Hiljade pristalica državnog udara u Nigeru se okupilo u nedjelju, 6. avgusta da pruži podršku generalima koji su preuzeli moć, na dan kada ističe rok koji je uticajni zapadnoafrički blok dao vojsci u toj zemlji da se odrekne vlasti ili se suoči sa mogućom vojnom intervencijom.
ECOWAS blok, kojim predsjedava regionalna sila, susjedna Nigerija, dao je oružanim snagama koje su 26. jula sa vlasti srušile predsjednika Mohameda Bazuma (Bazoum) nedjelju dana da ga vrate na tu poziciju.
Ipak, u nedjelju popodne u glavnom gradu Niameju, hiljade pristalica Nacionalnog savjeta za zaštitu otadžbine (CNSP) koji de facto drži moć, okupilo se na stadionu ogrnuto ruskim zastavama i noseći portrete vođa CNSP-a.
Na stadionu Sejni Kunče (Seyni Kountche), kapaciteta 30.000, nazvanom po prvom vođi vojnog udara u Nigeru iz 1974, vođe CNSP-a uključujući generala Mohameda Tumbu (Toumba) su pozdravili masu, ne pokazujući znakove da žele da predaju moć.
Vojni lideri ECOWAS-a su se u petak dogovorili o planu za moguću intervenciju kao odgovor na krizu, koja je posljednja od nekoliko vojnih udara koji su pogodili afričku supsaharsku regiju Sahel od 2020. godine.
"Želimo da diplomatija radi, i želimo da oni [vojska] jasno prime ovu poruku, da im dajemo šansu da preokrenu ono što su učinili", izjavio je komesar ECOWAS-a, Abdel-Fatau Musah.
Upozorio je da su "dogovoreni elementi moguće intervencije", uključujući i raspored snaga.
Vojni lideri Nigera su rekli da će na silu odgovoriti silom.
Alžir, ekonomska i vojna sila na kontinentu koja se graniči sa Nigerom, protivi se vojnoj soluciji.
"Kategorički odbacujemo bilo kakvu vojnu intervenciju", rekao je predsjednik Alžira, Abdelmadžid Tebune (Abdelmadjid Tebboune) u TV intervjuu u nedjelju, rekavši da bi to predstavljalo "direktnu prijetnju Alžiru".
Bivša kolonijalna sila Francuska, sa kojom su novi vladari Nigera raskinuli sve vojne veze nakon dolaska na vlasti, poručila je da će podržati bilo kakav smjer djelovanja koji poduzme ECOWAS.
Niger je imao ključnu ulogu u zapadnim naporima protiv džihadističkih pobuna koje su u porastu u Sahelu od 2012. godina, a Francuska i SAD su u zemlji imale stacioniranih 1.500, odnosno 1.000 vojnika.
Francuska je već evakuisala na stotine svojih građana iz Nigera od početka vojnog udara.
Anti-francuski sentiment u regionu je u usponu, dok ruska aktivnost, često kroz plaćeničku grupu Vagner, takođe raste. Moskva je upozorila protiv vojne intervencije spolja.
Niger, jedna od najsiromašnijih država na svijetu, uglavnom se oslanja na stranu pomoć koja bi mogla biti prekinuta ukoliko Bazum nije vraćen na vlast, upozorio je zvanični Pariz.
On se nalazi u kućnom pritvoru od 26. jula, zajedno sa svojom porodicom, u svojoj zvaničnoj rezidenciji u Niameju.
Bazum (63) je pobijedio na izborima 2021. godine, što je označilo prvi put u toj zemlji da se odvio transfer vlasti od jedne civilne vlade drugoj.
Nigerija je već prekinula snabdijevanje strujom Nigeru, podigavši tako strahove zbog humanitarne situacije, dok je Niamej zatvorio granice ove ogromne zemlje, čime se dodatno zakomplikovala situacija oko isporuke hrane.
Viši zvaničnici iz Nigerije su tražili od predsjednika Bole Tinubua da razmotri vojnu intervenciju.
