Piše: Reid Standish
Evropa je još uvijek "naivna" u svojim odnosima sa Kinom i moraće da savlada neke teške lekcije iz prošlosti koje se tiču propusta nacionalne bezbjednosti i Rusije ako će uspješno da rukovodi svojim odnosima sa Pekingom u budućnosti, upozorio je Reinhard Buetikofer, njemački parlamentarac u Evropskom parlamentu.
"Bilo je toliko naivnosti u odnosu prema Kini u evropskim prijestonicama", rekao je Buetikofer za Radio Slobodna Evropa (RSE) tokom intervjua u češkoj prijestonici gdje je prisustvovao samitu Međuparlamentarnog saveza o Kini (IPAC), koji okuplja predstavnike različitih partija čiji političari se fokusiraju na azijsku silu.
Buetikofer predsjedava delegacijom Evropskog parlamenta za Kinu i postao je jedan od najglasnijih kada su u pitanju politike prema Pekingu. On često govori protiv kineske politike prema Tajvanu, snažnom kineskom ekonomskom naoružavanju zemalja kao što je bio slučaj sa Litvanijom 2021., kineske podrške Moskvi usred sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu i uprkos tvrdnjama Pekinga da zauzima neutralne pozicije.
Njemački političar, koji je prethodno ko-predsjedavao njemačkim Zelenim prije odlaska u Brisel, rekao je kako se ne slaže sa tom tvrdnjom Kine.
U opširnom intervjuu za Radio Slobodna Evropa govorio je o dvosmislenosti Pekinga prema Kremlju u vezi rata u Ukrajini i rekao da Evropska unija (EU) treba da savlada teške lekcije iz energetske zavisnosti od Rusije u primjeni ih na trenutne odnose prema kineskom tržištu energentima i njenog uticana sa lance snabdjevanja za strateške industrije.
"Mislim da je pošteno reći da nas je ovo iskustvo sa Rusijom naučilo što treba da primjenimo u našem odnosu prema Kini", rekao je Buetikofer. "Kina podržava Rusiju i ne želi da Rusija pretrpi značajan gubotak. Ja ih zasigurno ne vidim nigdje ni blizu neutralne pozicije. Oni želje da izvuku korist iz rata u Ukrajini."
Pitanje kako rukovoditi dugoročnim odnosima sa Kinom poprimio je novu dimenziju u EU od početka rata u Ukrajini i potaknulo neprijatne razgovore u Briselu o tome kako se nositi sa drugom najvećom ekonomijom u svijetu.
Dok je Peking prestao sa pružanjem vojne pomoći Moskvi za rat u Ukrajini, Kina je proširila ključnu ekonomsku liniju spasa na Rusiju, s podacima kineske carine koji pokazuju rastuću trgovinu komercijalnom robom dvostruke namjene koja je prenamijenjena za vojne svrhe, kao i male isporuke oružja od privatnih kineskih dobavljača.
Peking je takođe krenuo u globalni ekonomski pritisak da se predstavi kao mirotvorac.
U februaru je objelodanio svoj prijedlog od 12 tačaka za održavanje mirovnih pregovora između Moskve i Kijeva koji je kritikovan na Zapadu zbog pokušaja zamrzavanja sukoba u smjeru koji naginje ka Moskvi, ali je dobio podršku širom Globalnog juga.
U avgustu je Kina takođe učestvovala u diplomatskim pregovorima u Saudijskoj Arabiji fokusiranim na rat u Ukrajini.
"Kinezi se ne mogu isključiti i oni žele sjesti za sto", rekao je Buetikofer. "Ali oni su tu zbog vlastitih interesa i da pregovaraju o ishodu koji bi koristio (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu."
Pomjeranje pozicije u Briselu
Za evropske političare pitanje kako se pozicionirati prema Briselu je čudno. Oni su pod pritiskom da zaštite svoje ekonomije od izlaganja hirovima Kineske komunističke partije i da ozbiljno shvate sigurnosne rizike kontinuiranog savezništva kineskog vođe Si Đinpinga sa Putinom.
Istovremeno, biznisi EU se oslanjaju na izvoz u Kinu koji je vrijedan 230 milijardi eura godišnje.
