Njemački kancelar Olaf Scholz je sa svojom koalicionom vladom od tri partije konačno postigao dogovor o budžetu za 2024. Do dogovora je došlo, u srijedu 13. decembra, mjesec dana nakon sudske odluke koja je poremetila vladine finansije i razotkrila duboki jaz među strankama, pišu svjetski mediji.
Postignuti prijedlog budžeta tek treba da prođe glasanje u Bundestagu.
Šta je uzrok poremećajima u budžetu?
Njemački Ustavni sud je 15. novembra donio presudu da odluka koalicione vlade o relokaciji 60 milijardi eura neiskorištenih sredstava namijenjenjh za pandemiju COVID-19 budu preusmjerene na fondove za klimu i transformacije, nije bila ustavna.
Ovakva presuda je ograničila mogućnosti vlade da uspostavlja i povlači novac iz posebnih, vanbudžetskih fondova kako bi zaobišla ustavnu "kočnicu duga", koja ograničava godišnji javni deficit na 0,35 posto ukupne njemačke ekonomske proizvodnje, piše Deutsche Welle (DW), dodajuću da je tako napravljena velika rupa u javnim finansijama. Za budžet za 2024. godinu vlada je morala da pronađe dodatnih 17 milijardi eura kako bi popunila rupu.
Presuda Ustavnog suda je podigla tenzije u vladajućoj koalicija koja je već bila podijeljena frakcijama. Koaliciju čine Socijal-demokratska stranka (SDP), Zeleni i Slobodne demokrate (FDP) koji su najviše fokusirani na biznis. Tri partije često imaju kontradiktorne pristupe prioritetima i predlažu različite mjere kako bi se razriješile budžetske krize, piše DW.
S jedne strane, SDP i Zeleni žele da povećaju poreze, a sa druge, FDP je odbacio povećanje poreza i umjesto toga predložio smanjenje socijalne pomoći. SPD i Zeleni odlučno su protiv bilo kakvih rezova socijalnih naknada i žele da ponovo suspenduju kočnicu duga za 2024. kako bi omogućili povećano zaduživanje države. Međutim, FDP se protivi ovom potezu.
Izbjegnuta finansijska blokada
Njemačka vlada u zadnji čas je sklopila dogovor o budžetu, izbjegavši finansijsku blokadu u januaru i začepivši predviđenu rupu od 17 milijardi eura koju je otvorila presuda Ustavnog suda. Nakon sedmica napetih pregovora, koalicija Olafa Scholza dogovorila je bolne rezove za zelenu energiju i subvencije za izgradnju, potrošnju za promet i mjere podrške za industriju kako bi se uskladila sa strogim berlinskim pravilima javnih finansija, piše Financial Times.
Finansijska pomoć Ukrajini protiv ruske invazije i rashodi za socijalno osiguranje bili bi zaštićeni, rekao je kancelar. Vlada će sljedeće godine takođe podići cijenu ugljenika više nego što je planirano. Scholz je priznao da predstoji teško finansijsko okruženje za najveću ekonomiju Evropske unije (EU), za koje se predviđa da će sljedeće godine imati samo mali oporavak bruto domaćeg proizvoda (BDP).
"Vlada se drži svojih ciljeva. Napredujemo s klimatski neutralnom tranzicijom naše zemlje", rekao je Scholz u srijedu, 13. decembra. "Jačamo društvenu koheziju i stojimo uz Ukrajinu u njenoj odbrani od Rusije, ali jasno je da se moramo snaći sa znatno manje novca kako bismo postigli te ciljeve."
Scholz je rekao da vlada neće nastojati da ukine kočnicu zaduživanja sljedeće godine, uprkos dugoročnim pitanjima koja je pokrenula u Njemačkoj. Kočnica zaduživanja zabranjuje Njemačkoj da ima fiskalni deficit veći od 0,35 posto BDP-a, što je bilo obustavljeno na četiri godine kao rezultat pandemije izazvane korona virusom i energetske krize potaknute dubokim rezovima u uvozu iz Rusije nakon invazije na Ukrajinu prošle godine.
Kancelar je rekao da je vlada, ako se situacija u Ukrajini pogorša, spremna da traži hitno finansiranje kroz djelimičnu suspenziju pravila o kočenju zaduživanja u nadolazećim mjesecima.
