Dostupni linkovi

Ministarstvo odbrane Rusije mijenja zakon kako bi se regrutovali zatvorenici


"Ako su zatvorenici plaćali da izađu na uslovnu kaznu, sada će plaćati da se ne nađu na spisku i odu u rat", rekao je predstavnik nevladine organizacije o predloženom novom zakonu koji omogućava mobilizaciju osuđenika.
"Ako su zatvorenici plaćali da izađu na uslovnu kaznu, sada će plaćati da se ne nađu na spisku i odu u rat", rekao je predstavnik nevladine organizacije o predloženom novom zakonu koji omogućava mobilizaciju osuđenika.

Pišu: Sjeverne.Realnosti Radija Slobodna Evropa

Dok su regruteri iz ruskog ministarstva odbrane u aprilu stigli u kaznionicu IK-29 u regiji Arhangelsk na krajnjem sjeveru zemlje, Artjom Bunjatov je već dva puta odbio da bude angažovan kao plaćenik kada je bio pozvan da ode u Ukrajinu na ratište u zamjenu slobodu.

Majka osuđenog 31-godišnjeg dilera narkoticima, upozorila ga je da ne pristaje na takve dogovore i da odsluži preostale tri godine kazne u zatvoru. On nije imao prethodne vojne obuke, kako ga je majka Larisa podsjetila dok su razgovarali telefonom, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Međutim, ovaj put, nagovaranje je konačno upalilo. Prema Larisinim riječima, službenici ministarstva odbrane obećali su mu da će izbrisati njegov dosije o kažnjavanju i da će dobiti posao nakon što odsluži obaveze na ratištu u Ukrajini. Pristao je na te uslove i prijavio se za odlazak na ratište.

Praksa vrbovanja i pritiska na zatvorenike poput Bunjatova, da služe u Ukrajini mogla bi se uskoro završiti, ali ne zato što Rusija ima višak vojnika.

Budući da se ruske žrtve procjenjuju na stotine hiljada, te da se ne nazire kraj invazije na Ukrajinu a još jedan krug mobilizacije predstavlja politički rizik za Kremlj uoči predsjedničkih izbora u martu 2024., zbog čega Moskva nastoji da ozakoni regrutovanje zatvorenika kako bi se popunila mjesta u vojsci.

Trenutni zakon u Rusiji brani vojsci da regrutuje osuđene zatvorenike. Ali, u septembru je ministarstvo odbrane priložilo prijedlog da se iz zakona ukloni takvo ograničenje, što bi omogućilo da se desetine hiljada osuđenika mogu poslati u Ukrajinu.

"Moguće je da se počne sa regrutivanjem direktno iz zatvora", rekao je za Radio Slobodna Evropa predstavnik organizcije Rusija iza rešetaka koja se zalaže za prava zatvorenika.

"Moguće je da bi Rusija mogla početi s regrutovanje direktno iz zatvora”, rekao je predstavnik nevladine organizacije o predloženom zakonu u pripremi.
"Moguće je da bi Rusija mogla početi s regrutovanje direktno iz zatvora”, rekao je predstavnik nevladine organizacije o predloženom zakonu u pripremi.

Predstavnik ove organizacije, koji je tražio da se njegovo ime ne objavljuje zbog sigurnosnih razloga, rekao je da bi moglo da prođe nekoliko mjeseci nakon što zakon bude usvojen da se u zatvorima uspostavi neophodna infrastruktura za regrutovanje zatvorenika.

Ali kada sve bude završeno, "onda će moći neselektivno da izvlače zatvorenike" za vojsku, rekao je predstavnik organizacije Rusija iza rešetaka.

Rusija trenutno ima 266.000 osuđenika u zatvorima, rekao je 4. oktobra zamjenik ministra pravosuđa Vsevolod Vukolov. Ogromna većina su muškarci.

Nedostatak ljudstva

Rusija je počela da zatvorski sistem koristi kao izvor ljudstva za vojsku nakon što se invazija na Ukrajinu koja je počela u februaru 2022. pretvorila u rat iscrpljivanja za koji je, kako kažu stručnjaci, bila potpuno nepripremljena.

Kada su ukrajinske trupe razbile ruske snage u regiji Harkiv u septembru 2022., razotkrio se nedostatak ljudstva u Moskvi, a predsjednik Vladimir Putin naredio je mobilizaciju oko 300.000 ljudi.

Poziv za javljanje u vojsku pokazao se vrlo nepopularnim kod kuće i doveo je do egzodusa stotina hiljada ruskih građana.

