Uključivanje Švedske u NATO, zajedno s pristupanjem Finske ranije ove godine, otvara put NATO-u da se proširi na više od hiljadu kilometara teritorije koja se prostire preko Baltičkog mora.
Prošireno jedinstvo NATO saveza uspostavlja se naspram nastojanja predsjednika Rusije, Vladimira Putina da ga razjedini, pišu svjetski mediji.
Udarac Putinu
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan), koji je u prošlosti hvalio svoj "poseban odnos" s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, u ponedjeljak, 10. jula je zadao udarac ruskim naporima da ograniče širenje Sjevernoatlantskog saveza, napisao je Njuzvik (The Newsweek).
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg objavio je 10. jula da je Erdoan pristao da pošalje protokol o pristupanju Švedske NATO-u turskom parlamentu "što je prije moguće", čime je prekinut višemjesečni zastoj u nastojanjima te skandinavske zemlje da se pridruži vojnom savezu.
Turska se usprotivila članstvu Švedske zbog zabrinutosti oko vladinih napora u borbi protiv islamofobije, kao i zbog poziva Štokholmu da se obračuna s djelovanjem kurdskih grupa u zemlji.
Promjena stava Turske o članstvu Švedske je udarac Putinu koji se protivio širenju NATO-a, ističe Njuzvik podsjetivši da je Putin ranije rekao da je širenje saveza prema istoku bio ključni razlog zašto je njegova zemlja izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Erdoan je nastojao da se postavi kao ključni posrednik između Rusije i Zapada ali je, naglašava američki časopis, hodao tankom linijom između protivljenja ruskoj invaziji na Ukrajinu i održavanja bliskih veza s Putinom.
U izjavi za Njuzvik, gostujući saradnik Centra za strateške i međunarodne studije Programa za Evropu, Rusiju i Euroaziju Matju Droi (Mathieu Droin) je rekao da će članstvo Švedske biti "veliki strateški i politički neuspjeh za Rusiju" i rezultat "Ruske agresije na Ukrajinu".
Dodaje da je "to je težak udarac za Vladimira Putina jer je očigledno, umjesto da podijeli alijansu, zbližio savez".
Iako se u odnosima Švedske sa zemljama NATO-a neće mnogo toga promijeniti budući da je skandinavska zemlja dugo bila najbliži partner saveza, njeno članstvo će, smatra Droi, značiti da će pristup NATO-a Baltičkom moru otežati Rusiji manevrisanje u toj regiji.
Slika jedinstva
Odluka Turske da otvori put Švedskoj ka pridruživanju NATO-u omogućuje Sjevernoatlantskom savezu da projicira sliku jedinstva i širenja tokom samita u Vilnjusu 11. i 12. jula, čiji je cilj priprema za ono što bi mogao biti dugi rat za odbijanje ruske invazije Ukrajine, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Skoro pristupanje Švedske je, prema ocjeni lista, pobjeda Stoltenberga, generalnog sekretara NATO-a od 2014., koji je prošle sedmice pristao da ostane na dužnosti još godinu dana kako bi pomogao u vođenju ratnih napora u kojima NATO ne učestvuje direktno, ali je ključni dobavljač oružja i obuke.
Odluka o članstvu Švedske u NATO savezu je uslijedila nakon intenzivnog pritiska američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) na turskog predsjednika Erdoana.
Bajden je samo nekoliko sati nakon slijetanja u Litvaniju uoči početka samita u utorak ujutro, rekao da je "spreman raditi s predsjednikom Erdoanom i Turskom na jačanju odbrane... ".
Izjava je, ističe Njujork tajms, naširoko protumačena kao naznaka da će SAD prodati Turskoj borbene lovce F-16 i drugo naoružanje koje je Ankara tražila.
Promjena ranijih turskih primjedbi oko članstva Švedske uklanja jedan veliki problem s dnevnog reda i, naglašava list, omogućit će Bajdenu da kaže da je Putin dobio upravo ono što nije želio: prošireni NATO savez.
Hiljadu kilometara 'nove' teritorije
Širenje NATO-a na preko više od hiljadu kilometara teritorije koja se prostire preko Baltičkog mora, mijenja ravnotežu snaga u sjevernoj Evropi, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal), ističući kako uključivanje Švedske u NATO, zajedno s pristupanjem Finske ranije ove godine, značajno doprinosi vojnoj snazi saveza.
Za Švedsku članstvo u NATO-u donosi sigurnosne garancije protiv ratoborne Rusije. Za NATO, integracija Švedske i Finske u savez zatvara vitalni jaz u sjevernoj Evropi u čijoj blizini je Rusija povećala prisustvo pomorskih snaga. Mnogi također smatraju da će njihovim članstvom NATO dobiti dvije zemlje koje će se odmah integrisati u savez.
Članstvo Švedske u NATO-u označava novu eru za skandinavsku zemlju, koja je dva vijeka bila van međunarodnih vojnih saveza. Ipak, ukazuje list, uprkos javnoj i političkoj suzdržanosti da se pridruži bilo kojem bloku, Švedska je provela posljednje tri decenije usklađujući svoju vojsku s NATO sistemima.
