastiku knjige koje bi se mogle smatrati uvredljivima. Nekoliko dana nakon što je Lira kažnjena i kada su se pojavile knjige u plastičnim omotima, hiljade ljudi marširalo je na Povorci ponosa u Budimpešti. "Hoćeš li i mene zamotati u plastiku?", glasio je jedan od transparenata.
"To je nevjerovatno štetno", rekao je mađarski pisac i scenarist Krisztian Marton o plastičnom pakiranju knjiga. "To stigmatizira autore i knjige, pa čak i čitatelje koji bi imali pristup nečemu što rezonira s njihovim iskustvom, moglo bi ih voditi ili im samo pružiti utočište."
Njegova knjiga, "Cmizdravac", objavljena je u oktobru 2023. i govori o Marciju, homoseksualcu, crncu koji odrasta u mađarskom gradu. Ne razlikuje se od iskustva Martona, homoseksualca koji je odrastao u gradu Szegedu kao sin majke Mađarice i oca Afroamerikanca.
Knjiga je dostupna u knjižarama Lira ali je stavljena u dio za knjige 18+. "Bio je to čudan osjećaj. To nije mjesto gdje bi (knjiga) trebala biti", rekao je Marton za RSE preko telefona. "Ali barem je tu i nije umotana u (plastiku)."
Dogodio se još jedan šok u oktobru 2023., kada je vlada spriječila maloljetnike, čak i uz pristanak roditelja, da posjete izložbu World Press Photo u Mađarskom nacionalnom muzeju zbog prisutnosti LGBT slika.
Odluka je uslijedila nakon žalbe Ministarstvu kulture Dore Duro, parlamentarne zastupnice iz krajnje desne stranke Pokret naše domovine, koja se usprotivila nizu fotografija koje prikazuju starije LGBT osobe na Filipinima.
Direktor instituta Laszlo Simon našao se u nezgodnom položaju nakon što je objavio fotografiju koja pokazuje koliko je izložba bila popularna nakon negodovanja, s ljudima u redu ispred muzeja. Nekoliko dana kasnije, 6. novembra 2023., objavio je na Facebooku da je otpušten s dužnosti zbog "sabotiranja" zakona o zaštiti djece.
Povećanje LGBT podrške
Pitanja roda i seksualnog identiteta možda su čak imala koristi od spornog zakona protiv LGBT osoba i snažnih osjećaja i medijske pažnje koju je privukao, iako nenamjerno.
Najnoviji podaci ankete pokazuju porast podrške LGBT zajednici u Mađarskoj. Prema istraživanju Ipsosa iz 2023., 67 posto Mađara podržava zakonsko priznavanje istospolnih parova, u poređenju sa samo 54 posto u 2015. Prema međunarodnoj kompaniji za istraživanje tržišta, postotak onih koji se protive homoseksualnim brakovima smanjio se tokom posljednjih osam godina, s 24 posto na 16 posto.
U istraživanju iz 2021., Amnesty International otkrio je da se 73 posto Mađara ne slaže s vladinim argumentom da homoseksualci imaju štetan uticaj na djecu, a 75 posto vjeruje da bi "transrodnim osobama trebalo dopustiti da službeno... promijene spol i ime u svojim (službenim) dokumentima".
U međuvremenu, događaji kao što je Povorka ponosa rastu. Prema organizatorima, 35.000 ljudi marširalo je u Budapest Prideu uprkos vrućini u julu 2023. Od 2021. održavaju se i marševi Ponosa u Pečuhu, gradu od 140.000 ljudi, u kojima je više od 500 učestvovalo u septembru 2023.
Uništavanje knjiga
'Zemlja bajki je za svakoga', mađarska zbirka kratkih priča s različitim likovima, postala je bestseler nakon što je Duro, političarka koji se usprotivila da djeca gledaju izložbu World Press Photo, pocijepala kopiju na konferenciji za novinare 2020., rekavši da promoviše ono što bi moglo da šteti tradicionalnim porodičnim vrijednostima.
Od tada je knjiga doživjela tri ponovljena izdanja na mađarskom i prevedena je na 11 jezika. Dorottya Redai, koordinatorica antologije, uvrštena je na popis 100 najuticajnijih ljudi 2021. godine časopisa Time.
Kada je Duro uništila knjigu, kaže Redai, to je "mnoge ljude podsjetilo na vrlo mračna vremena". Redai je također istraživačica na Centralnoevropskom univerzitetu (CEU), privatnoj ustanovi koju je utemeljio američki filantrop mađarskog porijekla George Soros.
CEU je morao da ode iz Mađarska 2019. nakon pravnog spora s vladom oko zakona koji je postavljao ograničenja za univerzitete sa inostranom akreditacijom koja se djeluju u Mađarskoj, a za koji se naširoko smatralo da cilja na koledž koji podržava Soros.