Njemačka brine da ne poremeti svoje velike poslovne interese u Kini, koja je njen največi trgovinski partner u proteklih šest godina, i preuzima sve veći značaj od kada su propala poslovanja sa Rusijom u seriji novih sankcija od februara 2022.
Francuska, još jedan ključni stub unutar EU, bila je skeptična prema pristupu Sjedinjenih Država koji je skoncentrisan na jačanje pritiska na Peking i ograničavanja ekonomske izloženosti Zapada prema Kini.
"Naravno, zavisnost od Kine se ne fokusira na samo jedno pitanje kao što je nabavka fosilnih goriva iz Rusije", rekao je Buetikofer. "Mnogo je raširenije i tim prije teže da se reguliše."
Uprkos nedostatku zajedništva unutar 27-člnog bloka, Brisel povećava svoju aktivnost u vezi formiranja novih politika u odnosu na Kinu.
EU je pokrenula novu strategiju za indo-pacifičku regiju koja Peking sve više prikazuje kao dugoročnog suparnika, a u martu je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pozvala na ponovljenu procjenu odnosa bloka s Kinom, upozoravajući da "mi ne možemo zatvoriti oči pred činjenicom da Kina nije samo ekonomski partner, već i sistemski suparnik."
U junu i julu objavljen je akcioni plan Evropske komisije za ekonomsku sigurnost i nova strategija prema Kini njemačke vlade – oba dokumenta crtaju tvrđe odnose prema Kini.
'Mnogo sumnje i odbijanja'
Brisel je takođe pronašao dodatni zajednički jezik s Washingtonom o onome što naziva "smanjivanjem rizika" od kineske ekonomije, za razliku od "odvajanja", koje je bilo dio američkog pristupa. Praksa poziva na ograničavanje ekonomske zavisnosti od Kine u određenim strateškim područjima, umjesto šireg napora za odvajanje od kineske ekonomije.
Buetikofer kaže da je ovaj zamah uveliko rezultat ratobornih akcija Pekinga prema Briselu i pojedinim članicama posljednjih godina. Posebno ukazuje na epizodu iz 2021. kada je Peking stavio na crnu listu grupu evropskih zakonodavaca (među njima i Buetikofera), stručnjaka i diplomata zbog toga što je blok uveo sankcije četvorici kineskih zvaničnika zbog kršenja prava u Sinđijangu.
Posljedice incidenta dovele su do zamrzavanja ugovora o ulaganju između EU i Kine. Kina je pokušala da oživi sporazum tako što su njene diplomate navodno ponudile da Kina ukine sankcija u zamjenu za ratifikovanje sporazuma o trgovini u Briselu. Buetikofer je takve pokušaje nazvao "ispunjenim snovima", dodajući da je ugovor sada "poprilično mrtav".
"U Briselu ne prevladavaju iluzije da je Kina samo partner", rekao je. "U relativno kratkom vremenskom periodu Kina je uspjela da potakne visok nivo sumnje i otpora."
Buetikofer je predvodio ove promjene, ali kaže da niko "nikada ne pomiče sam poziciju", ukazujući na podršku koju je novi stav o Kini dobio u svim političkim strankama u Evropskom parlamentu i drugdje u Briselu.
Buetikofer ne planira da se ponovno kandiduje 2024. godien. Janka Oertel, direktorica za Aziju think-tanka Evropskog savjeta za inostranu politiku u Berlinu i poznata stručnjakinja za Kinu, objavila je u junu da se prijavljuje za mjesto u njemačkoj stranci Zelenih na kandidatskoj listi za izbore za Evropski parlament 2024. godine, a Buetikofer je ponudio podršku njenoj kandidaturi.
"Uspjeli smo da stvorimo zajedničko razumijevanje kineske politike", rekao je Buetikofer. "Potpuno sam uvjeren da ovo nije površno i svakako očekujem da će se nastaviti."
To će se testirati kako se ide ka 2024. Predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama i na Tajvanu mogli bi uticati na politiku s obje strane Atlantika, a glasanja u cijeloj EU, kao i izbori za Evropski parlament, mogli bi odrediti je li trenutni kurs Brisela trajan ili privremeni.
Za veterana njemačke politike, putanja u budućnosti je jasna. "Ne vraćamo se u doba iluzija", rekao je.
Facebook Forum