Posmatrači na granici Jermenije i Azerbejdžana znak veće mirotvorne uloge EU

Piše: Joshua Kucera

Stojeći na uzvišenju iznad jermenskog grada Jermuka u plavom prsluku sa zlatnim zvjezdicama Evropske unije, Thomas Tartarin gleda kroz dvogled ka zelenim planinama preko doline. Ono što vidi zatim provjerava pomoću karte iz sovjetske ere koju nosi sa sobom.

"Veliki vrh koji vidite, to je službena granica", kaže, pokazujući prema najudaljenijem vidljivom grebenu, oko 12 kilometara od grada. To je Azerbejdžan, susjed i najveći neprijatelj Jermenije. Nedaleko od tog grebena nalazi se Nagorno Karabah, sporna teritorija koja je u središtu decenijama dugog sukoba dvije države, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Prije godinu dana, konflikt se prelio i na samu Jermeniju, kada je Azerbejdžan pokrenuo ofanzivu preko međunarodne granice.

Sada, na vrhu ispod, vidljiva je mala građevina na kraju zemljane ceste koja se spušta. Ovih dana, rekao je Tartarin, "ovo je najbliži azerbajdžanski položaj" koji je bio oko šest kilometara bliže, rekao je.

Prošlogodišnja ofanziva donijela je najteže borbe od Drugog rata u Karabahu 2020. i predstavljala je neviđeno veliki napad Azerbejdžana unutar jermenske teritorije. Na kraju, ofanziva je takođe dovela do Tartarinovog dolaska ovde.

Manje od mjesec dana nakon izbijanja borbi u septembru 2022. i usred strahova da bi sigurnosna situacija mogla da izmakne kontroli, lideri Jermenije, Azerbejdžana i Evropske unije (EU) sastali su se i dogovorili da se uspostavi civilna posmatračka misija EU.

Nakon inicijalne dvomjesečne misije krajem 2022., dugoročna EU misija u Jermeniji (EUMA), ovoga puta bez učešća Azerbejdžana, pokrenuta je u februaru.

Raspoređivanje nenaoružanih civilnih posmatrača predstavlja nezabilježenu intervenciju Zapada u zemlji u kojoj je Rusija bila dominantna po pitanju sigurnosti i koja, uprkos nedavnim nazadovanjima, još uvijek sebe vidi kao vodeću silu na tom području.

Ova misije je takođe povećala očekivanje Jermenije za većom međunarodnom zaštitom od potencijalnog djelovanja Azerbejdžana, a s druge strane, izazvala je sumnje Moskve i Bakua.

Dvogodišnja misija je skromnog obima i uspostavljena je u hodu. Trenutno ima manje od 90 ljudi a planirano je da broj njenog međunarodnog osoblja bude 103.

I pored prijetnji od rata koje su se nadvile nad regijom, članovi misije ne nose oružje. I dalje ima središte u jerevanskom hotelu Mariott dok se završavaju radovi oko njenog objekta na jugu Jermenije u gradu Jegegnadžoru. Misija je otvorila četiri od mogućih šest operativnih baza iz kojih će posmatrači patrolirati duž granice.

Sredinom avgusta Radio Slobodna Evropa se pridružio jednoj od nekoliko dnevnih patrola koje misija već izvodi.

U patroli je bio Tartarin, francuski žandar koji je vodio isturenu operativnu bazu u Jermuku. Bio je u društvu Pekke Mattile, Finca koji je veteran nekoliko međunarodnih misija, uključujući sličnu EU posmatračku aktivnost u susjednoj Gruziji.

Ovo je bila prva stanica u onome što posmatrači nazivaju patrola za sticanje uvida u sigurnosnu situaciju. Posmatrači (zajedno sa reporterom i oficirom za medije) dovezli su se putem u dva Toyota džipa na kojima je zakačena mala zastava EU.

U ovakve patrole, relativno udaljene od linije kontakta između azerbejdžanskih i jermenskih snaga, posmatrači idu bez pratnje i bez pancira. Na puteve bliže liniji kontakta idu u pratnji jermenskih vojnika i prethodno najavljuju putanje kretanja azerbejdžanskim vojnim oficirima.

Trenutno nije bilo aktivnosti na novim azerbejdžanskim položajima. Tartarinova mapa ima ucrtane njihove lokacije narandžastim tačkicama koje formiraju luk duboko unutar isprekidane linije koja označava nekadašnju granicu između Jermenije i Azerbejdžana, iz vremena kada su bile sovjetske republike.

'Ozbiljni incidenti u padu'

Od septembarske ofanzive nije bilo daljeg napredovanja prema Jermuku, ali azerbejdžanske trupe postepeno osnažuju svoje položaje novim putevima i barikadama, kaže Tartarin.

S obzirom na skroman broj posmatrača, jedino što mogu da rade jeste da nadgledaju ojačavanje položaja duž granice duge približno 1.000 kilometara. To je dovelo do određenog nezadovoljstva među Jermenima koji se nadaju da će misija pomoći da se ukaže na azerbajdžanske trupe kao izvor sporadičnih incidenata s pucnjavom duž granice i prozvati Baku zbog takvih eskalacija.

"Ljudima je to u početku bilo teško da shvate jer ako je došlo do incidenta onda su očekivali da ću se naveče pojaviti informacija u vijestima, dati izjava o tome šta se dogodilo i ko je kriv", rekao je za RSE Markus Ritter, šef misije EUMA sa sjedištem u hotelu Marriott. "Ali to nije naš posao, to nije naš mandat i mi nismo u toj mogućnosti."

Bez obzira na to, prisustvo posmatrača je smanjilo nasilje duž granice, tvrdi Ritter.

"Od našeg dolaska još uvijek imamo incidente, ali se priroda incidenata promijenila. Nema ubijenih ili ranjenih civila od kada smo ovdje, a broj zaista ozbiljnih incidenata se smanjio. Tako da mislim da je to naš doprinos relaksaciji, smirenju tenzija na ovom području", rekao je on.

Baku i Jerevan su decenijama u sporu oko Nagorno Karabaha. Separatisti koje podržava Jermenija zauzeli su regiju koja je većinski naseljena Jermenima od Azerbejdžana tokom rata početkom 1990-ih u kojem je smrtno nastradalo gotovo 30.000 ljudi.

• Kremlj odbacio sugestiju jermenskog premijera da Rusija napušta Južni Kavkaz
• Pašinjan kaže da je isključivo oslanjanje na Rusiju za sigurnost bila 'strateška greška'

Diplomatski napori da se konflikt smiri nisu mnogo napredovali a dvije strane su bile u drugom ratu 2020. koji je trajao šest sedmica prije nego što je Rusija posredovala primirje što je značilo gubitak jermenske kontrole nad dijelovima regije.

Baku i Jerevan su 2022. započeli pregovore s ciljem da se konačno razriješi konflikt. Evropska unija je igrala vodeću ulogu u procesu, a predsjednik Evropskog savjeta, Charles Michel održava redovne sastanke sa jermenskim premijerom Nikolom Pašinijanom i azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim.

Međutim, čak iako su se diplomatske aktivnosti nastavile, tenzije na terenu su porasle. U Karabahu, koji je izvan nadležnosti misije EU za Jermeniju, vlada Azerbejdžana je uspostavila de facto blokadu koja traje mjesecima. Situacija duž međunarodne granice između Jermenije i Azerbejdžana manje je nasilna, ali povremeni nasilni incidenti i iredentistička retorika o jermenskoj teritoriji iz Bakua uznemirava stanovnike regije.

Nakon patrole sredinom avgusta, posmatrači se vraćaju džipovima u Jermuk, gdje je nakon prošlogodišnjih napada u kojima je granatirano i ovo jermensko ljetovalište, očigledan povratak turista u potrazi za svježim vazduhom. Patrola se zatim spušta niz serpentine na glavnu cestu ka azerbejdžanskoj enklavi Nakčivan.

