Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) trebali bi 1. novembra razgovarati o ispunjavanju obveza BiH i početku pregovora o punopravnom članstvu te o potencijalnim milijardama eura pomoći.
Uoči njenog dolaska u Sarajevo, Zastupnički dom državnog parlamenta je jednoglasno usvojio rezoluciju u kojoj je pozvao Europsku uniju (EU) da otvori pregovore o članstvu BiH.
Europska komisija je u maju 2019. pred BiH postavila 14 prioriteta koje mora prije toga ispuniti.
Objava izvještaja o ispunjavanja obveza najavljena je za 8. novembar.
Dok se vladajući hvale s pet usvojenih "europskih" zakona, oni ključni vezani za pravosuđe nisu izmijenjeni, a europski parlamentarci kažu da je u četiri godine u potpunosti ispunjen samo jedan uvjet – ukidanje smrtne kazne u entitetu Republika Srpska.
"Prva od šest presuda Europskog suda za ljudska prava protiv BiH, koje se danas zovu 'Sejdić-Finci', donesena je prije 14 godina, koliko ima i ključnih prioriteta. Ništa se nije poduzelo da se po njima postupi. Da budem vrlo jasan, razvoj koji trenutno imamo nije uspješna priča", kazao je za Radio Slobodna Europa (RSE) Romeo Franz, njemački zastupnik u Europskom parlamentu koji je na čelu delegacije za BiH.
Prema tim presudama, Ustav i Izborni zakon BiH su diskriminatorni.
Franz kaže kako je "tu i tamo bilo malo i vrlo ograničenog pomaka, ali daleko od toga da je dovoljan, pravilan i ujednačen'' te da je ''potrebna čvrsta i stabilna predanost svih političkih aktera, a ne političke igre i stalna prijetnja blokadama".
Bosna i Hercegovina je u proteklim mjesecima usvojila pet državnih zakona koji su dio EU prioriteta, iako, po ocjenama, naprimjer Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) i Vijeća Europe, neki od njih nisu usklađeni s EU.
Vlasti navode da su usvojene izmjene zakona o slobodi pristupa informacijama, o ombudsmanu za ljudska prava, zakon o strancima, zakon o vinima, te o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH (VSTV), instituciji koja imenuje, disciplinira i smjenjuje sve suce i tužitelje u državi.
Političkog dogovora nema o zakonima koje je EU imenovala kao "ključne", a to su zakoni o sprječavanju sukoba interesa, o sprječavanju pranja novca, te zakoni o Sudu BiH i o Ustavnom sudu BiH.
EU od BiH traži i usklađivanje vanjske politike s Briselom, što podrazumijeva uvođenje sankcija i viza Rusiji, kao i uvođenja viza državljanima Kine, Turske i nekih arapskih zemalja.
Koliko je vidljiv napredak BiH?
Romeo Franz, koji je potpredsjednik izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom, kaže kako su vlasti "nedovoljno uradile" i pri tome prstom upire na vladajuće iz Republike Srpske na čelu s Miloradom Dodikom.
Franz je istaknuo da je nakon tri godine samo jedan od 14 prioriteta ispunjen – ukidanje smrtne kazne u entitetu Republika Srpska. Međutim, tu odredbu nije ukinuo entitetski parlament, već Ustavni sud BiH u oktobru 2019. godine.
Podsjeća i kako je izmijenjen i dio Izbornog zakona BiH i 2020. godine su održani lokalni izbori u Mostaru nakon 12 godina blokade.
Time je još jedan uvjet ispunjen, ali djelomično, jer tri godine kasnije još uvijek nije izmijenjen gradski statut zbog nemogućnosti dogovora na lokalnom nivou.
Posljednja sjednica Gradskog vijeća, na kojoj se trebala naći ta točka, otkazana 24. oktobra prije nego što je i počela.
Franz je dodao da "nije tajna da Europski parlament želi ciljane sankcije destabilizirajućim akterima u BiH", te podsjeća na šest prethodnih rezolucija, uključujući i posljednju od 12. jula 2023. godine, kao i na nemogućnost donošenja takve odluke na nivou BiH zbog veta nekih zemalja.
Ipak, ovaj njemački eurozastupnik smatra kako su "bilateralne sankcije učinkovite", te ističe da je njegova zemlja stavila na čekanje nekoliko projekata u Republici Srpskoj.
Ima li napretka?
Matjaž Nemec, slovenski zastupnik u Europskom parlamentu i član odbora za BiH, za RSE je kazao kako je "napredak, ipak, vidljiv ako se usporedi sa situacijom od prije nekoliko godina".
"Usvojeno je pet-šest zakona i to se zna u Briselu. Sad je ključno - kako dalje. Zakoni o sudu i o pranju novaca bitni su za početak pregovora. Ako bi Bosna i Hercegovina otvorila pregovore s EU, mislim da onda političari u BiH ne bi imali druge mogućnosti nego da pripreme ove najteže zakone po EU standardima", kazao je Nemec za RSE.
Snježana Bursać-Novaković, zastupnica vladajućeg Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata kazala je za RSE da "nije nimalo zanemarivo to što je održana sigurnosna i ekonomska stabilnost u BiH".
Osim spomenutih pet zakona, ona je pohvalila i usvajanje "velikog broja strategija", kao i formiranje zajedničkog odbora parlamenata EU i BiH, u kojem je kopredsjedavajuća s eurozastupnikom Romeom Franzom.
"Profunkcionisala nam je vlast na bazi izbornih rezultata. Sve to je BiH dugo čekala, pogotovo u Federaciji. Ako osam godina niste imali vlast u tom entitetu, ja mislim da je to napredak, ma šta ko mislio", kazala je Bursać-Novaković.
Vlada Federacije BiH imenovana je tek nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo izmjene Ustava Federacije BiH i posebnu privremenu odluku.
