U svom godišnjem izvještaju, Međunarodna agencija za energiju (IEA) pozdravila je ubrzanje tranzicije u svijetu na čistiju energiju, po prvi put prognozirajući da će potražnja za naftom, plinom i ugljem dostići vrhunac prije kraja decenije dok će potražnja za naftom pasti za skoro polovinu do 2050. godine.
Istovremeno, IEA je upozorila da ulaganja u naftu i plin više nisu "sigurna" za zemlje ili potrošače i da se moraju prepoloviti, pišu svjetski mediji.
Nezaustavljiv prelazak na čistu energiju
Svijet je na "nezaustavljivom" pomaku ka obnovljivoj energiji, ali se postepeno smanjivanje upotrebe fosilnih goriva ne događa dovoljno brzo, navodi se u novom izvještaju IEA koji je objavljen u utorak, 24. oktobra, prenosi BBC.
Međunarodna agencija za energiju predviđa da će obnovljivi izvori energije osigurati polovinu svjetske električne energije do 2030. godine, ali i upozorava da su emisije i dalje previsoke da bi spriječile porast temperature iznad ključnog praga od 1,5 stepen Celzijusa.
Agencija, čije je sjedište u Parizu, pohvalila je značajan napredak koji su zemlje postigle u širenju obnovljivih izvora energije i pružanju podrške potrošačima prelaskom na električna vozila, navodeći da je rast čiste energije i tehnologija "impresivan".
Navedeno je da je u 2020., jedan od 25 prodanih automobila bio električni a samo tri godine kasnije ovaj broj je porastao na svaki peti.
Izvještaj IEA također odražava zabrinutost u vezi s Bliskim istokom, ističe BBC, dodajući da je agencija saopštila da još nije jasno kakav će uticaj rasta tenzija imati na svjetska energetska tržišta.
Međutim, IEA je upozorila da to znači dodatnu neizvjesnost koja pogoršava ionako nesređenu globalnu ekonomiju - zemlje Bliskog istoka, kao što su Iran i Saudijska Arabija, čine 67 posto svjetskih rezervi nafte.
Izvještaj je, naglašava BBC, povukao paralele s naftnom krizom iz 1973. kada su arapski proizvođači nafte uveli embargo kao odgovor na zapadnu podršku Izraelu u Jomkipurskom ratu protiv arapskih država koje su predvodili Egipat i Sirija. Kao rezultat toga, cijene benzina su skočile, s negativnim efektima na inflaciju i visoku nezaposlenost.
IEA je saopštila da se ovaj put širom svijeta suočava i sa uticajem nestabilnih cijena plina, ali je izrazila nadu da će uspostavljanje i širenje solarne i vjetroenergije pružiti dugoročno rješenje za nestabilnost energije.
Pad potražnje za naftom
Međunarodna agencija za energetiku očekuje da će potražnja za naftom pasti za skoro polovinu do 2050. godine ako vlade ispoštuju obećanje o prelasku na čistu energiju, istovremeno upozoravajući da ulaganja u naftu i plin više nisu "sigurna" za zemlje ili potrošače, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Direktor IEA Fatih Birol je u izjavi za Fajnenšl tajms kazao da energetska kriza izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu, porastom tenzija na Bliskom istoku i rekordnim temperaturama ove godine demonstriraju rizik daljeg oslanjanja na fosilna goriva.
"Gledajući svijet danas ili sutra, niko me ne može uvjeriti da nafta i plin predstavljaju siguran izbor energije za zemlje i potrošače širom svijeta", rekao je Birol.
Birolovi komentari dolaze nakon što je postignut drugi veliki ugovor o nafti ovog mjeseca, ističe londonski list, dodajući da je Chevron pristao kupiti Hess za 53 milijarde dolara nakon što je ExxonMobil kupio Pioneer, u kockanju dva najveća zapadna proizvođača nafte i plina sa dugovječnošću fosilnih goriva.
Upitan o ovim ugovorima, Birol je rekao da "veće investicije u fosilna goriva" ne samo da predstavljaju "rizik za našu klimu, već imaju i neke poslovne rizike jer svijetu možda neće trebati povećanje proizvodnje nafte".
IEA je u svom izvještaju navela da su rizici koji proizlaze iz pretjeranog ulaganja u fosilna goriva "evoluirali" jer su vlade nastojale ojačati energetsku sigurnost nakon rata u Ukrajini, uključujući povećanje ulaganja u tečni prirodni plin kako bi se zamijenili ruski tokovi.