Od sredine 1990-ih, Švedska i Finska su pridonijele međunarodnim misijama NATO-a dok su svoje vojno osoblje, opremu i komandnu strukturu uskladile s NATO-om. Do 2013. i Švedska i Finska imale su stalnu vojsku, vazdušne snage i mornaričke jedinice spremne za raspoređivanje kao dio multinacionalnih NATO snaga za odgovor.
Švedska i Finska su uložile velika sredstva u odbranu, uključujući stotine borbenih aviona i tenkova te desetine hiljada vojnika, ističe list i dodaje da Švedska također ima najveći teritorij u sjevernoj Evropi, što omogućava transport trupa i opreme u Finsku i baltičke države.
Obje zemlje, napisao je Volstrit džurna, imaju dugu obalu do strateški važnog Baltičkog mora dok Finska dijeli najdužu granicu na kontinentu s Rusijom.
Turski zahtjevi u vezi EU
Turska je pristala da ukloni jednu od posljednjih velikih prepreka članstvu Švedske u NATO u zamjenu za pomoć u nastojanju njegove zemlje da se pridruži Evropskoj uniji dok je Švedska pristala da deblokira napredak Turske u tom pravcu, ističe Asošiejtid pres (The Associated Press).
Iako je naglasio da odnos Turske s EU "nije pitanje za NATO, već za Evropsku uniju", Stoltenberg je 10. jula kazao novinarima da je "ono što se Švedska danas složila kao članica EU bilo da aktivno podrži napore da se oživi proces pristupanja Turske Uniji".
Erdoan je ranije tog dana upozorio da će blokirati pokušaj Švedske da postane 32. članica NATO-a osim ako evropske članice vojne organizacije ne "utru put" Turskoj da se pridruži najvećem svjetskom trgovinskom bloku.
Turska je prvi put podnijela zahtjev za pridruživanje sadašnjem EU 1987., ali njeni pregovori o članstvu su u zastoju od 2018. zbog demokratskog nazadovanja, zabrinutosti oko vladavine prava i kršenja prava, kao i sporova s Kiprom, državom članicom Evropske unije.
Stoltenberg i švedski premijer Ulf Kristerson (Kristersson), s kojim se Erdoan sastao u ponedjeljak, rekli su da će Švedska pomoći Turskoj da poboljša njene carinske aranžmane s EU i da dobije bezvizni režim za svoje građane u Evropi. Turska je, naglašava AP, pokušala postići te ciljeve posljednjih godina, ali nije uspjela ispuniti standarde trgovinskog bloka.
Od 31 zemlje članice NATO-a, 22 su također članice EU, poput Švedske čiji su pristup Alijansi usporavali prigovori Turske od prošle godine. Jedan je od posljednjih koraka u procesu pridruživanja NATO-u je ratifikacija protokola o pristupanju od strane turskog parlamenta.
Ka boljim odnosima Ankare i Zapada
Ankara je tokom protekle godine iznijela više razloga zbog čega se protivila nastojanju Švedske da se pridruži NATO-u, ističe CNN, dodajući da jedan od razloga uključuje optužbe da su švedski zvaničnici učestvovali u islamofobnim demonstracijama, uključujući spaljivanje Kur'ana.
Turska je također tvrdila da Švedska dopušta djelovanje pripadnicima priznatih kurdskih terorističkih grupa, najprije militantnoj Kurdistanskoj radničkoj stranci (PKK). Švedska je ranije ove godine promijenila svoje zakone o terorizmu, čime je članstvo u tim grupama postalo krivično djelo.
S druge strane, turski predsjednik je već niz godina u zategnutim odnosima za Zapadom, ističe CNN, dodajući da je Erdoanov odnos s Putinom bio problem za mnoge zapadne saveznike - bilo da se radi o njegovoj saradnji s Rusijom u Siriji ili predstavljanju sebe kao ključnog pregovarača između Zapada i Kremlja o Ukrajini.
Kažnjen je sankcijama i ograničenjima u kupovini vojne opreme od NATO saveznika, uključujući SAD, što je, naglašava američki televizijski kanal, ekonomski i geopolitički uticalo na Tursku.
Erdoan zna da je njegovo beskrajno geopolitičko balansiranje otuđilo Evropu dok je njegovo "igranje" s Putinom bila pogrešna procjena o tome koliko su zemlje NATO-a ujedinjene u podršci Ukrajini, ukazala je u rubrici Mišljenja Vašington posta (The Washington post) Asl Ajdintašbaš (Asli Aydintasbas), bivša novinarka u Turskoj i saradnica na Institutu Brukings (Brookings Institution) u Vašingtonu.
Ipak, Erdoan je pragmatičar te uz nestabilnu Rusiju pred vratima i problematičnu ekonomiju kod kuće, on zna da Turskoj trebaju bolji odnosi sa Zapadom, ocjenjuje Ajdintašbaš i dodaje da dogovor sa Švedskom potencijalno otvara mogućnost da se Turska dodatno uključi u podršci Ukrajini i da se suprotstavi Rusiji u Siriji i Crnom moru.
Facebook Forum