'Ne činite dovoljno'

Zaustavljaju se u selu Zaritag, sat vožnje ka jugozapadu, pored jermenske granice u provinciji Vajac Džor. To je druga vrsta misije koju izvode i koja se naziva sigurnosna patrola za ljudstvo, gdje posmatrači provode neformalne ankete među stanovnicima pograničnih područja kako bi saznali kako se osjećaju u vezi sigurnosne situacije.

EUMA je još uvijek u proceduri zapošljavanja jermenskog osoblja koje bi ih pratilo i prevodilo, tako da je u patrolama najmanje jedna osoba koja govori ruski. Ovaj put to je Mattila.

"Hoće li ponovo doći do eskalacije? Hoće li ponovo početi rat?", navodi pitanja koja postavlja stanovništvu. Ako je odgovor da, onda pita 'Zašto?', 'Kako se osjećaju zbog prisustva ruskih mirotvoraca u susjednom Nagorno Karabahu?'

Takođe pitaju stanovnike za prisustvo EU. "Često kažu dobre stvari, veoma su ljubazni, kao u Gruziji, ali ako ih pitamo više, onda kažu 'Ne činite dovoljno.'"

U Zaritapu, posmatrači su našli Magaka Hovanisiana, vlasnika kafane i brijačnice u središtu sela, raspoloženom za razgovor. Pripremio je kafu za grupu i počeo da razgovara o tome kako su ljudi.

"Naravno da je normalno biti uplašen", rekao je Hovanisian. "Ali ljudi su se navikli. Ako tamo padne bomba, ljudi će se samo pitati gdje će pasti druga."

EU misija stigla je u trenutku najnižeg povjerenja Jermena u njihovog tradicionalnog garanta sigurnosti, Rusiju.

"Međunarodna zajednica mora da riješi ovo pitanje", rekao je Hovanisian. "Ako se sve prepusti Jermenima i Azerbejdžancima, mi ćemo se samo svađati cijelo vrijeme."

Na pitanje da li Rusija, EU, Sjedinjene Države ili neka druga sila treba da preuzme inicijativu, odgovorio je "važno je da bude jaka".

Ruski mirotvorci u Nagorno Karabahu se vide kao važni u odnosu na stalni pritisak Azerbejdžana i napredovanje (na teritoriji), a Jermeni dovode u pitanje kolika je korist od Organizacije za kolektivnu sigurnost koju predvodi Rusija koja nije uspjela da obuzda azerbejdžanske pobune unutar jermenske teritorije.

'Neralna očekivanja'

Prisustvo EU je malo u poređenju sa hiljadama ruskih vojnika koji čuvaju jermensku granicu sa Turskom i Iranom, pored trupa koje su stacionirane u ruskoj vojnoj bazi u sjevernom gradu Gjomriju ili mirotvoraca u Nagorno Karabahu.

Ali novina koju donisi prisustvo EU isprva je donijela pretjerana očekivanja. "Na početku, mislim da stanovništvu nije bilo jasno šta je naš mandat", rekao je Ritter, šef EUMA. "Otkrili smo to kada smo obilazili sela u područjima zahvaćenim konfliktom. Mnogo ljudi je mislilo da smo tu da ih zaštitimo ili da ćemo nekako zamijeniti ruske mirotvorce."

Richard Giragosian, šef Centra za regionalne studije u Jerevanu rekao je da "vidjeti EU posmatrače i EU zastavu bilo je izjednačeno sa zamjenom sigurnosnih obećanja Rusije, što je neutemeljeno i nerealno."

"Dakle", rekao je Giragosian, "opasnost za jermensku stranu je ovo nerealno očekivanje." Istovremeno, dolazak misije je izazvao bijes u Rusiji.

"EU otvoreno zloupotrebljava svoj odnos sa Jermenijom i Azerbejdžanom, uključujući i guranje svoje misije na jermensku teritoriju, što ozbiljno dovodi legitimitet misije", rekao je ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov na konferenciji za medije u Bakuu koja je održana zajedno sa azerbejdžanskim ministrom inostranih poslova Jehunom Bajramovim nakon što je EU misija pokrenuta.