Ruska privatna plaćenička grupa Wagner dugo je regrutovala zarobljenike odlazan na ratište u Ukrajini.
Ruska privatna plaćenička grupa Wagner dugo je regrutovala zarobljenike odlazan na ratište u Ukrajini.

Regrutacija desetina hiljada zatvorenika kao što je Bunjatov, tokom protekle godine, pomogla je jačanju ruskih trupa u ključnom trenutku. Oni su bili bačeni u centar borbi i pretrpjeli su velike gubitke.

Po procjenama obavještajnih službi sa Zapada, ubijeno je najmanje 20.000 ruskih zatvorenika dok su pokušavali da osvoje istočni ukrajinski grad Bahmut.

Početkom oktobra, agencija Reuters je objavila istraživački izvještaj koji govori o teškim uslovima sa kojima se suočavaju borbene jedinice poznate kao Oluja-Z koje su sačinjene od zatvorenika i neposlušnih vojnika.

Dara Massicot, vojna analitičarka koja se bavi Rusijom iz Carnegie centra u Washingtonu, rekla je da Rusija pati zbog nedostatka obučenih ljudi a da bacanje zatvorenika u borbu može da pomogne da se sačuvaju bolje obučeni ljudi.

"Vjerovatno procjenjuju da gubitak zatvorenika u jedinici Oluja-Z u borbama može lakše da se nadoknadi ili je čak poželjniji od gubitka obučenog oficira ili nekoga ko je mobilisan i ko je prema njihovoj procjeni produktivniji član ruskog društva", rekla je ona za RSE.

Porodica Artjoma Binjatova nije čula vijesti o njemu od maja 2023.
Porodica Artjoma Binjatova nije čula vijesti o njemu od maja 2023.

Bunjatov je pušten iz zatvora 14. aprila, a početkom maja je bio u rovu, iako prethodno nije imamo nikakvu vojnu obuku. Žalio se na nedostatak hrane i vode, rekla je njegova majka. Njegova porodica je posljednje vijesti od njega dobila 17. maja i sada pretpostavljaju da je mrtav.

Dok je gotovo 300.000 ruskih vojnika poginulo ili ranjeno do sredine avgusta, prema navodima američkih obavještajnih službi i kako vojska ubrzano i dalje gubi ljudstvo, Putinove mogućnosti da se progura još jedna masovna mobilizacija su ograničene.

Očekuje se da će se Putin ponovo kandidovati u martu 2024. Kontrola Kremlja nad cijelim izbornim procesom i medijima gotovo da mu garantuje pobjedu, ali analitičari kažu da će on htjeti da pobijediti velikom većinom kako bi pokazao da ruski narod stoji iza njega i njegovog rata.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je 4. oktobra rekao da neće biti dodatne mobilizacije, tvrdeći da se od početka godine za vojsku prijavilo 350.000 ljudi.

Masscoti je na društvenoj mreži X, ranije poznatoj kao Twitter, napisala da se brojke koje je iznio Šojgu, čine preuveličane i da bi mogle da znače duplo zbrajanje.

"Ako Rusija ima negdje približno 50.000 ljudi mjesečno koji se spremaju za Ukrajinu, možete se kladiti da bi ih nekako masovno prikazala", napisala je.

Rusija je ranije ove godine zahtijevala od vojnika koji služe u privatnim vojnim kompanijama da potpišu ugovor s vojskom i Šojgu bi ih mogao uključiti u svoj zbir, rekla je.

Specijalni vojni registar

Novi prijedlog ministarstva odbrane traži od kaznionica da vode evidenciju zatvorenika koji ispunjavaju uslove za obavezno služenje vojske ili mobilizaciju zajedno sa njihovim ličnim podacima prebivališta, kaznenog dosijea i presuđene kazne.

Prijedlog zakona od kaznionica takođe traži da obavijeste vojne kancelarije o dolasku zatvorenika, premještanju ili otpuštanju iz zatvora.

Prijedlog će morati da ide na odobrenje parlamenta, Putin treba da potpiše zakon. Nije poznato kada će parlament prihvatiti prijedlog.

Kao što ruski državljani na razne načine izbjegavaju regrutaciju i mobilizaciju, isto tako će i zatvorenici, što će kreirati potencijal za rasprostranjenu korupciju, rekao je za RSE predstavnik organizacije Rusija iza rešetaka.

"Ovakva shema ima neograničene mogućnosti korupcije za Federalne zatvorske službe. Ako su zatvorenici ranije plaćali da izađu sa uslovnom kaznom, sada će plaćati da se ne nađu na spisku i odu u rat", rekao je on za RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG