Oko 300 novinara u Bosni i Hercegovini se trenutno suočava sa tužbama za klevetu, pokazuju podaci udruženja "Bh. novinari".
Procesi protiv njih se vode po parničnom postupku. To praktično znači da tužilac u tim slučajevima dokazuje klevetu.
No, to se može promijeniti ukoliko zažive izmjene Krivičnog zakona u Republici Srpskoj.
Umjesto parničnog, kleveta je definisana kao krivično djelo. U tom slučaju novinari će biti izjednačeni u istragama sa svim drugim građanima koji odgovaraju za kriminalne radnje.
Ovaj zakon bi mogao 'ućutkati' novinare, kaže Brankica Spasenić, novinarka iz Banjaluke. Ona je dvije godine provela na sudu braneći se od optužbe za klevetu, ali po starom zakonu. Tužba je u tom slučaju odbačena.
Nju je za klevetu tužila članica Partije demokratskog progresa, zamjerajući joj što je objavila članak u kome se navodi da je ova osoba osumnjičena da je bila saučesnik u upadu u stan u kojem je povrijeđena jedna Banjalučanka.
Kaže kako bi 'dobro razmislila' o tome da li bi isti članak objavila po novom zakonu, zbog procedure koju bi morala proći.
"Novinari, evo u mom slučaju gdje je prošlo dvije godine do donošenja presude, bi po novom zakonodavsvu morali svo to vrijeme biti u krivičnom postupku. Nije to toliki strah od kazne, nego je stresan čitav taj proces kroz koji vi prolazite, gdje ste onemogućeni na primjer da konkurišete za radno mjesto i slično", kaže Spasenić.
Ona dodaje i da su izmjene Krivičnog zakona koje je Skupština RS usvojila 20. jula, obeshrabrujuće za mlade novinare.
"Same ove izmjene će uticati na mlade kolege da se obeshrabre u pisanju nekih priča i istraživanja", kaže Spasenić.
Usvojenim izmjenama kleveta je postala krivično djelo za koje su predviđene kazne i do 3.000 evra.
Novinari i do sada pred sudovima tretirani kao krivci
Aleksandar Trifunović, urednik magazina "Buka" za RSE ocjenjuje da su sudovi i u parničnim postupcima do sada novinare tretirali unaprijed kao "krivce" u procesima za klevetu.
Tu iznosi i svoje iskustvo u četvorogodišnjoj borbi u tužbi za klevetu koju je protiv Buke podnio Nikola Špirić, visoki funkcioner Dodikovog SNSD-a.
Buka je prenijela pisanje drugih medija o Špirićevoj sumnjivoj kupovini stana u Beču. Nakon toga su uslijedile dvije presude, Osnovnog i Okružnog suda u Banjaluci u korist Špirića, da bi odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine niži sudovi bili primorani da presude u korist Buke.
"Konkretno način na koji je stan plaćen, on (Špirić) se toga uhvatio, da mi nismo dobro objasnili te detalje, čime je izbjegao valjda da objasni otkud mu uopšte pare za takav stan, jer u porijeklu imovine mu nigdje nije postojalo tih 800 hiljada ili milion maraka ili već koliko je to bilo", kaže Trifunović.
Trifunović opisuje kako je tada oči u oči bio u sudnici sa Špirićem, te da mu je zanimljivo bilo to što je Buka u startu bila tretirana ne kao "osumnjičena", već kao "kriva".
"Već su nam presudili samim ulaskom u sudnicu. To je bilo u parničnom postupku. Zamislite tek u krivičnom postupku, kada se vi zaista tretirate i po službenoj dužnosti kao neko ko je kriv i trebate dokazati svoju nevinost. Ako je ta naša situacija u parnici bila tako teška, možete misliti kako bi to sada izgledalo kada se kleveta tretira kao krivično djelo", navodi Trifunović.
Dovodi se u pitanje 'izvor informacija'
Novinarima bi zbog zakona u RS mogle biti "vezane ruke" zbog rizika da se ugrozi izvor informacija, kaže za RSE Aladin Abdagić, glavni urednik Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva.
"Izvor informacija je za novinara svetinja. Dakle, novinar nikada ne smije odavati svoj izvor", kaže Abdagić, dodajući da bi proglašavanje klevete krivičnim djelom to moglo promijeniti.
"Na ovaj način, pravosudne institucije ili moćnici, vlastodršci će moći preko pravosudnih institucija dolaziti do izvora informacija koji novinarima daju teme za rad kojima ukazuju na koruptivne radnje", navodi Abdagić.
On ističe kako trenutno postoji nekoliko tužbi za klevetu protiv CIN-a, ali da Centar za istraživačko novinarstvo do sada nikada, zbog poštovanja profesionalnih standarda, nije pravosnažno osuđen za klevetu ili lažnu informaciju.
"Što se tiče aktuelnog zakona koji je usvojen, mi još nismo promijenili praksu rada, dakle mi i dalje radimo po profesionalnim i etičkim standardima. Kada stupi na snagu, onda ćemo razgovarati unutar redakcije i u medijskoj zajednici kako da postupimo dalje u javnosti kada su u pitanju formulacije unutar tekstova. Mislim da se neće ništa posebno promijeniti", poručuje Abdagić.
Kritike na račun pravosuđa
Darko Momić, novinar portala Capital.ba mišljenja je da zakon ne bi predstavljao problem da pravosuđe radi svoj posao kako treba.
"Zbog pravosuđa ovakvog kakvo je, zakon će svakako pojačati autocenzuru, jer će novinari u strahu od, najblaže rečeno neukih i političkom pritisku podložnih tužilaca, svakako dva puta razmisliti prije objave neke škakljive informacije bez obzira na to što je sto odsto tačna", kaže Momić.
No, on vjeruje i da tužioci neće donositi lake odluke o pokretanju krivičnog postupka protiv novinara.
"Valjda ne žele da im imena budu zapisana crnim slovima u tekstovima o slobodi govora, a biće sigurno zapisana, jer uprkos zakonu novinari neće ćutati o gušenju prava na slobodno mišljenje. Dakle, postupci pravosuđa biće pod posebnom lupom slobodnih medija i novinara i svi koji nakaradni zakon budu dodatno zloupotrebljavali treba da znaju da novinari o tome neće ćutati", rekao je Momić.
Momić kaže i da se nada da neće imati problema sa pravosuđem, jer, kao kolumnista, često koketira sa satirom.
Zakon kojim se kriminalizuje kleveta još nije stupio na snagu.
Najprije treba proći provjeru u entitetskom Vijeću naroda.
Ukoliko neki od klubova u Vijeću naroda ne pokrene pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, zakon potpisuje predsjednik Republike Srpske, nakon čega se objavljuje u Službenom glasniku i stupa na snagu.
Predstavnici medija su već najavili podnošenje apelacije za provjeru ustavnosti usvojenih odredbi.
