Pišu: Chris Rickleton i Kazahstanski servis RSE
Da li je Kazahstan, usprkos svim pričama o promjeni političke kulture, sada manje tolerantan prema političkoj konkurenciji nego ikad prije?
To pitanje postavljaju pojedini posmatrači nakon što je političkom aktivisti na zatvorenom suđenju izrečena teška kazna, a uskoro se očekuje slična za još jednog, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Nuržan Altaev i Marat Žilanbajev različiti su tipovi opozicionih ličnosti – jedan je bivši zvaničnik, a drugi je radio izvan sistema.
Međutim, čini se da je poruka kazahstanskih vlasti bilo kom protivniku vlade ista: nijedan kandidat ne mora da se prijavi za poziciju u vlasti.
Prvo, formalnosti.
Altaev, koji je 21. novembra osuđen na 10 godina zatvora, nije službeno optužen za zločine povezane s njegovim političkim aktivizmom.
Umjesto toga optužen je za primanje mita kao zamjenik ministra rada prije nekoliko godina - optužbe koje on odlučno poriče.
Međutim, teško je ne primijetiti kako njegovo suđenje teče paralelno sa suđenjem Žilanbajevu, u kojem su tužioci prošle sedmice zatražili kaznu od 10 godina zatvora za "politički ekstremizam".
I teško je ne primijetiti kako obojica vode neregistrovane stranke koje kritikuju vladu.
Bakitžan Toregožina, dugogodišnja aktivistica za odbranu prava, tvrdi da ako Žilanbajev dobije sličnu kaznu, te kazne bi bile bez presedana.
"U novije vrijeme vlasti su zabranile političke stranke, označile ih kao ekstremističke, a zatim su se usmjerile na aktiviste. Ali kazne su bile manje. Ne sjećam se primjera da je država ovako demonstrativno kažnjavala opozicionare kako bi prestrašila civilno društvo", rekla je.
Istovremeno, oštriji pristup političkoj konkurenciji "pokazuje strah vlasti", gotovo dvije godine nakon smrtonosnih nemira poznatih kao Krvavi januar u kojima je poginulo najmanje 238 ljudi, a režim bio na rubu, tvrdi Toregožina.
Zatvorene sudnice u 'Poštenom Kazahstanu'
Mjerilo s kojim je neizbježno poređenje vladavine sadašnjeg predsjednika Kasim-Žomarta Tokajeva je gotovo 30-godišnja vladavina prvog predsjednika Nursultana Nazarbaeva - čovjeka koji ga je uveo u predsjedništvo 2019. samo da bi se pojavila borba za vlast između njihovih tabora.
Sada ima 83 godine i službeno je penzionisan, Nazarbaev je imao priličan udio političkih zatvorenika, iako se mnogi od onih koji su najduže služili ne mogu opisati kao ambiciozni opozicioni lideri.
Jedan političar koji je odgovarao tom opisu, Vladimir Kozlov, osuđen je na sedam i po godina 2012. pod optužbom za podsticanje pokušaja puča, odsluživši četiri godine prije nego što je pušten.
Kozlovljev saveznik, Muhtar Ablijazov, osuđen je 2018. na doživotni zatvor po nekoliko optužbi koje uključuju ubistvo - iako u odsutnosti jer je bivši ministar energetike pobjegao iz zemlje 2009.
Ranije u godinama nakon nezavisnosti, druga dva bivša zvaničnika koji su postali protivnici Nazarbaeva umrla su pod misterioznim okolnostima, zbog čega su kritičari uprli prstom u očvrsli režim.
Poređenja između tada i sada relevantna su utoliko što ih je Tokajev aktivno podsticao.
Nakon nemira u januaru 2022. - najgorih u istoriji nezavisnog Kazahstana - Tokajev je obećao Novi Kazahstan, a potom i Pošten Kazahstan kako bi ispravio ono što je opisao kao neke od "mogućih propusta" iz vremena mentora Nazarbaeva u vrhu.
Govorio je u to vrijeme kao novi predsjednik nakon što je Nazarbaev prepustio ključne poluge uticaja koje su mu omogućile da dominira svojim štićenikom, čak i nakon što je dao ostavku na mjesto šefa države.
Međutim, sudnice u zemlji sugerišu malo toga na putu promjena.
Govoreći nekoliko sati nakon izricanja presude Altaevu, njegov advokat i kolega iz neregistrovane stranke El Tiregi (Narodni stup), Nursultan Ermakhanov, rekao je za RSE da je zatvoreno suđenje obuhvatilo cijeli niz pravosudnih problema povezanih s političkim slučajevima u Kazahstanu.
Nakon što je zatvoren zbog navodne zabrinutosti za sigurnost svjedoka, sudac je osudio Altaeva na temelju svjedočenja dvoje ljudi koji su bili pod istragom u sklopu slučaja.
Svjedočanstva koja bacaju svaku sumnju na mogućnost da je Altaev redovno primao mito od Nacionalne komore poduzetnika Atameken dok je tamo radio potpuno su zanemarena, požalio se Ermakhanov.
“Oko 90 posto prijedloga (odbrane) je ignorisano. Proces se odvijao brzinom svjetlosti. Kad su novinari saznali da tužilašzvo traži kaznu od 12 godina za Altaeva, sudac je čak zaprijetio da će podnijeti zahtjev za suspenziju naše advokatske dozvole. To nije bila informacija koju je trebalo držati u tajnosti", rekao je Ermakhanov, tvrdeći da je zatvoreno suđenje bilo neophodno kako vlasti "ne bi ispale glupe pred cijelim Kazahstanom".
Od unutrašnjosti sistema do unutrašnjosti ćelije
Prema Ermakhanovu, Altaev je "naivno vjerovao da može promijeniti sistem iznutra", dok je prvo služio kao zvaničnik, a zatim kao parlamentarac.
