Rezultati parlamentarnih izbora u Slovačkoj pravo su političko "utjelovljenje" umora od Ukrajine na mnogo načina.
U jednom trenu činilo se da je izborno iznenađenje na vidiku jer je liberalna, proeuropska "Progresivna Slovačka" vodila u izlaznim anketama s 24 posto, neznatno ispred lijevih populista SMER-a bivšeg premijera Roberta Fica.
Ali kako su pristizali stvarni rezultati, postalo je prilično očigledno da će Fico najvjerojatnije ponovno postati čelnik zemlje, pet godina nakon što je podnio ostavku zbog ogorčenja ubistvom mladog istraživačkog novinara Jana Kuciaka.
SMER je osvojio 23 posto glasova, pet više od Progresivne Slovačke, i najvjerojatnije će formirati koalicijsku vladu s malom desničarskom Slovačkom nacionalnom strankom te strankom Glas (Hlas), koja je završila na trećem mjestu s 15 posto glasova.
Ovakva koalicija imala bi tijesnu većinu u parlamentu.
Glas, koji je nastao iz SMER-a tijekom političkih previranja 2018. godine, stranka je na koju treba obratiti pažnju.
O tome tko će biti novi premijer odlučuje čelnik te stranke Peter Pellegrini koji je poznat po svojoj antipatiji prema svom bivšem štićeniku Ficu.
No, dvije stranke su inače bliske politički, a Pellegrini ostavio je sve opcije otvorene u izbornoj noći.
Može li potencijalno osigurati visoku poziciju za sebe u sljedećoj vladi?
Ili mu se može ponuditi pozicija predsjednika parlamenta ili čak podrška SMER-a da se kandidira za predsjednika na izborima sljedeće godine?
Ili će pokušati formirati vladu protiv Fica s više potpuno nepovezanih stranaka?
Ako, kako se očekuje, uđe u savez sa SMER-om, vjerojatno će zatražiti da se ublaži Ficova protuukrajinska retorika koja je bila vidljive tijekom kampanje.
Čelnik SMER-a je kazao da neće više slati oružje u Ukrajinu, dovodio je u pitanje logiku sankcija Europske unije prema Rusiji, hvalio je Moskvu i čak ponavljao priče Kremlja da je NATO izazvao rat te da je sve počelo nakon što su "ukrajinski nacisti i fašisti počeli ubijati ruske građane u Donbasu i Lugansku.
Dok su neki dužnosnici EU bili uznemireni takvim govorima, napominju da je Fico u svojim prethodnim mandatima kao premijer, od 2006. do 2010. i ponovno od 2012. do 2018. godine, uvijek uspio uskladiti poziciju koja je relativno naklonjena Zapadu u Bruxellesu.
Primjerice, složio se s prvim sankcijama Europske unije protiv Rusije nakon aneksije Krima 2014. godine, da bi kod kuće u Bratislavi širio potpuno drugačiju poruku.
Kruže i glasine da bi neka od osoba od povjerenja u Bruxellesu, poput sadašnjeg izaslanika EU za Zapadni Balkan Miroslava Lajčaka, mogla postati ministar vanjskih poslova.
Postoje i drugi poluge koje bi eventualnu Ficovu vladu mogle okrenuti natrag prema Zapadu.
Vrijedi sačekati i vidjeti što će europska politička obitelj Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) učiniti sa SMER-om.
SMER je još uvijek član ove skupine stranaka lijevog centra, koja je druga najveća politička skupina u Europskom parlamentu i ima znatan utjecaj izvan Bruxellesa.
Čuju se glasovi unutar te političke obitelji koji sugeriraju da bi SMER trebao biti izbačen iz S&D-a ako ne ublaži svoju prorusku retoriku, baš kao što je Fidesz Viktora Orbana izbačen iz Europske pučke stranke (EPP) desnog centra prije nekoliko godina.
A tu su i ekonomski poticaji. Slovački proračunski deficit nastavlja rasti, a inflacija i cijene energije i dalje su vrlo visoke.
Da budemo jasni: Slovačkoj je potrebnija Europska unija više nego što je Europskoj uniji potrebna Slovačka.
Dakle, nemojte očekivati da će se ta zemlja žuriti napustiti EU, eurozonu ili NATO.
No, ekonomski problemi koji ključaju ispod površine također znače da će Slovačka izaći iz ovih izbora drugačija.
Ona će se vjerojatno više uskladiti s Mađarskom u društvenim gorućim pitanjima kao što su migracije i LGBTQ prava.
Za očekivati je da će Fico pokušati oslabiti pravosudni sustav u zemlji.
Prije samo godinu, specijalni tužitelj te zemlje istraživao je optužbe da je Fico koristio povjerljive porezne i policijske evidencije protiv političkih protivnika, a samo je za dlaku izbjegao oduzimanje zastupničkog imuniteta.
Ova pobjeda na izborima značit će da će u doglednoj budućnosti ostati izvan zatvora.
Gospodarska zabrinutost, s rastućim "zamorom od Ukrajine" u društvu, također će značiti da će događaji u Slovačkoj utjecati na odnose Zapada i Kijeva u budućnosti.
Fico je to uspješno koristio tijekom izborne kampanje.
SMER-ovi visoki izborni rezultati mogu se ogledati u činjenici da su uspjeli ukrasti glasove dvjema krajnje desnim grupama, "Republici" i "Mi smo obitelj", koje su bile naklonjenije Rusiji i na kraju nisu uspjele prijeći izborni prag od pet posto iako se to očekivalo.
Za NATO, ovo možda neće značiti mnogo. Većina oružja se prevozi u Ukrajinu bilateralno i preko Poljske, iako bi Slovačka mogla usporiti eventualno članstvo Kijeva.
No, za EU bi moglo biti posljedica.
Može li se Bratislava udružiti s Mađarskom kako bi blokirala EU u pružanju više novca kako za Ukrajinu općenito, tako i za oružje?
Odgovore na ta pitanja vjerojatno ćemo dobiti u decembru kada se EU nada da će postići sporazume o oba pitanja. A što je s više europskih sankcija prema Rusiji?
Blok se već bori da prikupi dovoljno entuzijazma za 12. krug sankcija ove jeseni. Je li ovo bilo posmrtno zvono?
[Predizborna kampanja u Slovačkoj otkriva oštre podjele oko toga treba li zemlja nastaviti podržavati Ukrajinu ili se okrenuti Rusiji | 28. septembra]
Izbori u Slovačkoj održani su tijekom vikenda kad je u Sjedinjenim Američkim Državama postignut dogovor koji na neko vrijeme sprječava gašenje vlade, ali smanjuje financiranje Kijeva.
Istodobno u Poljskoj je trajala izborna kampanja u kojoj se vladajuća stranka Pravo i pravda, donedavno jedna od najčvršćih podupiratelja Ukrajine, poigravala s različitim mjerama kao što su dovođenje u pitanje isporuka više oružja Ukrajini i blokiranje uvoza poljoprivrednih proizvoda iz te susjedne zemlje, kako bi privukla više desničarskih glasača.
Zapadno obećanje da će biti uz Ukrajinu "koliko god bude potrebno" odjednom se čini upitnijim.
Facebook Forum