Pišu: Denis Dermenji, Eugenia Apostu i Andy Heil
Sjedeći u zamračenoj crkvi u kojoj je vodio molitve i 19 godina pružao duhovnu podršku, Teodor Pelin pažljivo bira riječi.
On i nekolicina drugih pravoslavnih sveštenika, kaže Pelin, žrtve su "javnog pogubljenja".
Sinod metropolije Kišinjeva i cijele Moldavije prošlog mjeseca lišio je sveštenike ovlašćenja, odnosno crkva pod vodstvom Rusije poznatija kao Moldavska pravoslavna crkva, nakon što su se pridružili istočno-pravoslavnom rivalu koji je podređen Rumunskoj pravoslavnoj crkvi, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Sveštenici su uglavnom prebjegli jer nisu bili zadovoljni podrškom koju je Ruska pravoslavna crkva davala za rat u Ukrajini. "Siguran sam da su to učinili kako bi zastrašili druge sveštenike koji imaju iste stavove", kaže Pelin, 50-godišnji paroh u crkvi Svetog Arhanđela Mihajla u selu Dubasari Veči, 40 kilometara istočno od glavnog grada Kišinjeva. "Ima ih dosta (na tom putu)", rekao je on Moldavskom servisu RSE.
Oko 50 sveštenika čija se poslušnost činila neupitnom prije ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. prebjegli su ove godine iz Moldavske pravoslavne crkve, koja je kanonski podređena Moskovskoj patrijaršiji i smatra se da njoj pripada oko 90 posto pravoslavnog stanovništva Moldavije. Svi sveštenici, neki tiho, neki vrlo javno, pridružili su se autonomnoj lokalnoj biskupiji Rumunske pravoslavne crkve u Moldaviji, poznatoj kao metropolija Besarabije.
Oni koji su prebjegli su dobar pokazatelj bujanja antiratnog raspoloženja među Moldavcima, potaknutog proevropskim političkim vodstvom Moldavije i raširenih frustracija među sveštenstvom zbog "promocije proruskih interesa" Ruske pravoslavne crkve.
'Čekajući da metropolit zauzme stav'
Nakon što su desetine hiljada ruskih vojnika prešli granicu Ukrajine prije 20 mjeseci, Vasile Enače, još jedan moldavski sveštenik koji je od tada prigrlio metropoliju Besarabije, kaže da je čekao znak.
Znak nije došao. "Nisam čuo nikakve izjave od našeg (crkvenog) vodstva o ovoj katastrofi koja je počela", rekao je Enače, koji je proveo 32 godine kao paroh u crkvi Svetog Jerarha Nikole u selu Isnovat, 40 kilometara sjeverno od glavnog grada Kišinjeva. "Mi, sveštenici, čekali smo da metropolit zauzme stav", rekao je Enače Moldavskom servisu RSE.
Umjesto propovijedanja mira i pomirenja, neki iz redova višeg sveštenstva Moldavske pravoslavne crkve govorili su u odbranu ruske invazije. Jedan od najotvorenijih među njima bio je Marčel Mihaesku, patrijarh Baltija i Falestija i jedan od najuticajnijih sveštenika u zemlji. Nazvao je Rusiju "čuvaricom hrišćanskih vrijednosti", kritikovao Evropu i govorio protiv načina života LGBT osoba i drugih politika koje su u skladu sa stavovima Kremlja.
Za Enačea (68) sve je to bilo previše i 18. avgusta pridružio se metropoliji Besarabije zajedno s Pelinom i još četvoricom sveštenika. Metropolija Besarabije optužila je svog većeg rivala za promociju ruskog pogleda na svijet i nazvala je oduzimanje crkvenog statusa prebjeglim sveštenicima "apsurdnim i smiješnim".
"U vrijeme kada smo se pridružili (Besarabiskoj crkvi), nismo bili izbačeni", kaže Enače. "Mi smo dobrovoljno pristupili Besarabiskoj mitropoliji, našoj vlastitoj metropoliji, a Besarabijska mitropolija nije bila kanonski zabranjena." Ali pet dana nakon što se pridružio suparničkoj crkvi, Enačeu je metropolija Kišinjeva i cijele Moldavije oduzela ovlašćenja.