Neki bolni rezovi u politici zaštite okoliša bili su nužni, rekao je vicekancelar Robert Habeck iz Zelene stranke. "To je cijena koju moramo platiti za zadržavanje centralnih komponenti koje su: razvoj ekonomije na bazi vodonika, dekarbonizacija industrije i programi za građane."
Budžetska kriza i politička pitanja
Rezovi su napravljeni iz fonda koji je bio namijenjen za pomoć biznisima u prelasku na ekološke prakse rada koje su pogodnije za okoliš, a smanjene su i subvencije za električna vozila i solarnu energiju.
Usvajanje prijedloga budžeta za 2024. najavljeno je prije nego što parlamentarci odlaze na odmor u petak, 15. decembra. Parlamentarci još moraju da glasaju o planu budžeta, ali se očekuje da će biti izglasan jer koalicija ima većinu u parlamentu.
Budžetska kriza u Njemačkoj započela je prije četiri sedmice, kada je vrhovni nacionalni sud presudio da je vlada prekršila ustav prebacivanjem posebnog fonda od 60 milijardi eura kreiranog za rješavanje vanrednog stanja pandemije COVID-a u "fond za klimu i tranziciju". Njemački zakon oštro ograničava zaduživanje države iznad određenih granica osim ako je novac za hitne slučajeve. Iako se pandemija kvalifikovala kao hitan slučaj, sud je rekao da ministri ne mogu koristiti novac u druge svrhe, napisao je New York Times.
Novac je bio planiran i za 2023. i za 2024. Kako bi ovogodišnji proračun bio unutar zakona, vlada je rekla da rastuća cijena energije uzrokovana ruskim ratom u Ukrajini predstavlja hitan slučaj. Ali ta se oznaka ne bi odnosila na budžet za sljedeću godinu, ostavljajući manjak od 17 milijardi eura.
Kriza sa budžetom je uzela politički danak od vlade, piše New York Times, napominjući da se vlada suočava sa kritikama i iz drugih razloga. Naime, prema nedavnim ispitivanjima javnog mijenja svega 19 posto ispitanika smatra da je kancelar Scholz dorastao izazovima posla. Položaj Scholza je otežao i zahtjev lidera konzervativne partije da se glasa o povjerenju kancelaru kada parlament ponovo počne sa radom u 2024. godini.
Dug put do ekonomske stabilnosti Njemačke
Vladajuća koalicija od tri partije nije u potpunosti otkrila detalje kako planira da začepi rupu duga od 17 milijardi eura, piše Politico. Ono što su zvaničnici naglasili jesu samo neke od planiranih mjera. Vlada ima namjeru da ukine subvencije za dizel u poljoprivrednom sektoru i uvede porez na mlazno gorivo za avionske letove unutar zemlje.
Takođe se planira da proizvođači ili trgovci na malo plaćaju porez na plastičnu ambalažu što bi moglo donijeti prihod od procijenjenih 1,4 milijarde eura. Vlada želi da poveća porez na emisije ugljenika; ta mjera će se najvjerovatnije ispostaviti kao kontroverzna jer postoji mogućnost da poveća troškove goriva i grijanja.
Dogovor o budžetu omogućiće Njemačkoj da zadrži subvencije koje promovišu izgradnju fabrika za poluprovodnike i podržavaju čistu energiju u industriji i domaćinstvima, naglasio je Politico.
Državna podrška za pomoć željezarama u prijelazu s prirodnog plina na energiju vodonika, na primjer, ostaće na snazi. Ipak, druge subvencije za solarne ploče i električne automobile vjerovatno bi bile smanjene.
Prijedlogom sporazuma lideri vladajućih stranaka nadaju se da će smiriti krizu koja traje već sedmicama i potresa vladu, što je dovelo do rekordno niske ocjene za kancelara Scholza.
Ipak, budžetska kriza u Njemačkoj vjerovatno neće uskoro prestati. Dugoročno gledano, vlada će nastaviti da se bori s time kako da finansira ambiciozne planove za transformaciju industrije, velika ulaganja u infrastrukturu i održavanje rashoda za socijalnu brigu uz pridržavanje ograničenja zaduživanja.
Facebook Forum