"U Norveškoj bi me svake godine posjećivao kralj zbog ovog što radim, a ovdje mi ministar zatvara vrata i kažu - ako mi se ne sviđa da zatvorim farmu."
Tako kaže Jusuf Arifagić, jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Bosni i Hercegovini (BiH), opisujući za Radio Slobodna Evropa (RSE) poslovnu klimu u kojoj je u svoj biznis uložio blizu sedam miliona evra.
Endemska korupcija, komplikovani zakoni i strukture vlasti samo su neke od barijera sa kojima se susreću strani investitori u BiH.
Ovo je konstatovao i američki State Department u svom posljednjem izvještaju o investicionoj klimi, u kojem se navodi i da su investitorima problem netransparentne poslovne procedure, nedovoljna zaštita imovinskih prava i slabo sudstvo, koje je pod uticajem etnonacionalističkih partija.
Iskustva investitora
Što je u izvještaju konstatovao Stejt Department, na sopstvenoj koži je osjetio Arifagić, povratnik iz Norveške.
Vratio se 2011. u rodni Kozarac, mjesto nadomak Prijedora u entitetu Republika Srpska, da pravi farmu norveških krava u skladu sa skandinavskim standardima.
Iako je postao uspješan biznismen u Norveškoj, odlučio je da dobru priču napravi tamo gdje se rodio.
Cilj je bio hiljadu grla i proizvodnja od preko pet miliona litara mlijeka.
"Imao sam planove da idem na neka 3,4 miliona, krajnji cilj je bio 5-5,5 miliona litara. Povećao sam broj grla, a onda su uveli limit na isplatu posticaja (ograničen na 1,4 miliona litara što je oko 350.000 maraka)."
"Ja sam se probudio u januaru 2019. sa gotovo 1,1 milion litara mlijeka koje mogu proizvoditi, ali na njega ne bih imao ni jednog jedinog feninga podsticaja. I onda, takva proizvodnja mi je bukvalno urušavala cijelu proizvodnju", ističe Arifagić
Nakon dvanaest godina rada priča kako njegov ambiciozni projekat o modernizaciji stočarstva u BiH sada stagnira zbog politike.
"Ključni problem je upravo naše političko rukovodstvo, ili nazovimo ih 'naši politički lideri', sve nam je korumpirano. Svevišnjeg Boga, kad bi sišao na tlo Bosne i Hercegovine, oni bi korumpirali u roku od 24 sata. Sve je podređeno uticaju i sve je podređeno interesu i sve je podređeno podobnosti", kaže Arifagić.
Za farmu koja trenutno broji više od 600 grla crvenog norveškog govečeta, sam je morao da finansira izgradnju pristupnog puta, trafostanice i da čeka godinama da mu se odobri koncesija za zemljište.
Samo za dobijanje ekološke dozvole čekao je tri godine, i izdvojio oko 50.000 maraka (oko 25.000 evra) za provođenje raznih studija uticaja.
"Sve moguće sam ispunio, ruža vjetrova, smjer vjetrova, vodotok rijeke, sve... Svake dvije godine radim reviziju ekološke (dozvole), svakih pet godina je obnavljam ponovno tri, četiri, pet, šest hiljada maraka", ističe Arifagić.
Kraj njegove farme treba da prođe autoput Banjaluka-Prijedor, koji Kinezi grade pod tajnim ugovorom. Žalbe i pozivi za razgovor da se trasa pomjeri nisu urodili plodom.
"Sad autoput ide ispred moje farme na nekih 20-30 metara. Sad više ništa nije ugroženo na mojoj farmi. Izduvni gasovi, buka, ništa ne smeta mojim kravama. Užasno. Samo je trebalo 500 metara pomjeriti južno autoput kroz jedan zeleni pojas, dio trase autoputa, ne bismo rušili gotovo ni jednu kuću, prošli bismo kroz zeleni pojas", navodi Arifagić
Ističe i kako je svaki pokušaj da se razgovara s nadležnima o rješavanju problema nailazio na odgovor da "ako mu se ne sviđa ili nije u redu, neka zatvori".
Pokušao je a još dva projekta u drugom bh. entitetu Federaciji BiH, ali se susretao s istim problemima.
S nedostatkom sluha lokalnih vlasti i sporom birokratijom za ulaganje susreo se i Taner Aličehić, investitor s trenutnom adresom u Švicarskoj.
Prije dvije godine, u srcu grada Stoca na jugu Hercegovine, s partnerima je kupio "Stolačke podrume". Radi se o nekadašnjoj vinariji u kojoj je planirao proizvodnju vina i maslinovog ulja, te ulaganje u turističku ponudu.
"Do dan danas mi nismo uspjeli da se uknjižimo kao vlasnici tog objekta, jer nisu usklađene zemljišne knjige", kaže Aličehić.
Ignorisanje lokalnih vlasti i nedostatak sluha traju već dvije godine, iako se radi o višemilionskom projektu sa velikim potencijalom.
"Sve zavisi od građevinskih i urbanističkih dozvola. To može biti projekat od 10, a može biti i od 100 miliona eura. Sve zavisi od toga kolike su ambicije jedne opštine", poručuje Aličehić
Politička nestabilnost plaši investitore
U izvještaju State Departmenta posebno se navodi kako "secesionistički potezi i prijetnje predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika povećavaju tenzije i nesigurnost za investicije".