Vladimir i ranjivost
Mitropolit Vladimir, poglavar Moldavske pravoslavne crkve i najviše svešteno lice Ruske pravoslavne crkve u Moldaviji, prethodno se trudio da održi neutralnost, a svojim javnim izjavama uglavnom je ohrabrivao mir i prekid "bratoubilačkog rata".
Ali nakon novih prebjega i pritiska moldavskih kongregacija, Vladimir se požalio Moskvi, rekavši da ga otvorena podrška višeg ruskog sveštenstva nepopularnom ratu u Ukrajini košta duša.
U pismu od 5. septembra upućenom patrijarhu Kirilu, poglavaru Ruske pravoslavne crkve, koje je više od mjesec dana kasnije objavio bivši moldavski zastupnik s bliskim vezama s metropolijom Besarabije, Vladimir je rekao da percepcija Ruske crkve kao "predstraža Kremlja i pobornik ruske invazije na Ukrajinu" prijetio je uništenjem Moldavske pravoslavne crkve i otjerao bi njene sveštenike i vjernike u zagrljaj rumunskog rivala.
Crkveni poglavar optužio je ruske civilne i vjerske vlasti da se prema Moldavcima odnose kao prema "perifernom i beskičmenjačkom narodu", a Moskovsku patrijaršiju da pokušava "uklopiti Moldaviju u ruski svijet kojem je strana".
Međutim, u svom pismu Kirilu, Vladimir je upozorio da njegova Metropolija Kišinjeva i cijele Moldavije mora prekinuti svoje veze s Moskvom, kako bi osigurala svoj opstanak i izbjegla da bude gurnuta "na periferiju moldavskog društva" u "vanrednim okolnostima". "Ovo je direktan rezultat naših veza kao crkvene strukture s promocijom proruskih interesa u Republici Moldaviji", rekao je Vladimir, čije je laičko ime Nicolae Cantarean.
Bilo je to upečatljivo odstupanje za 71-godišnjeg mitropolita, koji je samo nekoliko sedmica ranije inicirao zabranu Pelina i drugih sveštenika i smatralo se da zauzima popustljiv stav prema starijim članovima svoje pastve koji podržavaju rusku invaziju.
Vladimir je član Svetog sinoda Ruske pravoslavne crkve, njenog vrhovnog upravnog tijela, i navodno je blizak ruskom patrijarhu Kirilu.
Mitropolit Vladimir rođen je u Ukrajini i osim rumunskog i moldavskog državljanstva ima ruski diplomatski pasoš.
Njega je predsjednik Vladimir Putin 2018. odlikovao ruskim Ordenom prijateljstva, jer je otvoreno podržao proruske partije na izborima u Moldaviji i protivio se tome što je Rumunska pravoslavna crkva oživljavala metropoliju Besarabije.
Sergej Čapnin, bivši glavni urednik službenih novina Ruske pravoslavne crkve i viši saradnik u Centru za pravoslavne hrišćanske studije Univerziteta Fordham, kaže za Moldavski servis RSE da je pismo bilo "veoma neugodno iznenađenje" za Kirila i pokušaj da se "formalizuje razvod na kulturan način".
"Ako jezik crkvene diplomatije prevedemo na običan jezik, poruka patrijarhu (Kirilu) zvuči izuzetno oštro: Napuštamo Moskovsku patrijaršiju i nemate mogućnosti da utičete na našu odluku", kaže Čapnin. Predviđajući da je "raskid neizbježan" uprkos Kirilovom gotovo sigurnom odbijanju Vladimirovih argumenata, Čapnin je rekao da je apel moldavskog metropolita priznanje "nove stvarnosti" poboljšanja političkih i crkvenih odnosa između Moldavije i Rumunije.
'Jedan narod, jedna crkva'
Budući da rat u Ukrajini ne pokazuje znakove prestanka, Rusija se izlaže opasnosti od gubitka kontrole ili barem uticaja, nad drugim nacionalnim pravoslavnim crkvama u regiji.