Giragosian je, međutim, odbacio te pritužbe rekavši da su izrečene forme radi. "Oni to moraju da kažu." Nenaoružani posmatrači EU nisu opasni za Moskvu, što se tiče zapadnih intervencija, rekao je.

Misija EU čak indirektno podupire rusko prisustvo u Jermeniji, rekao je, u onoj mjeri u kojoj jača sigurnost što čini prioritete Rusije izvodivim, poput uspostave novih prekograničnih saobraćajnih ruta u regiji.

Azerbejdžan se sa svoje strane redovno žali na posmatrače. Pristupio je prošlogodišnjoj kratkoročnoj misiji u uvjerenju da će pomoći u postizanju mirovnog sporazuma do kraja godine. Ali kada su pregovori zapeli, Baku je okrivio misiju, tvrde azerbejdžanski analitičari.

Baku sada tvrdi da Jermenija koristi EU kao paravan za otezanje diplomatskog procesa. "Vidimo da je od početka misije, pozicija Jermenije u pregovaračkom procesu postala destruktivnija", rekao je Bajramov na konferenciji sa Lavrovom.

Baku se koristio "prisilnom diplomatijom" i ofanzivom iz septembra 2022. kako bi izvršio pritisak na Jermeniju za pregovaračkim stolom, rekao je Šujat Ahmadžada, istraživač u centru Topčubašov u Bakuu, koji se fokusira na međunarodne odnose i sigurnost. Stoga vidi prisutnost EU na granici kao nešto što "Jerevanu pruža povećanu fleksibilnost u pregovorima, narušavajući učinkovitost mjera koje su prethodno ograničavale mogućnosti Jermenije u opiranju sporazumu s Azerbajdžanom", rekao je.

Poteškoće u uspostavljanju ravnoteže između različitih očekivanja dvije strane ilustrovane su u epizodi od 15. avgusta u kojoj je jermensko ministarstvo odbrane objavilo na društvenoj mreži Twitter tvrdnju da su azerbejdžanske trupe "ciljale" posmatrače EU u zajedničkoj patroli s jermenskim vojnicima.

Misija EU brzo je objavila demanti na Twitteru, s riječju "LAŽNO" preko objave Jermenije. To su s entuzijazmom prihvatili azerbejdžanski korisnici društvenih medija prije nego što je EU tim izbrisao post i izdao blaži demanti rekavši da je tim "bio prisutan tokom incidenta pucnjave".

Službenica za medije EU misije Ema Stastna rekla je kasnije da se pucnjava dogodila oko kilometar dalje od EU posmatrača. "Nije bilo moguće odrediti metu pucnjave, ali patrola EUMA nije osjetila da je na meti", rekla je, dodajući da posmatrači povremeno svjedoče udaljenim pucnjavama.

Ritter je negirao da su posmatrači bili meta: "Nikada dosad nismo bili ugroženi", rekao je.

U najgorem mogućem scenariju, ako posmatrač bude ranjen, čak i slučajno, "to neće samo potaknuti institucionalni odgovor EU, nego će, što je još važnije, natjerati države članice EU" da snažnije reagiraju, rekao je Girogasian.

Nakon razgovora i kafe u Zaritapu, bilo je vrijeme za povratak u bazu Jermuk, gdje će ekipa pisati izvještaj za Brisel. Ali prvo su morali da stanu još jednom, u selu Gomk, malo dalje od Zaritapa.

Selo je uglavnom bilo prazno osim male ekipe građevinskih radnika koji su gradili novu školu. Mattila je dijelio letke koji su objašnjavali čime se misija bavi, na engleskom i jermenskom jeziku, i blago odbijao zahtjeve muškaraca za vize za EU.

Konačno, ekipa se nakratko zaustavila kako bi porazgovarala sa starijom mještankom. Ljubazno su odbili njen poziv na kafu. Ali bilo je vremena da je Mattila pita kako ljudi u Gomku razmišljaju o svojoj sigurnosti. "Za sada je u redu", rekla je. "U budućnosti, ko zna?"