Ovogodišnji izvještaj IEA je, naglasio je Fajnenšl tajms, prva godišnja procjena koja predviđa da će globalna potražnja za naftom, prirodnim plinom i ugljem doživjeti vrhunac prije 2030. godine.
Prema najnovijim scenarijima IEA-e, koji su zasnovani na vladinim politikama i prijedlozima, očekuje se da će potražnja za naftom pasti na 92,5 miliona barela dnevno do 2030. i 54,8 miliona barela dnevno do 2050., ako se ispune sva obećanja koje su vlade objavile.
Ali scenariji IEA-e također oslikavaju zabrinjavajuću sliku za okoliš ako vlade ne ispune obećanja i ne drže se postojeće politike, pokazujući da će potražnja za naftom jedva pasti do 2050. godine, opadajući na samo 97,4 miliona barela dnevno.
Ako se ispune sva obećanja vlade, IEA vjeruje da će udio "nesmanjenih" fosilnih goriva u globalnom snabdijevanju energijom 2050. godine iznositi samo 32 posto, u poređenju sa 80 posto 2022. godine.
OPEC i Kina
Izvještaj IEA, koji savjetuje industrijalizirane zemlje, u suprotnosti je sa stavom grupe proizvođača nafte Organizacije zemalja izvoznica nafte, koja vidi da potražnja za naftom raste dugo nakon 2030. i poziva na milijarde novih ulaganja u naftni sektor, piše Rojters (Reuters).
U izvještaju OPEC-a ranije ovog mjeseca navodi se da su pozivi da se zaustave ulaganja u nove naftne projekte "pogrešni" i "mogli dovesti do energetskog i ekonomskog haosa".
S druge strane, ističe Rojters, IEA očekuje da će do 2030. godine biti gotovo 10 puta više električnih automobila na putevima širom svijeta.
Agencija očekuje da će 50 posto novih američkih registracija automobila biti električni 2030., u odnosu na 12 posto koliko je predviđala prije dvije godine, što je uglavnom rezultat američkog Zakona o smanjenju inflacije.
IEA također ukazuje da se mijenja uloga Kine kao ključnog izvora rasta potražnje za energijom, napisao je Rojters, dodajući da je Kina u posljednjoj deceniji predstavljala gotovo dvije trećine porasta globalne upotrebe nafte.
Zamah iza kineskog ekonomskog rasta jenjava i zemlja je "elektrana čiste energije", navodi se u izvještaju i dodaje da je više od polovine prodatih električnih automobila u svijetu prošle godine bilo u Kini.
Prognoze se mijenjaju
Predviđanje IEA, koje je izazvalo kontroverzu među proizvođačima nafte, znak je velike transformacije u globalnom energetskom pejzažu, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times), ističući da bi se prognoze agencije mogle promijeniti ako zemlje promijene svoju energetsku politiku.
"Tranzicija na čistu energiju događa se širom svijeta i nezaustavljiva je", rekao je Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju. "Nije pitanje 'ako', samo je pitanje 'koliko brzo' - i što prije, to bolje za sve nas."
Nakon što je naftni kartel OPEC upozorio da su prognoze IEA vrlo neizvjesne i da bi mogle navesti zemlje i kompanije da premalo ulažu u bušenje nafte i plina, Birol je predložio naftnim rukovodiocima da prestanu razgovarati uključivo među sobom.
"Trebali bi razgovarati s proizvođačima automobila, s industrijom toplinskih pumpi, s industrijom obnovljivih izvora energije, s investitorima – i vidjeti šta oni svi misle kako izgleda budućnost energije."
Ipak, naglašava list, Međunarodna agencija za energiju je i ranije griješila u prognozama. Agencija je 2016. godine sugerisala da je kineska potražnja za ugljem dostigla vrhunac, ali je upotreba uglja kasnije porasla na nove nivoe. S druge strane, agencija je ranije potcjenjivala brzi rast čistijih tehnologija poput solarne energije.
Za prognozu IEA-a da će globalna potražnja za fosilnim gorivima dostići vrhunac do kraja decenije, stručnjaci kažu da bi to moglo kratkoročno uzrokovati da cijene energije postanu nestabilnije.
"Naftna industrija je očigledno imala periode buma i kraha u prošlosti, ali je uvijek bilo jasno da će potražnja nastaviti da raste na duži rok", rekao je Jason Bordoff, osnivač Centra za globalnu energetsku politiku na Univerzitetu Kolumbija, naglasivši pak da je "sada mnogo više neizvjesnosti šta će se dogoditi".
Facebook Forum