Kako je potražnja za knjigom rasla, Redai i izdavač knjige, Lezbijsko udruženje Labrisz, organizacija koja se fokusira na prava lezbijki, biseksualnih i transrodnih žena, borili su se da pronađu štampariju u Mađarskoj. Sada su pronašli jednu i Redai kaže da nedavno pokrenuta web stranica za knjigu još uvijek privlači "iznenađujuće" mnogo ljudi, a za mnoge je postala simbol, "oruđe protesta".
Ona također rado priznaje da je dramatični ispad političarke Duro, malo pogurao antologiju o Zemlji bajki. Na nedavnoj premijeri filma, Drugo zlatno doba, Redai je nosila kartonsku kostim masku, prerušivši se u Duru iz šale. U produkciji lezbijskog udruženja Labrisz, Drugo zlatno doba je, prema riječima asistentice režije Magdi Cilin Timar, "sapunica za ljudska prava". Nakon dvije premijere u punoj dvorani, film, koji prikazuje ljubav dviju žena u ruralnom gradu, bit će dostupan online, a nadamo se i u kinima širom zemlje, dodaje Timar.
'Dobijamo više podrške nego kritika'
Mnogi Mađari jednostavno su znatiželjni o sadržaju koji je zabranjen ili cenzuriran. Mađarsko-talijanski istoričar Stefano Bottoni bio je jedan od takvih i poveo je svoja dva maloljetna sina na izložbu World Press Photo koja prikazuje neke od najboljih svjetskih fotoreportaža. Rekao je Mađarskom servisu RSE da ih je odveo da vidi hoće li im biti dopušten ulaz. "Žena (na izložbi) me pogledala i pitala jesam li svjestan da mogu ući samo uz pristanak roditelja", rekao je.
Bottoni je rekao da mu se baš i ne sviđa što njegovi sinovi vide sliku trudne žene koja se grčevito drži za trbuh dok je nose na krvavim nosilima iz ruševina bombardovanog porodilišta u ukrajinskom ratom razorenom gradu Mariupolju. Međutim, dodao je da im sigurno ne smeta što vide fotografije iz serije Dom za zlatne godine, koja prikazuje živote starijih LGBT osoba na Filipinima, koji su živjeli zajedno i brinuli jedni o drugima kako su starili.
"Prilično je loša šala misliti da će iko biti povrijeđen gledajući živote starih homoseksualaca u staračkom domu u Manili. Objasnio sam svojoj djeci da su ti ljudi živjeli sami, u siromaštvu, i napravili su (starački dom) za da budu malo sretniji i da se dobro provedu", rekao je Bottoni.
Prema anonimnom zaposleniku Etnografskog muzeja, fotografija Homoseksualnost Claudije Andujar zatvorena je nakon bure javnosti zbog izložbe World Press Photo. "Možda se kustos (Etnografskog muzeja) uplašio da će Dura Duro otići na izložbu", kaže Johanna Majercsik, predstavnica za medije organizacije Budimpeštanski Pride.
"Važno je da ljudi vide da se ne bojimo. Ali nije lako", kaže Redai, koordinatorica 'Zemlja bajki je za svakoga'. Uprkos zakonima koji ograničavaju njihove aktivnosti i vladinoj propagandi koja povezuje homoseksualnost s pedofilijom, "dobivamo više podrške nego kritika", dodala je Timar, asistentica režisera filma.
Biti transrodan ili gej još uvijek nije lako u Mađarskoj, s kontinuiranim incidentima nasilja nad zajednicom nakon uvođenja zakona o "zaštiti djece" 2021. Međutim, izvještaji o homofobnim napadima relativno su rijetka, a organizatori LGBT događaja rekli su da nije potrebno brinuti se o onima koji su protiv protesta ili nasilju. Na Povorci ponosa u Budimpešti 2023., koja je protekla mirno, samo se oko 30 ljudi okupilo kako bi protestovali protiv skupa, prema prebrojavanju organizatora.
To ne znači nužno da se pripadnici LGBT zajednice ne osjećaju ugroženo. Prema istraživanju iz 2022. godine, samo 12 posto LGBT učenika osjeća se sigurno u školi, a gotovo 75 posto odraslih LGBT osoba kaže da je doživjelo neki oblik diskriminacije na radnom mjestu.
"Ne želim situaciju oslikavati (previše ružičasto), ali mislim da je ono što se pojavljuje u zapadnim i evropskim medijima" i šta ljudi misle "vrlo neuravnoteženo", kaže Majecsik iz Budimpeštanskog Pridea. Novi zakon i način na koji se on provodi, kaže, zapravo je rezultirao širom političkom raspravom o takvim temama.
"Očigledno ne bih zahvaljivao vladi na zakonu o propagandi, ali kao posljedica tog zakona, snima se više knjiga i filmova, što je sjajno. Samo bih volio da se ovakve stvari ne događaju zbog zakona", rekao je Majecsik.
Facebook Forum