"Ukratko, pravoslavni institucionalni život prvenstveno je organizovan pod pretpostavkom jedne nacije, jedne crkve", kaže Catherine Wanner, profesorica istorije i religijskih studija na Univerzitetu Pennsylvania State. Nedavno je napisala knjigu "Oduzimanje imovine: antropološke perspektive o ruskom ratu protiv Ukrajine".
Ona navodi primjere Rumunije, Bugarske i Grčke u regiji, kao i Ekumensku patrijaršiju u Istanbulu, sjedište globalnog duhovnog vođe pravoslavnih hrišćana, te davanje autokefalnosti Pravoslavnoj crkvi Ukrajine 2019. Taj potez je došao gotovo tri decenije nakon ukrajinske nezavisnosti, ali manje od pet godina nakon moskovske aneksije Krima i s Rusijom koja podržava naoružane separatiste drugdje u istočnoj Ukrajini.
"Pravi izuzetak od ove ideje 'jedna nacija, jedna crkva' bila je Ruska pravoslavna crkva, jer je njena kanonska teritorija preslikana na bivšu teritoriju Carske Rusije", kaže Wanner, dodajući da rat stvara "ogromne napetosti" za pravoslavne crkve na mjestima poput Ukrajine ili Moldavije. "Pritom mislim na pravoslavne crkve koje su institucionalno još uvijek povezane s Moskovskom patrijaršijom i s Ruskom pravoslavnom crkvom", kaže ona. "Mislim da ljudi koji žive u Moldaviji shvataju da su vjerovatno i vrlo ranjivi."
U komentarima Kirila i drugog visokog sveštenstva u Ruskoj pravoslavnoj crkvi, Wanner kaže da je došlo do "brze eskalacije" u tonu nakon invazije na Ukrajinu 2022. "Ruska pravoslavna crkva podupire i zapravo legitimizuje i opravdava, rat i koristi vjerske koncepte da to učini."
Politički analitičar iz Kišinjeva Nicolae Negru kaže da je pismo moldavskog mitropolita zapravo usmjereno na njihove moldavske patrijaršije i da želi reći "'Mi smo s vama, nemojte misliti da pripadamo onima koji ne žele mir već rat' i 'Razumijemo da, zapravo, pripadamo evropskom svijetu.'"
"Tako nešto je bilo nezamislivo prije rata u Ukrajini", dodaje Negru.
Sveštenici se igraju politike
Tatiana Cojocari, istraživačica u Rumunskom centru za ruske studije koja se specijalizovala za ulogu Ruske pravoslavne crkve u postsovjetskoj inostranoj politici, sugeriše da javnu raspravu o statusu crkve u Moldaviji oblikuju "politički lideri (unutar i izvana zemlje), a ne samo društvo."
Moldavski sveštenici sigurno nisu iznad politike. Cojocari kaže da bi lokalno sveštenstvo moglo odlučiti "ne zbog ideoloških razloga, već čisto pragmatičnih" da im podređenost Ruskoj pravoslavnoj crkvi trenutno "ne odgovara". "Ovo je glavno pitanje koje izaziva zabrinutost mitropolita Vladimira, gubitak niza patrijaršija i time gubitak statusa Metropolije Kišinjeva i cijele Moldavije kao glavne 'nacionalne' crkve" u zemlji, kaže Cojocari.
Crkvene vođe, sugeriše ona, takođe su svjesni rizika ometanja napretka vlade u "polarizovanim" odnosima između Istoka i Zapada. U prvim mjesecima nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., prozapadna predsjednica Moldavije Maia Sandu iskoristila je sastanke s mitropolitom Vladimirom i metropolitom Besarabije Petruom Paduraruom kako bi rekla da "država i crkva moraju djelovati solidarno".
U sjenci rata, Sandu i vlade Moldavije ubrzale su kandidaturu Kišinjeva za članstvo u Evropskoj uniji (EU), zajedno sa sličnim naporima regionalnih susjeda Ukrajine i, u manjoj mjeri, Gruzije. Moldavske vlasti su u oktobru dodatno izvršile pritisak na ono što opisuju kao veliku rusku kampanju dezinformisanja, blokirajući više od 20 web stranica duše od godinu dana nakon što su zabranile vijesti i druge TV programe ruske produkcije koje su smatrale kontroverznim.