Damir Bećirević doktor ekonomskih nauka iz Tuzle za RSE navodi kako "kapital voli sigurnost i stabilnost", a da zbog ovakvih poteza ozbiljni investitori u širokom luku zaobilaze BiH.
"S obzirom da je kapital najplašljivija zvjerka, kolokvijalno rečeno, apsolutno niko nije spreman ulagati u zemlju gdje postoji politička nestabilnost i bilo kakva prijetnja nekih oružanih sukoba", poručuje Bećirević
Iako BiH počiva na principima tržišne ekonomije, Bećirović ocjenjuje kako se u realnosti radi o potpunoj kontroli tržišta od države i politike. Kreirane su vrlo komplikovane procedure registracije uz nedovoljnu zaštitu prava privatnog vlasništva.
"I to svakako ne stvara povoljnu klimu za investicije. Čak i kad je riječ o našoj dijaspori, koja je vrlo ekonomski snažna danas, i oni vrlo brzo gube volju", kaže Bećirović.
Političke nestabilnosti svjestan je i farmer Jusuf Arifagić, koji kaže da se "ovdje liježeš i budiš sa stalnom pričom o ugroženosti".
"Ja ponekad imam osjećaj da živim u jednoj velikoj, kolektivnoj psihijatriji, ova naša 'tri glavna psihijatra', uglavnom svaki dan, znaju šta su naše dijagnoze i pripisuju nam lijekove."
"U toj opštoj nesigurnosti, političkoj nesigurnosti, mi vrlo dobro znamo da je njima (političarima) dobro. Oni se bore uglavnom za novi mandat, a nama kako bude", kaže Arifagić.
Poslodavci iz RS i FBiH u diskursu mišljenja
Za poslovnu zajednicu u entitetu Federacija BiH zabrinjavajući je odliv firmi iz zemlje.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, upozorava da mnoge domaće firme zbog boljeg poslovnog ambijenta izmještaju pogone i sjedišta u susjedne zemlje, prije svega Srbiju i Hrvatsku.
"Preko granice ima i podsticaj. U Hrvatskoj je to Evropska unija, u Srbiji država daje neke svoje stvari i tako dalje. Tako da sve to zaista može biti vrlo ozbiljno", upozorava Smailbegović.
Smailbegovića takođe zabrinjava i veliki odliv radne snage, što se, kako ističe takođe odražava na pad investicija.
Suprotnog stava su poslodavci iz Republike Srpske koji smatraju da je sve više direktnih stranih investicija u zemlji, iako ih podaci demantuju.
Saša Trivić predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske kaže kako primjećuje da sve više stranih investitora obilazi ovo područje.
"Mislim da se ništa nije posebno promijenilo i primjetno je da je sve veći broj stranih investitora ovdje, koji dolaze i obilaze. Tako da, mislim da je to mišljenje State Departmenta promašeno", smatra Trivić.
Iako priznaje da politička nestabilnost tjera investitore, u aktuelnoj političkoj krizi ne vidi ništa sporno, ističući kako je isto stanje posljednjih 30 godina, na šta su, kako kaže, svi već navikli.
Previše institucija, premalo rezultata?
BiH ima državno ministarstvo za ekonomske odnose, te državnu agenciju zaduženu za privlačenje stranih investicija.
Postoje i ministarstva koja se tim pitanjem bave i na entitetskim nivoima, te u kantonima u Federaciji BiH.
Osim toga, na državnom nivou djeluje Vanjskotrgovinska komora, dok privredne komore djeluju u entitetima i kantonima.
Najviše ulagača sa Zapada
Iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) nisu odgovorili na upit RSE koliki je nivo direktnih stranih investicija zabilježen u toku ove i prošle godine, te kako komentarišu navode iz izvještaja State Departmenta.
Na web stranici FIPA-e posljednji objavljeni izvještaj odnosi se na prvih devet mjeseci 2022. godine.
U 2021. godini direktne strane investicije u BiH iznosile su 971 miliona KM, ili 496 miliona evra.
Podaci FIPA-e za prvih devet mjeseci prošle godine pokazuju pad ulaganja za 26 odsto.
Prema ovim podacima, strane kompanije i pojedinci iz inostranstva su u prvih devet mjeseci prošle godine u BiH uložili oko 512 miliona maraka (oko 260 miliona evra).
Bosna i Hercegovina je u 2007. godini imala najveći zabilježeni godišnji iznos direktnih stranih investicija od 2.6 milijardi KM (oko 1,2 milijarde evra) zahvaljujući privatizaciji velikih državnih preduzeća.
Najviše stranog kapitala u prvih devet mjeseci prošle godine, prema podacima FIPA-e, stiglo je iz Austrije. Više od 165 miliona maraka (više od 84 miliona evra).
Slijede ulagači iz Velike Britanije sa 144,3 miliona maraka (oko 74 miliona evra), te Švicarska iz koje uloženo oko 134 miliona maraka (više od 68 miliona evra).
Njemačka, Holandija i Italija ukupno su uložile oko 214 miliona maraka (oko 109 miliona evra).
Iz regiona u BiH najviše su ulagali iz Slovenije, više od 97 miliona maraka (oko 50 miliona evra), a zatim slijede Hrvatska sa 71,4 milion maraka (36,5 miliona evra), te Srbija sa 70,4 miliona maraka (36 miliona evra).
Kapital se u BiH najviše ulaže u finansijske uslužne djelatnosti, trgovinu na veliko, proizvodnju baznih metala, proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom. Ulaže se i u poslove klimatizacije, te trgovinu na malo.
