Samit Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Skoplju biće prilika da sjednu za sto predstavnici Rusije i Ukrajine, najavio je makedonski šef diplomatije Bujar Osmani, ocijenivši da će skup biti ključan za budućnost te organizacije.
Ministarski savjet OEBS-a u Skoplju će održati sastanak 30. novembra i 1. decembra, na kojem će Sjeverna Makedonija završiti predsjedavanje ovom organizacijom. Aktivnosti će početi 29. novembra neformalnom ministarskom večerom.
Osmani je rekao da je prije četiri-pet dana dobio pismo ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, u kojem je "pokazao interesovanje i zahtjev da se osigura njegovo prisustvo u Skoplju".
To je, međutim, krajnje neizvjesno s obzirom na to da je makedonski zračni prostor zatvoren za prelet ruskih aviona, a to je slučaj i sa većinom zemalja u susjedstvu.
Zatvaranje vazdušnog prostora došlo je kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu.
Od početka rata, međutim, Rusija je konstantno opstruirala rad OEBS-a u kojem se odluke donose konsenzusom, blokirajući nekoliko odluka. Do sada je nekoliko puta stavila veto na kandidaturu Estonije za predsjedavanje 2024. godine, blokirala budžet Organizacije, stavilao veto na terenske misije u Ukrajini...
"Po pravilu, sve zemlje učesnice treba da učestvuju u Ministarskom vijeću, ali da li će to biti konkretne osobe, zavisiće od određenih odluka koje će se morati donijeti narednih dana. Nadam se da ćemo svi uspjeti biti u Skoplju", kaže Osmani.
Poručio je da je vrijeme da se izađe iz pristupa stavljanja državnog interesa ispred kolektiva i stoga očekuje, kako je rekao, da će "Ruska Federacija pokazati znakove kompromisa i saradnje kako bi se olakšao proces osiguranja pune prisustvo njene delegacije".
Bez obzira da li će Lavrov doći ili ne, Rusija će kao država, prema najavama šefa diplomatije, učestvovati na događaju sa svojim predstavnicima.
Najveći događaj u istoriji Sjeverne Makedonije
Ovaj događaj, prema riječima šefa diplomatije, najveći je koji je organizovan u istoriji zemlje.
Očekuje se da će u Skoplje sletjeti delegacije 76 zemalja - 57 članica OEBS-a i ostalih partnerskih zemalja iz mediteranskih i azijskih grupa. Ako se ima u vidu da ministri spoljnih poslova predvode delegaciju od 10 do 40 članova, očekuje oko hiljadu visokih gostiju.
"I brojčano i suštinski, to je najveći događaj u zemlji. Biće to najveći događaj od skupa Ujedinjenih nacija u septembru. Međutim, on je i po svojoj suštini izuzetan, jer je OSCE prvi put u egzistencijalnoj krizi", kaže Osmani.
Delegacije će voziti vojni vozači
Profesionalni vojnici iz Armije Sjeverne Makedonije biće vozači svih šefova diplomatija i predstavnika u OEBS-u. Za to je angažovano 200 pripadnika Vojske.
Tender za vozila za delegacije, vrijedan oko 900.000 eura, izazvao kritike u javnosti, ali je Osmani naveo da se radi o "rezervnom planu" i da će se, tek kada se iscrpe državni resursi, koristiti oni koji su traženi za iznajmljivanje putem tendera.
On je naveo da se na tender javila samo jedna rent a car agencija i da je ta i odabrana, te da nije pitanje za državu zbog čega se javila samo jedna agencija. Osmani je rekao da su pravila OEBS-a striktno odredila koja vrsta vozila, marka i koliki broj treba da se koriste za događaj i da su kod tendera ispoštovani svi propisi.
"Razumijem reakcije jer nismo navikli na događaj ovakvih razmjera", rekao je Osmani i dodao da takvi događaji podrazumijevaju određene troškove.
Koliko će koštati skup u Skoplju, kao i cjelokupno predsjedavanje Sjeverne Makedonije OEBS-om 2023. godine, za sada nema tačnih podataka.
Šef diplomatije je, pozivajući se na iskustva predsjedavanja drugih zemalja, naveo da se obično radi o pet do osam miliona eura. Precizni troškovi, istakao je, biće poznati nakon završetka predsjedavanja.
Hoće li se OEBS u Skoplju 'ugasiti svjetla'?
Međutim, Sjeverna Makedonija će možda morati da izdvoji novac u budžetu i za 2024. godinu za predsjedavanje OEBS-om jer je jedan od scenarija da će tu funkciju obavljati i sljedeće godine.
Estonija je jedini formalni kandidat, ali je Rusija stavila veto, tako da je ta opcija najmanje izvodljiva. Druga opcija je pronalaženje alternativne države, o čemu je Osmani razgovarao sa gotovo svim ministrima vanjskih poslova.
"Ako se ta opcija iscrpi, onda Sjeverna Makedonija, uprkos svim poteškoćama, neće dozvoliti da Organizacija ostane bez predsjedavajućeg. Ali do zadnjeg trenutka do kraja našeg predsjedavanja radit ću na pronalaženju alternativne zemlje, već sam na dobrom putu, ali još je rano da saopštavam imena jer treba obaviti dodatne konsultacije sa zemljama učesnicama", kaže ministar.
Nedostatak predsjedavajućeg nije jedini izazov sa kojim se suočava OSCE.
Mandat četvorici izvršnih lidera u Organizaciji: generalnom sekretaru, direktoru ODIHR-a, visokom predstavniku za nacionalne manjine i predstavniku za slobodu medija ističe 4. novembra. Tu je i pitanje budžeta koji nije odobren od 2021. godine, kao i 13 terenskih operacija koje organizacija trenutno ima.
Osmani kaže da teoretski postoji mogućnost da se u Skoplju "ugase svjetla Organizacije", ali da ipak ne vjeruje da će se to dogoditi.
OEBS je, podsjetio je makedonski ministar, najveća sigurnosna organizacija na svijetu sa 1,3 milijarde ljudi koji žive u toj regiji, a principi i obaveze OEBS-a definisane u Helsinškom završnom aktu su na neki način bili temelji mira i sigurnosti u ovoj regiji".
Organizacija je važna za region jer postoje misije na cijelom Zapadnom Balkanu, a OEBS je i jedini kanal komunikacije između Kišinjeva i Tiraspolja, konstatovao je Osmani.
