Dostupni linkovi

Mir na Balkanu u riziku zbog ruskog uticaja?


Pristalica ruskog predsednika Vladimira Putina u Beogradu, Srbija, 17. januara 2019.
Pristalica ruskog predsednika Vladimira Putina u Beogradu, Srbija, 17. januara 2019.

Koje tačke na Zapadnom Balkanu su najprijemčivije za ruski uticaj?

Raspravu o tome koliko je krhku stabilnost ovog dela Evrope moguće dovesti u pitanje, koliko prošle sedmice je pokrenuo predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, da bi njegove tvrdnje neki dan kasnije tokom prve posete BiH potkrepio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Iz Sarajeva, kao prve stanice njegove trodnevne balkanske turneje, i glavnog grada države koju je i sam novembra 2022. godine sa Moldavijom i Gruzijom svrstao u red onih koje su u riziku zbog delovanja iz Moskve, Stoltenberg je još jednom izrazio zabrinutost zbog ruskog uticaja.

Zelenski je bio daleko direktniji, navodeći da će se Rusija "pobrinuti da jedna balkanska zemlja zarati s drugom".

Nije precizirao na koju od zapadnobalkanskih država misli, ali je proizveo reakcije u Briselu i Vašingtonu.

Lideri na Zapadnom Balkanu nisu komentarisali ovu izjavu ukrajinskog predsednika, dok su zvaničnici Evropske unije (EU) potvrdili da dele zabrinutost Zelenskog o negativnom uticaju Rusije.

"Imamo informacije i posmatramo te aktivnosti Rusije već neko vreme, tako da imamo potpunu sliku i svesni smo šta Rusija pokušava da učini", izjavio je portparol EU Peter Stano na konferenciji za novinare.

Istovremeno je Stejt department saopštio da Vašington radi sa državama Zapadnog Balkana i evropskim partnerima na unapređenju vladavine prava i reformi "koje će smanjiti mogućnost zlonamernog ruskog uticaja".

Cingel: Oružani sukob malo verovatan

Jan Cingel, izvršni direktor nevladine organizacije Strateške analize u Bratislavi, ocenio je za RSE da je oružani sukob između država na Zapadnom Balkanu malo verovatan.

"Ono što je verovatno najveća neposredna pretnja, ili koja bi se mogla razbuktati u regionu, jesu različite aktivnosti u okviru svojevrsnog hibridnog rata", naveo je.

Kako je objasnio, to znači operacije malih grupa, koje imaju određenu političku agendu, "kao što smo mogli da vidimo u slučaju Banjska u septembru."

Naoružana grupa Srba je 24. septembra u Banjskoj napala policiju Kosova, kada je ubijen narednik Afrim Bunjaku. Potom su u razmeni vatre ubijena i trojica napadača.

Kosovo: Cilj Rusije da potpali krizu u dvorištu EU

Predsednica Kosova Vjosa Osmani ocenila je 20. novembra da se ruski uticaj na Zapadnom Balkanu može posmatrati sa tri aspekta - propagande, vojne saradnje Rusije sa Srbijom i političke podrške zvaničnom Beogradu "kako bi se destabilizovao region".

"Kada se ova tri aspekta spoje, vrlo je jasno da je u interesu Rusije da otvori još jedan front protiv Zapada. I naravno, ovaj front želi da se otvori u delovima Evrope koji još nisu deo NATO-a", rekla je ona nakon sastanka sa Stoltenbergom u Prištini.

Kosovske vlasti redovno upozoravaju kako Rusija preko Srbije pokušava da destabilizuje Kosovo, ali i zemlje Zapadnog Balkana.

Premijer Aljbin (Albin) Kurti je rekao kako Rusija ima za cilj da potpali krizu "u dvorištu Evropske unije" i na taj način "odvrati" pažnju NATO-a.

On je 19. novembra na Fejsbuku (Facebook) ocenio da se sve više uočava "pretnja iz Rusije i Srbije regionalnoj stabilnosti, miru i bezbednosti".

Takođe, kosovske vlasti tvrde kako je Rusija "umešana" u brojne krize na severu Kosova, gde živi većinsko srpsko stanovništvo.

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla) je krajem septembra rekao da Kosovo istražuje moguću umešanost Rusije i u napad na policiju u Banjskoj kod Zvečana.

Odgovornost za ovaj napad je preuzeo Milan Radoičić, bivši potpredsednik Srpske liste, najveće stranke Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda.

Radoičić se nalazi na crnoj listi SAD, dok ga kosovske vlasti dovode u vezu sa ubistvom, korupcijom i zastrašivanjem svedoka u sudskim procesima.

Policija Kosova je nakon napada u Banjskoj konfiskovala velike količine oružja, a ministar Svečlja je rekao da je pronađeno i rusko oružje, oprema i dokumenti koji ukazuju na umešanost Rusije.