- Moldavija proterala direktora Sputnjika u toj zemlji
- Bregović u Moldaviji nepoželjan zbog 'proruskih stavova'
Početkom oktobra, nakon razotkrivanja implicitne prijetnje mitropolita Vladimira Moskvi, predsjednica Sandu ponovila je želju da "svi" rade prema "miru i evropskoj integraciji". Takođe je naglasila da se "država ne može miješati u crkvene poslove", ali je navodno izjavila za Vocea Basarabiei TV da "crkva mora djelovati u skladu s interesima države i njenih građana".
Kabinet Sandu nije odgovorila na upit RSE za komentar.
Prijetnja primatu Moskve
Ruski patrijarh Kiril tek treba da javno odgovori na Vladimirovo pismo i nije jasno koliko ozbiljno shvata prijetnju ili koliko je daleko moldavski mitropolit spreman da ide.
U još jednom udarcu primatu Moskve u vjerskim pitanjima u regiji, susjedna Bugarska protjerala je lokalnog poglavara Ruske pravoslavne crkve, arhimandrita Vasiana, i još dvojicu crkvenih zvaničnika u septembru zbog navodnog podrivanja bugarske "nacionalne sigurnosti i interesa".
Kao odgovor, Moskva se obrušila na Sofiju, a Ruska crkva zaključala je vrata crkve Svetog Nikole Čudotvorca u bugarskoj prijestonici, isključivši vjernike i ponovo je pokrenula stogodišnji imovinski spor.
Bugarska protjerivanja uslijedila su nakon Vasianove deportacije nekoliko dana ranije iz Sjeverne Makedonije zbog sugestija da potiče raskol u Makedonskoj pravoslavnoj crkvi, još jednoj autonomnoj pravoslavnoj crkvi.
Uz to, Cojocari je skeptična koliki će uticaj Vladimirov potez imati u regiji za Rusku pravoslavnu crkvu, već oslabljenu svojom podrškom ukrajinskoj invaziji. "U tom kontekstu se očekivalo da će se otvoriti nova prilika za druge crkve iz regije da pokušaju povećati svoj uticaj i odvojiti se od Ruske crkve. Ruska pravoslavna crkva je već ugrožena i Vladimir to zna", kaže Cojocari.
Ona kaže da je prebjeg moldavskih sveštenika značajan "jer može stvoriti presedan, trend". A Vladimir bi ipak mogao da "pronađe srednji put", iako sveobuhvatne promjene zahtijevaju "jaku političku podršku i nekoliko godina priprema". "Jesu li spremni (da preuzmu) ovaj dugoročni projekt? Imaju li podršku javnosti da djeluju bez napetosti u društvu?", pita Cojocari, i kaže da to, "još nije jasno".
Dok se intenzivira težnja Moldavije za članstvo u EU a oteže se ruski rat u Ukrajini, mogao bi da poraste broj vjernika koji slijede sveštenike kao što su Pelin i Enače i koji žele da svoje parohljane vode dalje od "ruskog svijeta".
Moldavski servis RSE je saznao da će u narednim sedmicama otprilike 60 sveštenika iz Moldavske pravoslavne crkve preći u mitropoliju Besarabije.
"Nismo učinili ništa izvanredno", kaže Pelin, misleći na prelazak u crkvu sa sjedištem u Bukureštu. "Ispravili smo istorijsku grešku. Nemamo ništa zajedničko s Rusijom. Nemamo čak ni zajedničku granicu između naših zemalja."
Prema Pelinu, ovlašćenja koje je njemu i drugim sveštenicima oduzela Moldavska pravoslavna crkva bilo je "žalosno i nepravedno", "apsurdno" i izvršeno iz "osvete".
Optuživali su nas da smo dobrovoljno otišli u drugu patrijaršiju, kaže Pelin. "Pokažite nam gdje smo otišli. Na kraju, nismo nigdje otišli. Mi smo još uvijek u svojim crkvama, sa svojim zajednicama, tako da se tu radi o iskrivljenom tumačenju."
Facebook Forum