Za Vareš "projekat budućnosti i razvoja", za susjedni Kakanj "projekat propasti" za koji mještani i ekološki aktivisti smatraju da će ugroziti pitku vodu i šumska bogatstva.
Od marta prošle godine ova investicija vrijedna nekoliko stotina miliona eura ima status državnog interesa. U Varešu krajem januara počinje eksploatacija ruda i mineralnih sirovina a planirana je proizvodnja cinka, barita i olova.
Dodatnim istraživanjima otkrivene su značajne količine i srebra, zlata i bakra.
Međutim, u susjednom Kaknju strahuju da će iskopavanjem rude biti ugrožena pitka voda za 30.000 ljudi.
Zbog toga se razmišlja o alterenativnom izvoru vodosnabdijevanja, pored dva postojeća, Bukovice i Trstionice, koji se nalaze u blizini površinskih kopova.
Šta je pronađeno u vodi?
Dva puta u prošloj godini zabilježeno je prisustvo značajne količine kadmija u rijeci Bukovici, pokazale su analize kakanjskog vodovoda.
"Pojava kadmija nastala je zbog sječe šume, a sječa šume nije nastala zbog Vodokoma, već zbog njih (Adriatic Metals), oni mute vodu, jer vrše eroziju tla prilikom sječe te šume", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Haris Veispahić, direktor kakanjskog vodovoda.
Kadmij je hemijski element koji ima negativan utjecaj na ljudsko zdravlje i okoliš. Po svom sastavu je otrov i ima kancerogeno dejstvo.
"Jednom je bila zatrovana Trstionica, pa su ribe uginule", kaže Halid, mještanin Kaknja, koji ne želi da navede svoj puni identitet.
"Ruda nije zdrava ni za koga, ali nas niko ne pita. Ako nam zagade Trstionicu, šta ćemo piti, ima još i Bukovica, ali je Trstionica daleko čišća", dodaje ovaj sagovornik u izjavi za RSE.
Luca iz Kaknja je zbog straha od zagađenja rijeka počela kupovati vodu za piće.
"Treba se boriti, bez borbe ništa, u nas je sve tako. Ja sam počela kupovati vodu, jer se bojim tog zagađenja, mada ni ova kupovna voda nije sigurna 100 posto."
Krajem oktobra prošle godine i kantonalna uprava za šumarstvo Zeničko-dobojskog kantona podnijela je dvije krivične prijave protiv kompanije "Adriatic Metals" zbog sječe šume.
Šta kažu iz 'Adriatic Metalsa'?
Iz britanske kompanije za RSE kažu kako imaju sve dozvole za eksploataciju, kao i da nema dokazane veze između aktivnosti "Adriatic Metalsa BiH" i pitanja vodosnabdjevanja općine Kakanj, te da sve aktivnosti koje se provode u rudniku nisu povezane s rijekom Bukovicom.
"Izvršena su hidrogeološka istraživanja kojim je dokazano da se radi o dva odvojena sliva", odgovorili su iz ove kompanije na upit RSE.
Dodaju i kako ne postoji dokaz da radovi "Adriatic Metalsa" utiču na prisustvo kadmija, niti je prisutan na površinskom kopu Rupice.
"Kadmij je prirodno prisutan u tlu i slivu Bukovice i za to postoje analize ovlaštenih laboratorija iz vremena prije nego je počela eksploatacija na lokalitetu rudnika", rečeno je za RSE u "Adriatic Metals BiH".
Navode i kako je u prošloj godini "Adriatic Metals BiH" bio predmet 46 inspekcijskih nadzora sa različitih nivoa vlasti.
Šta kažu inspekcije?
Federalna uprava za inspekcijske poslove od momenta intenziviranja radova na površinskom kopu u Varešu i izgradnje postrojenja za preradu rude, izvršila je ukupno 11 inspekcijskih nadzora iz oblasti zaštite okoliša.
Od tog broja pet nadzora je izvršeno prošle godine.
Kako su za RSE iz federalne inspekcije kazali, dodatno je "kontrolisan i kvalitet/sadržaj odloženog materijala od iskopa", te da nisu bile zabilježene nepravilnosti.
I kantonalna vodna inspekcija Zeničko-dobojskog kantona ispitivala je kvalitet rijeke Bukovice, te utvrdila kako su u odgovoru za RSE naveli, da kvalitet vode "zadovoljava sve kriterije".
Zašto je načelnik opštine 'digao svoj glas'?
Voda koja dolazi iz vodotoka rijeke Bukovice, koja je glavni izvor pitke vode za stanovnike Kaknja, svoj dotok puni iz potoka i podzemnih voda koje se nalaze u blizini eksploatacionog područja.
"Kakanj ima ograničene mogućnosti za snabdijevanje vodom. To je bio jedan od vodotokova koji je bio očuvan, kompletan sliv rijeke Trstionice je ovim projektom ugrožen", kaže za RSE ekološki aktivista Robert Oroz.
U Službenom glasniku Zeničko – dobojskog kantona iz 12. mjeseca 2010. godine navedeno je da je rijeka Bukovica smještena u I, II, i III vodozaštitnoj zoni u kojoj je zabranjena sječa šume, eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja infrastrukturnih objekata.
Načelnik Kaknja, Mirnes Bajtarević za RSE kaže kako su prije svega zabrinuti radovima koji su se odvijali u proteklom periodu, a koji se odnose na sječu šume, kao i određenim građevinskim radovima izgradnje putne komunikacije za područje kopa u Varešu.
"Mi smo digli svoj glas, pisali nadležnim ministarstvima, premijerima, inspekcijama želeći ukazati na taj problem, ne želimo da nam se desi problem da ostanemo bez vode u Kaknju", kaže Bajtarević.
Zatražili su od nadleženih kantonalnih inspekcija da utvrde da li "Adriatc Metals" radi s potrebnom dokumentacijom i dozvolama.
Istovremeno i kakanjski vodovod je u protekloj godini pokrenuo između 10 i 15 prijava prema nadležnim inspekcijama za nadzor.
Direktor tamošnjeg vodovoda Haris Veispahić smatra da će se, kada počne eksploatacija rude u Varešu, doći u fazu da će Kakanj izgubiti značajnu količinu vode.
I Udruženje geografa BiH, također, je upozorilo lokalnu zajednicu u Kaknju da bi iskorištavanje i izvlačenje velikih količina jalovine moglo dovesti do ugrožavanja vodosnabdijevanja građana Kaknja, kaže za RSE predsjednik Udruženja Muriz Spahić.
Ugrožena i prašuma u Kaknju
Osim pitke vode ovim projektom ugrožena je i prašuma Trstionica koja se nalazi u Kaknju u blizini eksploatacionog polja. Jedna je od 12 prašuma koliko ih ima u Bosni i Hercegovini.
Prašumu Trstionicu profesor sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu Dalibor Balian, počeo je israživati još prije 25 godina.
Riječ je o rijetkoj prašumi u kojoj se mogu pronaći stabla stara 300 godina.
"Prašuma je na rubu budućih eksploatacionih polja i ona bi trebala da nestane u tim njihovim velikim planovima", kaže Balian za RSE.
Područje koje je pod koncesijom za rudnik u Varešu dio je područja koje je Prostornim planom ZDK od 2009. do 2029. godine predviđeno da se stavi pod najviši stepen zaštite prašume Trstionica kao specijalni rezervat prirode.
Krivične prijave za sječu šume
Krajem oktobra prošle godine Kantonalna uprava za šumarstvo Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) podnijela je dvije krivične prijave protiv kompanije "Adriatic Metals" zbog sječe šume na području Općine Vareš i Kakanj. Krivične prijave podnijete su Tužilaštvu Zeničko – dobojskog kantona.
Iz ovog tužilaštva su u međuvremenu za RSE rekli kako "nisu zaprimili prijavu Kantonalne uprave za šumarstvo protiv kompanije Adriatic Metals zbog sječe šume".
Šumsko zemljište tretirano je zakonom o zaštiti državne imovine i entiteti nemaju pravo raspolaganja njime.
Prema aktuelnom zakonu o šumama ZDK zabranjena je bilo kakva sječa i pustošenje šume.
Kako su naveli iz Kantonalne šumarske uprave, krivične prijave su podnesene zbog pustošenja šume koje su i prema Krivičnom zakonu Federacije zabranjene i zatvorom kažnjive.
A zabranjena je i sječa šume.
Krajem prošle godine Vlada Federacije donijela je odluku kojom je kompaniji "Adriatic Metals BiH" dala na "privremeno korištenje" državno šumsko zemljište od 7,2 hektara koja će se koristiti za potrebe eksploatacije.
Ministar poljoprivrede i šumarstva Federacije Kemal Hrnjić za RSE objašnjava kako je šuma data na privremeno korištenje, te da će ista biti vraćena u prvobitno stanje kada eksploatacija bude završena.
Podsjeća da je od ranije postojala odluka Vlade Federacije iz 2012. godine kojom se dozvoljavao, kako je rekao, promet državnom imovinom i njeno uništavanje.
"Mi smo ovim zaštitili i spriječili eventualni pokušaj prijenosa vlasništva nad državnom imovinom", kaže Hrnjić.
Dekan šumarskog fakulteta u Sarajevu Ahmet Lojo za RSE kaže kako promjenu namjene korištenja šumskog zemljišta može dati samo vlasnik, a to je po Ustavu BiH, država.
Ističe i kako formulacija "privremeno korištenje šumskog zemljišta" predstavlja trajno uništavanje šume, te dodaje kako niko nikad nije šumsko zemljište, nakon korištenja vratio u prvobitno stanje, jer to, kako kaže, "košta".
Entitet Federacija već više od 10 godina nema zakon o šumama koji bi uredio pitanje organizacije i eksploatacije šumskog zemljišta.
Šta kaže načelnik Vareša?
U Varešu se prije rata eksploatisala ruda i ponovno oživljavanje rudnika, za ovu Općinu, predstavlja projekat budućnosti i razvoja, kaže za RSE načelnik Vareša, Zdravko Marošević.
"Ljudi nam ovdje dolaze i da žive i da rade zbog svega ovoga, poboljšan je kvalitet života", ocjenjuje Marošević za RSE.
Dodaje kako se sedam godina priča o rudarenju u Varešu i da se niko ni njemu ni Općinskom vijeću nije obratio iz Kaknja u vezi problema sa vodosnabdijevanjem.
"Još nikad nijedan papir od strane vlasti iz Kaknja nije stigao u moj kabinet i na općinsko vijeće, sedam godina govori se o ovim investicijama, oni su spavali, a kada se sve pokrenulo, sad se bune", kaže Marošević.
Sekretarijat Bernske konvencije je krajem prošle godine zatražio od vlasti Bosne i Hercegovine da obustave eksploataciju ruda u Varešu dok se ne rasvijetle činjenice koje su u tužbi naveli ekološki aktivisti iz Kaknja. Od vlasti BiH zatražili su da dostave detaljne izvještaje o projektu pred sastanak Sekretarijata, na proljeće.
Kako je sve počelo?
Projekat Vareš sastoji se iz dva površinska kopa, Veovače i Rupice na kojima je ranijih godina vršena ekspolatacija olova, cinka i barita.
Rudnik na Veovači – Vareš, bio je u vlasništvu javnog poduzeća "Energoinvest" i radio je od 1982. do 1988. godine.
Stečaj je proglašen 2012. godine, a 2013. kupila ga je britanska kompanija "Adriatic Metals".
Općinsko vijeće Vareša je 2013. godine dodijelilo koncesiju "Adriatic Metals BiH" na period od 25 godina. Time su dobili pravo da istražuju i eksploatišu cink, barit i olovo na površini oko 280 hektara.
Nakon toga, zatražili su i dobili proširenje eksploatacionog polja za još 585 hektara.
Dozvolu za eksploataciju rude dalo je 2021. godine i Federalno ministarstvo energije rudarstva i industrije.
Inače, protiv ove odluke Federalnog ministarstva, kakanjski vodovod je podnio apelaciju Kantonalnom sudu u Mostaru za preispitivanje te odluke, kaže za RSE direktor kakanjskog vodovoda Haris Veispahić.
Taj postupak je u toku.
Kako je rečeno iz "Adriatic Metalsa" rude i mineralne sirovine će se transportovati željeznicom od Vareša do Ploča u Hrvatskoj.
"Cilj nam je postići proizvodnju od 65 hiljada tona mjesečno" kažu iz "Adriatic Metals" za RSE.
Facebook Forum