Šefik Džaferović, zastupnik Stranke demokratske akcije, koja je od oktobra 2022. godine u opoziciji, kazao je za RSE da "nisu opozicija evropskom putu i da će podržati svaki dobar zakon".
"Ono što je urađeno je urađeno skrnavljenjem standarda koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti.
Primjer je Zakon o slobodi pristupa informacijama gdje nema nezavisnog žalbenog tijela.
Pored toga, primjer je Zakon o visokom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine gdje su napravljeni truhli kompromisi protivni integritetu pravosudnog sistema", kazao je Džaferović za RSE.
Istovremeno, zagrebački sveučilišni profesor Žarko Puhovski kazao je za RSE da, kad gleda izvana, misli da "za BiH važi žalosno pravilo da je lakše postići da se svih 27 članica EU dogovori o ulasku BiH, nego da se tri sastavna dijela BiH dogovore žele li da BiH ide ka reformama i EU".
"Vladajući u BiH se hvale usvajanjem pet zakona, što je ustvari preduvjet da oni uopće rade svoj posao. Oni ga trenutno ne rade, već su se samo sastali da vide hoće li išta raditi ili neće", kazao je Puhovski za RSE koji smatra da unutar BiH nema konsenzusa o integraciji BiH u EU.
Što je s ključnom reformom pravosuđa?
Milorad Dodik, Dragan Čović, Nermin Nikšić i Elmedin Konaković, lideri vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Hrvatske demokratske zajednice BiH, Socijaldemokratske partije BiH, te stranke Narod i Pravda, sastali su se dva puta tijekom oktobra.
Sastanci su učestali nakon najave o posjetu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i najave paketa od šest milijardi eura pomoći u iduće tri godine, te dodatnih osam milijardi nakon toga.
Lider SNSD-a Milorad Dodik je nakon sastanka 16. oktobra kazao kako je "dao suglasnost" da se usvoje zakoni o sprječavanju sukoba interesa i sprječavanju pranja novca "u nadi da će EU reagirati pozitivno i dati BiH status pregovarača".
Nikšić je nakon tog sastanka rekao da je "bitno da ova dva zakona budu usvojena prije dolaska predsjednice Europske komisije BiH".
"Snažno smo otvorili EU vrata ovim sastankom", poručio je Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice.
Oba zakona skinuta su s dnevnog reda sjednica Vijeća ministara BiH, odnosno nisu stavljena na dnevni red sjednice Zastupničkog doma 31. oktobra, dan uoči dolaska predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u Sarajevo.
S ove sjednice je rezolucijom EU pozvana da otvori pregovore o punopravnom članstvu BiH.
Među ključnim prioritetima koje je EU postavila pred BiH je reforma pravosuđa, posebno Ustavnog i Suda BiH, kao i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, tijela koje imenuje i disciplinira sve suce i tužitelje.
Prethodno je mjesecima bio blokiran rad državne vlasti zbog ultimativnog zahtjeva stranaka iz RS-a da se, prije rješavanja bilo kojeg drugog pitanja, donese zakon o Ustavnom sudu BiH i iz tog suda "izbace" tri strana suca.
U tome su ih podržavale hrvatske stranke predvođene HDZ-om BiH, a čemu su se protivile bošnjačke i građanske stranke iz Sarajeva.
Pitanje Ustavnog suda je, zasad, stavljeno na stranu, a u RS-u kažu da njegove odluke ne priznaju.
EU je kao prioritet postavila formiranje novog, žalbenog suda BiH. Taj sud bi, kao drugostupanjski, odlučivao po žalbama na presude državnog Suda BiH, za koji vladajući u RS-u kažu da je ''nametnut i neustavan''.
Danas pri Sudu BiH postoji Apelacijsko vijeće koje čine suci tog suda koje izabere predsjednik suda putem automatskog informatičkog sistema.
Vladajući u Bosni i Hercegovini se ne mogu mjesecima dogovoriti gdje će biti njegovo sjedište. Stranke iz Sarajeva žele da on bude u Istočnom Sarajevu, a stranke iz RS-a u Banjoj Luci.
Što se tiče nadležnosti, stranke iz Sarajeva traže da on bude nadležan i za privredni kriminal, a tome se protive iz RS-a.
Iz RS-a su tražili da se novim zakonom smanji nadležnost postojećeg Suda, a time i Tužiteljstva BiH, te da Sud BiH i novi žalbeni sud budu nadležni samo za kaznena djela koja su počinjena na teritoriji oba entiteta.
Trenutno, Sud BiH je nadležan za najteža krivična djela, poput ratnih zločina, terorizma i organiziranog kriminala, počinjena bilo gdje u BiH, i stranke sa sjedištem u Sarajevu traže da tako i ostane.
Vladajuće stranke nisu se složile ni o nazivu zakona, a on ovisi o organizaciji novog suda. Ako novi sud BiH bude samo žalbeni unutar dvostupanjskog Suda BiH, donijet će se zakon o sudu. Ako viši ili visoki sud kao drugostupanjska, žalbena instanca bude potpuno odvojeni sud, zvat će se zakon u sudovima BiH.
Nakon posljednjeg sastanka 26. oktobra, lider SNSD-a Milorad Dodik je "izrazio žaljenje" što o tome nije postignut dogovor kako bi se, kako je kazao lider Naroda i Pravde Elmedin Konaković, pred predsjednicom Europske komisije "mogli pohvaliti s još jednim ili dva zakona".
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU potpisan je 2008. godine, ali je stupio na snagu tek sedam godina kasnije.
Bosna i Hercegovina je 2016. zvanično podnijela zahtjev za članstvo u EU, a u decembru 2022. godine dobila je status kandidata za članstvo u EU.
Facebook Forum