Kosovske vlasti su uskladile svoju politiku sa zapadnim zemljama kada su u pitanju sankcije prema Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

Iako Rusija na Kosovu ima svoje diplomate od 2005. godine, kada je u Prištini otvorena Kancelarija za vezu, o njihovim aktivnostima se jako malo zna.

Strah od incidenta u BiH poput onog u Banjskoj

U izjavi za RSE, Jan Cingel je naveo da se incidenti poput onog u Banjskoj, mogu ponoviti bilo na Kosovu ili u Republici Srpskoj ili u nekim drugim delovima Bosne i Hercegovine, posebno u Brčko distriktu, koji je "veoma ranjiv i nestabilan" deo BiH.

On kaže da je reč o operacijama manjih grupa koje imaju političke agende, a na koje mogu uticati regionalni akteri ili čak Rusija.

"Znamo da Rusija ima svoje zastupnike i pokušava da utiče na razvoj događaja na Zapadnom Balkanu kroz podršku nekim od entiteta ili aktera, kao što je, na primer, Milorad Dodik u Republici Srpskoj", naveo je Cingel.

Kako je objasnio, tu su i neke druge grupe koje nisu toliko politički definisane, ali imaju svoje nacionalističke ili etnonacionalističke agende i deluju ili u Bosni i Hercegovini ili Crnoj Gori ili na Kosovu.

Rusija u BiH: Dodik, kulturna saradnja, gas i nafta

Uticaj Rusije u Bosni i Hercegovini se, između ostalog, ogleda kroz delovanje proruski orijentisanog predsednika RS Milorada Dodika, kulturnu saradnju sa institucijama uglavnom baziranim u RS, te premoć na tržištu energenata.

Dodik je od 2017. pod sankcijama američkog Ministarstva finansija jer "predstavlja značajan rizik za aktivnu opstrukciju" Dejtonskog mirovnog sporazuma.

On se od početka ruske invazije na Ukrajinu sastao sa ruskim liderom Vladimirom Putinom tri puta.

Poslednji put sreli su se u maju u Moskvi, kada je Dodik rekao da je RS "izložena pritiscima Zapada" zbog podrške Rusiji.

BiH je preko svoje misije u Briselu podržala nekoliko paketa sankcija koje je Evropska unija uvela Rusiji, ali te akcije nisu "zaživele" u praksi.

Odluku o njihovom sprovođenju je trebalo da potvrdi Savet ministara BiH, do čega nije došlo zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta.

Rusija se od 2011. godine redovno suprotstavlja izveštajima visokog predstavnika u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, ističuću da ovu funkciju treba ukinuti.

Trenutnog visokog predstavnika, Kristijana Šmita (Christian Schmidt), Moskva ne priznaje jer smatra da "nema potreban mandat Saveta bezbednosti UN".

Ambasador Rusije u BiH, Igor Kalabuhov, u martu 2022. je upozoravao Bosnu i Hercegovinu da će Rusija reagovati ukoliko zemlja odluči da bude članica NATO-a.

Sjedinjene Države su sredinom novembra zbog korupcije i zlonamernih aktivnosti u korist Rusije uvele sankcije za Petra Đokića, ministra rudarstva i energetike Republike Srpske, Sava Cvijetinovića, člana Izvršnog komiteta Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke Milorada Dodika, te Duška Perovića, dugogodišnjeg šefa predstavništva RS u Moskvi.

Srbija: Bez sankcija Rusiji

Zahvaljujući između ostalog i "tradicionalnom prijateljstvu" sa Rusijom, Srbija je jedina zemlja kandidat za članstvo u EU sa Zapadnog Balkana i jedna od retkih u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji zbog Ukrajine.

Tu politiku Srbija pravda zavisnošću od ruskog gasa i podrškom Moskve u nepriznavanju nezavisnosti Kosova.

Za to vreme Sjedinjene Države šire listu sankcionisanih pojedinaca iz Srbije zbog "malignog ruskog uticaja".

Tako je u julu sankcionisan doskorašnji direktor Bezbednosno-informativne agencije BIA Aleksandar Vulin.

Vulin, koji je podneo ostavku početkom novembra, posećivao je Moskvu i nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Osim Vulina, i nekadašnji ministar u dve Vlade Srbije Nenad Popović našao se na listi američkih sankcija sredinom novembra zbog poslovnih veza sa sankcionisanim ruskim firmama.

Popović je osnivač i predsednik konzervativne i evroskeptične Srpske narodne partije.

Na listi sankcionisanih je i Miša Vacić, lider proruske ultradesničarske organizacije "Srpska desnica".

On je od početka invazije na Ukrajinu učestvovao na mitinzima podrške Rusiji.

U septembru 2022. godine bio je posmatrač referenduma za prisajedinjenje Rusiji okupiranih ukrajinski regiona koji međunarodna zajednica ne priznaje.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić se poslednji put sreo sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u oktobru u Kini na međunarodnom forumu kineske inicijative "Pojas i put", a pre agresije na Ukrajinu su se više puta sastajali u Beogradu i Moskvi.

