Lideri zemalja Evropske unije pokušat će u Briselu u četvrtak uvjeriti mađarskog premijera Viktora Orbana da odobri paket makrofinansijske pomoći Ukrajini, na koji nije pristao na posljednjem samitu prošlog decembra.
Prema najavama iz Brisela, na vanrednom samitu šefovi država ili vlada zemalja članica razgovarat će o reviziji budžeta kojim je predviđen paket pomoći Ukrajini od 50 milijardi eura za sljedeće četiri godine, od čega su 17 milijardi bespovratna sredstva, a 33 zajmovi.
Osim paketa pomoći za Ukrajinu, u prijedlogu revizije budžeta predviđene su dvije milijarde eura za migracije i upravljanje granicama, 7,6 milijardi eura za susjedstvo i svijet, 1,5 milijardi eura za Evropski fond za odbranu, u okviru novog instrumenta STEP (Platforme za strateške tehnologije za Evropu), dvije milijarde eura za instrument fleksibilnosti, 1,5 milijardi eura za fond solidarnosti i za pomoć u nuždi.
Orban je zbog protivljenja pomoći Ukrajini blokirao cijeli paket, a pristanak je uslovio odmrzavanjem svih evropskih sredstava namijenjenih Mađarskoj.
Evropska komisija je prije decembarskog samita odmrzla 10,2 milijarde eura mađarskih sredstava, a blokirano je još oko 21 milijarde.
Orban je posljednjih dana signalizirao da je spreman podržati paket pomoći Ukrajini u okviru sedmogodišnjeg budžeta, pod uslovom da se o tome odlučuje svake godine i to jednoglasno, što nije prihvatljivo za ostale države članice, niti je u skladu sa evropskim pravilima.
U Briselu će u četvrtak biti riječi i o povećanju sredstava za Evropski instrument mirovne pomoći (EPF), za pet milijardi eura godišnje, u sljedeće četiri godine iz čega se plaća oružje i municija, koje države članice dostavljaju Ukrajini iz svojih zaliha.
Na posljednjem sastanku, prošlog decembra, 26 lidera je podržalo izbalansirani pregovarački okvir i saglasilo se oko glavnih prioriteta, a to su podrška Ukrajini, upravljanje migracijama, podrška za Zapadni Balkan i reagovanje na prirodne katastrofe, podsjetio je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.
Michel je naveo i da će čelnici EU raspravljati i o situaciji na Bliskom istoku, uključujući pitanja poput oslobađanja talaca, popravljanja humanitarne situacije u Gazi i oživljavanja političkog procesa za postizanje rješenje sa dvije države kao jedine opcije koja može donijeti održiv mir i za Izraelce i Palestince i poboljšati regionalnu sigurnost.
