Švicarski desničarski populisti postigli su jedan od svojih najboljih rezultata ikada na parlamentarnim izborima. Iako je malo vjerovatno da će glasanje promijeniti sastav švicarske vlade, čini se da je zabrinutost oko imigracije i povećanja troškova energenata nadmašila strahove od klimatskih promjena.
Istovremeno, izbori održani u nedjelju, 22. oktobra u Švicarskoj potvrđuju ponovno oživljavanje populista na glasačkim kutijama širom Evrope, pišu svjetski mediji.
Konačni rezultati
Krajnje desničarska i euroskeptična Švicarska narodna partija (SVP) izašla je kao jasan lider na parlamentarnim izborima u Švicarskoj, prema konačnim rezultatima objavljenim kasno u nedjelju, napisao je Politiko (Politico).
SVP, koja je svoju kampanju usredsredila na antiimigrantsku retoriku na izborima u kojima dominiraju domaća pitanja, osvojila je 28,6 posto glasova u donjem domu parlamenta - Nacionalnom vijeću, osvojivši ukupno 62 mjesta, što je devet više nego na izborima 2019.
Dok je centristička stranka Centar zadržala svoj rezultat na 14,6 posto (29 mjesta), liberalna stranka FDP pretrpjela je mali gubitak, izgubivši jedno mjesto.
Na lijevoj strani, Socijalistička partija (SP) ostaje druga politička snaga u zemlji, osvojivši 18 posto glasova i dva dodatna mjesta, dok su i Zeleni i Liberalni Zeleni pretrpjeli značajne gubitke, izgubivši pet, odnosno šest mjesta.
SVP se fokusirao na imigraciju na izborima usmjerenim na domaća pitanja, ističe Politiko, dodajući da je stranka, po prvi put, također vodila kampanju o pitanjima troškova života, što je bilo prioritetno pitanje kod glasača usred sve većih zdravstvenih troškova.
Rezultati ukazuju i na uskrsnuće Centra, piše briselski portal, naglasivši da će nakon nekoliko izbornih neuspjeha, centristička stranka sada imati ključnu ulogu u kreiranju većine u parlamentu.
Švicarci glasaju za 200 mjesta u donjem domu parlamenta, Nacionalnom vijeću, i 46 mjesta u gornjem domu, Vijeću država. Od 1959. godine, sve glavne stranke bile su zastupljene u sedmočlanoj vladi, Saveznom vijeću, koju biraju članovi parlamenta. Novi parlament će 13. decembra izabrati švicarsku vladu.
'Ksenofobična' kampanja
Rezultati nedjeljnih izbora ukazuju da su uprkos velikom broju stanovnika Švicarske koji su porijeklom iz drugih zemalja i njenom statusu jedne od najbogatijih zemalja svijeta, oštra upozorenja SVP-a protiv "masovne imigracije" imala odjek kod švicarskih državljana, piše Gardijan (The Guardian).
Među prijedlozima stranke bila su i nastojanja da se broj stanovnika zemlje, sada na 8,8 miliona, ograniči na 10 miliona do 2050. godine, navodeći zabrinutost oko zaštite prirode i preopterećene infrastrukture.
Napadi na migracije su, naglašava list, dugo bili glavno pitanje SVP-a, koji se dvije decenije svrstava u najveću frakciju u parlamentu. Ovog puta, Savezna komisija protiv rasizma optužila je SVP-a da vodi "ksenofobičnu" kampanju nakon reklama na društvenim mrežama koje su nastojale podstaći strah od migranata.
Na objavama su bili okrvavljeni noževi, kriminalci s kapuljačama, modrice na licu i uplašene žene, praćeni pitanjem da li bi to moglo biti "novo normalno".
Otprilike četvrtina stanovnika Švicarske dolazi iz drugih zemalja, a državljani Italije, Njemačke, Portugala i Francuske spadaju među najveće migrantske zajednice, napisao je Gardijan, dodajući da uprkos tome, samo švicarski državljani mogu glasati na saveznim izborima.
SVP, koji je snažno protiv Evropske unije (EU), također je pozvao Švicarsku da ojača svoju posvećenost neutralnosti, u skladu sa svojim stavom da je zemlja otišla predaleko u usklađivanju sa sankcijama EU Rusiji nakon invazije na Ukrajinu, ističe list, podsjetivši da Švicarska nije članica EU.
Reto Foellmi, profesor ekonomije na Univerzitetu St Gallen, rekao je da će se uticaj nedjeljnih izbora vjerovatno osjetiti u tonu i fokusu političke debate u zemlji.
"Po pitanju klimatskih promjena, vlada i parlament će skinuti stopalo s gasa... a s migracijom će ton postati teži", rekao je ranije ove sedmice.