Ta naivnost je razotkrivena nedugo nakon što je predsjedvaao inauguralnom konferencijom proreformske stranke El Tiregi u septembru 2020. dok je još bio član Donjeg doma Kazahstana i vladajuće stranke.
Naravno, Altaev je ubrzo izbačen iz obje te institucije, iako u početku nije bio otvoreno kritičan prema administraciji i nisu svi bili uvjereni u njegovu opozicionu snagu.
Pritisak na političara se pojačao nakon što je objavio svoju namjeru da se kandiduje za predsjednika na prijevremenim izborima u novembru 2022. koji su bili prvi nakon krvoprolića u cijeloj zemlji početkom godine i nakon ustavnih promjena za koje je Tokajev tvrdio da su dio "nove političke kulture".
Kao neko ko tečno govori kazahstanski, s više od pet godina državne službe i potkrijepljen nominacijom registrovane organizacije, čini se da Altaev zadovoljava vrlo ograničavajuće kriterije Kazahstana za kandidate.
Ali Tokajevljev tim nije bio sretan, rekao je Ermakhanov.
Ubrzo nakon što je Tokajev najavio izbore, njegovi najviši zvaničnici pozvali su Altaeva na sastanak na kojem je od njega zatraženo da sam sebe isključi iz izbora, dok je pravna registracija stranke El Tiregi odbačena poput zaslađivača. Ermakhanov je tvrdio da je ovom prijedlogu posredovao bivši šef stranke Atameken Ablai Miržahmetov, koji će kasnije postati glavni svjedok – čak i dok je i sam bio pod istragom – na suđenju za primanje mita bivšem zamjeniku ministra rada.
Altaev je odbio ponudu i propisno je isključen iz predsjedničke utrke, a organizacija koja ga je nominovala kao predsjedničkog kandidata bila je "pretresena" i ubrzo preuzeta, prema Ermakhanovu.
Niko od zvaničnika za koje je Ermakhanov tvrdio da su bili na sastanku u septembru 2022. - uključujući savjetnika predsjednika Erlana Karina i sadašnjeg ministra vanjskih poslova Murata Nurtleua - nikada to nije komentarisao, uprkos izvještajima o događaju objavljenim u medijima ranije ove godine.
Altaev je zatim uhapšen u junu.
Maratonac pred sudom
Za javnost je bilo zatvoreno i suđenje Žilanbajevu, maratoncu koji je učestvovao na utrkama širom svijeta.
Kao i u slučaju Altaeva, sudac je donio odluku nakon što su svjedoci tvrdili da im je sigurnost bila ugrožena.
Bez političke karijere u svojoj biografiji, 60-godišnji Žilanbjaev nije ukaljan asocijacijama koje prate visoku dužnost u Kazahstanu.
Međutim, tužioci tvrde da je ukaljan zbog povezanosti s Ablijazovim koji je, između ostalog, bio zadužen za mrežu ekstremističkih organizacija, prema kazahstanskim sudovima.
Ablijazov sa sjedištem u Francuskoj nepokolebljivo je poricao sve krivične optužbe protiv njega, dok je Evropski parlament ocijenio da su neregistrovana stranka Demokratski izbor Kazahstana (DCK) i druge koje su s njim povezane "mirni opozicioni pokreti" u rezolucijama o Kazahstanu.
Kazahstanski tužioci optužili su Žijanbajeva, predsjednika neregistrovane stranke Algha Kazakhstan! (Naprijed Kazahstan!), za primanja uputa od “ekstremnih” članova DCK i njihovog “finansiranja”.
Prema Human Rights Watchu (HRW), koji je pregledao Žilanbajevovu optužnicu, jedina poznata osnova za drugu optužbu su dvije elektronske doznake u iznosu od nešto više od 2.500 dolara.
"Ukupan zbroj Žilanbajevljevih takozvanih nedjela je javno, ali mirno zagovaranje političke alternative kazahstanskoj autoritarnoj vladi, i on bi trebao biti pušten", zaključila je Mihra Rittmann, viša istraživačica HRW-a za centralnu Aziju u izjavi o slučaju ovog mjeseca.
Čini se da je Žilanbajev dao sve od sebe da igra po pravilima.
Njegov pokušaj da se kandididuje kao nezavisni kandidat na parlamentarnim izborima održanim ranije ove godine slomljen je nakon što je optužen za kršenje pravila kampanje s "ranim" internetskim pozivom za grupno finansiranje.
Stranka Algha Kazahstan! se pokušala prijaviti u Ministarstvo pravosuđa više od desetak puta, ali je svaki put odbijena.
U martu je Žilanbajev napravio prestup učešćem u neodobrenim političkim protestima - spontani protesti zabranjeni su u Kazahstanu - te je osuđen na 20 dana pritvora.
Žilanbajev je od tada iza rešetaka jer su mu tužioci nabacili puno ozbiljnije optužbe.
Od 30. oktobra štrajkovao je glađu i smršao je 13 kilograma, tvrdi njegov advokat.
Dana 18. novembra, saslušanje njegovog slučaja u Astani bilo je napeto jer je zvaničnik upozorio svoje pristalice da okupljanje u zgradi suda predstavlja administrativni prekršaj.
Govoreći ispred zgrade, Žilanbajevljeva kćerka Azija Žilanbajeva rekla je za RSE da je njena porodica "konstantno zastrašena" od strane vlasti kao rezultat aktivizma njenog oca.
“Jednostavno se plašim što živim u svojoj domovini”, rekla je kroz suze. “Ovo je moja zemlja, ali se ovdje ne osjećam sigurno.”
Facebook Forum