Sedmicu nakon slovačkih parlamentarnih izbora i sedmicu prije poljskih 15. oktobra, došlo je vrijeme da građani dvije bogate njemačke države, Bavarske i Hesena, 8. oktobra glasaju za svoje državne skupštine.
I dok je uvijek opasno upoređivati različite izbore u različitim zemljama i regijama, budući da se u tim glasanjima često ogleda toliko temeljnih i specifičnih lokalnih pitanja, postoje neki zanimljivi trendovi koje vrijedi uočiti već sada: na primjer da je veliki (i rastući) dio evropskog biračkog tijela loše raspoložen, u strahu od migracija i rastuće ekonomske nesigurnosti.
I u Hesenu i u Bavarskoj, glavna njemačka opoziciona stranka desnog centra CDU (i njena bavarska sestrinska stranka CSU), završila je udobno na vrhu, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) je ostvarila dobitke, a tri stranke koje čine saveznu vladu, socijaldemokrate, zeleni i liberalni FDP, pretrpjele su pravi udarac.
Ovo samo po sebi nije previše iznenađujuće.
Nalazimo se na pola četverogodišnjeg saveznog izbornog ciklusa, što obično znači da birači imaju tendenciju da izraze nezadovoljstvo saveznom vladom. Ova vlada je doživjela mnogo unutrašnjih prepirki, posebno između dva mlađa koaliciona partnera, zelenih i FDP-a, ekonomiji zapravo ne ide previše dobro s visokom inflacijom i cijenama energije koje su uslijedile nakon ruske invazije na Ukrajinu, a onda bio je značajan porast migracija u Njemačku u odnosu na prošlu godinu.
Dakle, "savršen koktel" za opšti zamor birača.
Hesse i Bavarska su također konzervativna uporišta. U Bavarskoj, CSU u suštini vlada neprekidno od kraja Drugog svjetskog rata. 37%, koliko se očekuje da će dobiti isto je kao prije pet godina, ali također odražava historijski nizak rezultat u državi u kojoj je ranije obično dobivala više od polovine glasova. Na kraju, izgleda da će nastaviti vladati državom sa novonastalom desničarskom strankom "Slobodni birači Bavarske" (FW) koja će, izgleda, završiti na drugom mjestu sa blizu 16% glasova.
Najzanimljivija stvar u vezi sa ovom strankom je to što je njen lider Hubert Aiwanger, prije izbora, bio optužen da je 1980-ih napisao antisemitski pamflet i da to nije nanijelo nikakvu štetu biračima. Također će vrijediti paziti na sljedeće korake državnog premijera, Markusa Sodera iz CSU-a. Dugo se smatralo da će on biti glavni kandidat za kancelara ispred CDU/CSU na predstojećim izborima koji će se vjerovatno održati u jesen 2025.
U Hesseu, domu njemačkog finansijskog centra, Frankfurtu, CDU je dobio skoro 35% glasova, što je poboljšanje od 7 postotnih poena. Najvjerovatnije će i dalje vladati državom, moguće zajedno sa Zelenima, kao i prošli mandat. Najveći nazadak ovdje je ipak bio onaj socijaldemokrata, koji su završili na trećem mjestu sa 15% glasova.
Postalo je još neugodnije s obzirom na to da je kandidat stranke u državi bila aktuelna federalna ministrica unutrašnjih poslova, Nancy Faeser. U želji da postane državni premijer, sada bi mogla čak i izgubiti svoj trenutni državni posao jer će rasti pozivi saveznoj vladi da učini nešto u vezi s ovim zapanjujućim preokretom.
Pitanje je da li će prodrmavanje federalne vlade biti dovoljno. FDP je imao katastrofalne izbore, ne uspijevši da pređe cenzus od 5% u Bavarskoj i jedva ga prelazeći u Hesseu. Postat će nemirniji pa očekujte još više sukoba u ionako nesretnoj koaliciji u Berlinu.
Ipak, glavna tema za razgovor su i dalje rezultati AfD-a.
Čini se da će završiti na trećem mjestu u Bavarskoj i na drugom mjestu u Hesenu, pobijedivši sve tri stranke savezne koalicije u obje države. Sada je jasno da se partija zaista etablirala izvan svog tradicionalnog srca u državama koje su sačinjavale bivšu Istočnu Njemačku. I dalje će se izbjegavati kao potencijalni koalicioni partner na oba mjesta, ali će vjerovatno oblikovati njemačku politiku u budućnosti.
Najvjerovatnije područje na kome će to biti vidljivo je migraciona politika. Očekujte učvršćivanje njemačkog stava o ovome. Već uoči izbora, Njemačka je najavila provjere na poljskim i češkim granicama kako bi zaustavila potencijalne tražitelje azila. U tom smislu, jednostavno slijedi trend slovačkih ili poljskih izbora gdje je strah od migracije u velikoj mjeri doveo populistički Smer na prvo mjesto u Bratislavi, a vjerovatno će isto biti i sa strankom Zakon i pravda u Poljskoj.
Ako su svi ovi nedavni izbori nešto pokazali, to je da će migracije u kombinaciji s tjeskobom zbog ekonomije koja nije u dobrom stanju biti na vrhu dnevnog reda – i na umu birača – uoči predstojećih izbora, kao što su, na primjer, izbori za Evropski parlament u junu 2024.