Klima i troškovi
Snažan izborni rezultat SVP-a sugerisao je da je zabrinutost oko imigracije možda nadmašila strahove o nadolazećoj klimatskoj krizi u zemlji u kojoj se glečeri povlače izuzetnom brzinom, piše Agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Politički zamah je usporen i obje stranke koje se bave pitanjima zaštite životne sredine su izgubile mjesta u parlamentu, ističe AFP ukazujući na izjave stručnjaka koji tvrde da je to loša vijest za ljevicu.
Poslanica Zelenih Lisa Mazzone kaže kako izborni rezultati ukazuju na "kontekst straha, i jasno kada se bojimo, zaboravljamo nadu".
"Rezultat znači da će biti teže baviti se progresivnim pitanjima ili pitanjima poput životne sredine i održivosti", ocijenila je u izjavi za Rojters (Reuters) Cloe Jans, anketarka iz organizacije GFS Bern, naglasivši da će u naredne četiri godine političari imati manje pritisaka da se bave tim pitanjima.
Michael Hermann, politički analitičar iz organizacije Sotomo smatra da je "progresivni duh vremena od prije četiri godine nestao" i da su nakon "četiri godine krize, s korona virusom i Ukrajinom, ljudi konzervativniji nego što su bili 2019.".
Prema ocjeni Asošiejtid presa (The Associated Press), švicarski izbori su, nakon nedavno održanih izbora u Poljskoj, ukazali na dio evropskog biračkog tijela koji razmišlja o tome kako uravnotežiti privlačnost desničarske populističke politike i potrebu da se novac i resursi troše za borbu protiv globalnog zagrijavanja u vrijeme rasta inflacije koja je mnoge udarila po džepu, čak i u dobrostojećoj Švicarskoj.
I predizborne ankete su sugerisale da će Švicarska narodna partija nadoknaditi izgubljenu poziciju 2019. godine, kada su Zeleni dobro prošli usred sve veće zabrinutosti u to vrijeme o uticaju klimatskih promjena. Činilo se da su ovog puta problemi s džepom imali prednost nad zabrinutošću oko globalnog zagrijavanja, ističe AP.
Ispred biračkog mjesta u ženevskom kvartu Carouge, penzionerka Claudine Juillard je rekla da je odabrala različite kandidate, ali da je uglavnom glasala za socijaliste. "Život postaje sve skuplji, a nije lako", rekla je.
Signal nezadovoljstva glasača
Iako je SVP dugo bila glavna snaga u švicarskoj politici i nema ambicije da poremeti postojeći politički poredak, njeno snažno pojavljivanje signal je nezadovoljstva biračkog tijela nakon turbulentne četiri godine, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times) dodajući da su se Švicarski desničarski populisti, koji su postigli jedan od svojih najboljih rezultata na parlamentarnim izborima, protivili mjerama ograničenja u vrijeme pandemije COVID-19, a nedavno su žestoko kritikovali učešće Švicarske u sankcijama protiv Rusije, za koje kažu da su podstakle rast cijena energenata i ugrozile svetu tradiciju geopolitičke neutralnosti.
Stranka je, dodaje list, također vodila žestoku kampanju protiv onoga što je opisala kao "rodni terorizam", misleći na debatu o pravima transrodnih osoba i "radikalne" zelene klimatske politike.
Izborni rezultati su "jasno skretanje udesno", rekao je Thierry Burkart, lider liberalne stranke FDP koja je pretrpjela svoj najgori rezultat, osvojivši samo 14,5 posto glasova.
Pobjeda SVP-a će, naglašava Fajnenšl tajms, napraviti snažan pomak udesno u švicarskoj politici, što može uticati na osjetljiva nadolazeća međunarodna pitanja za zemlju.
Istovremeno, napisao je list, izbori potvrđuju ponovno oživljavanje populista na glasačkim kutijama širom Evrope: u Njemačkoj je ranije ovog mjeseca, antiimigrantski AfD ostvario značajne rezultate na izborima u Bavarskoj i Hesseu, dok u Austriji, krajnje desna stranka Sloboda mjesecima vodi u anketama uoči nacionalnih izbora naredne jeseni.
Pobjeda SVP-a dat će podsticaj onima koji žele da se stranka fokusira na radikalne pozicije umjesto da pokušava praviti kompromise, koji su, ukazuje Blumberg (Bloomberg), već decenijama u srži švicarske politike.
Ipak, ishod parlamentarnih izbora je mnogo manje odlučujući za buduću politiku u Švicarskoj u odnosu na druge zemlje, jer inicijative i referendumi, koji se održavaju nekoliko puta godišnje, daju glasačima priliku da odlučuju o svemu, od poreza na dobit do imigracije.
S obzirom na to da se glasanje odvija tako često, izlaznost na parlamentarnim izborima je tradicionalno niska, napisao je Blumberg, dodajući da je izlaznost u nedjelju od 46,6 posto bila veća nego na izborima 2019., ali je i dalje jedna od najnižih u Evropi.
Facebook Forum