Tokom posete Beogradu u januaru 2019. Putina je dočekalo više od 100.000 građana na poziv vladajuće Srpske napredne stranke.

Opomene Srbiji stigle su i zbog Rusko-srpskog humanitarnog centra koji se duže od 10 godina nalazi u Nišu na jugu Srbije. Evropska komisija je u poslednjem izveštaju zatražila objašnjenje od Beograda o aktivnostima tog centra.

Srbija od Rusije nabavlja i naoružanje.

Kanali putem kojih Rusija ostvaruje svoj uticaj u Srbiji su i ruski državni mediji RT (bivša Russia Today) i Sputnjik.

Kao mediji koji su pod kontrolom Kremlja i koji se finansiraju iz državnog budžeta, zabranu emitovanja u EU imaju od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Crna Gora podložna ruskom uticaju

Stavljanje na američku crnu listu i uvođenje sankcija biznismenu i političaru Miodragu Daki Davidoviću je poslednji slučaj u kome zapadni partneri ukazuju na postojanje ruskog uticaja na Crnu Goru.

"Njegove koruptivne aktivnosti omogućile su napore Rusije da ugrozi nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa u zemlji, uključujući njene napore da utiče na izborne rezultate", navelo je američko Ministarstvo finansija.


Prethodno je Evropski parlament u Rezoluciji o Crnoj Gori, koja je usvojena sredinom oktobra, izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog zlonamernog stranog uplitanja.

Evropski parlament, kako se navodi, osuđuje napore "Rusije da iskoristi etničke tenzije u Crnoj Gori u cilju rasplamsavanja sukoba, podele zajednica i širenja obmanjujućih informacija u pokušaju da destabilizuje region Zapadnog Balkana".

U rezoluciji se upozorava i na mešanje Srpske pravoslavne crkve, uključujući njene pokušaje da promoviše ruske dezinformacije.

Formiranje vladajuće koalicije na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, kada je za predsednika parlamenta izabran jedan od lidera proruskog Demokratskog fronta Andrija Mandić, izazvalo je zabrinutost američkih zvaničnika.

Mandić je kao predsednik Skupštine ujedno i član Saveta za bezbednost i odbranu, najvišeg tela koje komanduje Vojskom Crne Gore.

Demokratski front, koji je u međuvremenu rasformiran, zalagao se za ukidanje sankcija Rusiji, protivio se članstvu Crne Gore u NATO i tražio poništenje priznanja nezavisnosti Kosova.

Prosrpske stranke, kojima pripada i Mandićeva, obavezale su se koalicionim sporazumom da će kao deo nove vlasti poštovati dosadašnju spoljnu i bezbednosnu politiku Brisela.

Crna Gora se prvi put pridružila evropskim sankcijama Rusiji nakon što je Moskva anektirala ukrajinski Krim 2014. godine. Tada su zahladili odnosi sa Rusijom, a dve države su se dodatno udaljile uoči ulaska Crne Gore u NATO 2017.

SAD i Evropska unija su navele da je pokušaj "državnog udara" na dan parlamentarnih izbora 2016. godine najdrastičniji primer ruskog mešanja i pokušaja destabilizacije Crne Gore.

Naime, dvojica pripadnika ruske obaveštajne službe, osmoro srpskih državljana i čelnici Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić su, prema

Specijalnom državnom tužilaštvu, na dan izbora pripremali nasilnu promenu vlasti.

Za to su nepravosnažno bili osuđeni na zatvorske kazne. Apelacioni sud je poništio presudu i vratio na ponovno suđenje.

Nakon ruske agresije na Ukrajinu februara 2022, Vlada Crne Gore se priključila novim sankcijama EU protiv Rusije.

A crnogorske bezbednosne institucije su do sada proterale najmanje 12 službenika Ambasade Rusije u Podgorici.

Jan Cingel, izvršni direktor nevladine organizacije Strateške analize u Bratislavi, označio je Crnu Goru kao još jedno potencijalno žarište, posebno zbog kampanje oko popisa stanovništva, koja je veoma politizovana i polarizuje društvo.

"Dakle, etničke tenzije rastu čak i u Crnoj Gori, što u prošlosti nije bio slučaj. To omogućava stranim akterima da se umešaju i podrže neke od domaćih političkih snaga koje se ponašaju nekonstruktivno", ocenio je Cingel.

Popis u Crnoj Gori, koji bi trebalo da počne poslednjeg dana novembra, izaziva političke i nacionalne tenzije i sumnje da bi njegovi rezultati mogli biti falsifikovani.

Opozicione partije i procrnogorske nacionalne organizacije smatraju da vlast pokušava da sprovede etnički inženjering uz pomoć zvaničnog Beograda i Srpske pravoslavne crkve.


Na tekstu radili: Ljudmila Cvetković, Dragan Štavljanin, Goran Katić, Miloš Rudović, Sandra Cvetković, Jovana Krstić

XS
SM
MD
LG