Albanski premijer Edi Rama izjavio je da ne donosi vijesti o smrti inicijative "Otvoreni Balkan", ali da je treba pomaknuti sa strane, i da fokus treba biti na Berlinskom procesu.
On se nalazi u Skoplju u sklopu posjeta zemljama Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa.
Za makedonskog premijera Dimitra Kovačevskog "Otvoreni Balkan" je živ i nije u suprotnosti sa Berlinskim procesom.
Albanski premijer rekao je da nije pitanje da li je "Otvoreni Balkan" inicijativa živa ili ne, već da je to "samo jedna od 72 inicijative koje treba ostaviti po strani kako bi se fokusirali na Berlinski proces."
"Ako želite da vam kažem vijesti o smrti, ja ih nemam i neću to učiniti. Život je lijep jer svako može pjevati svoju pjesmu u slobodi i demokratiji. Svako od vas može izabrati da peva svoju pesmu, oni koji očekuju da je 'Otvoreni Balkan' propao, neka otpevaju tu pjesmu za kraj 'Otvorenog Balkana', oni koji to podržavaju neka nastave da pjevaju pjesmu za budući život 'Otvorenog Balkana'", rekao je albanski premijer u Skoplju 6. jula.
Makedonski premijer Dimitar Kovačevski, međutim, kaže da priča sa "Otvorenim Balkanom" nije završena i da nije u suprotnosti sa Berlinskim procesom.
"Otvoreni Balkan nije završio svoju misiju, jer se ta inicijativa zalaže za iste vrijednosti za koje se zalaže Berlinski proces, kao veći proces koji uključuje sve bez izuzetka", rekao je Kovačevski.
Albanski premijer Rama proglasio je kraj Otvorenog Balkana, inicijative koja je pokrenula snažne debate u Albaniji, ali i sukobe u odnosima sa Kosovom.
On je 1. jula za Euronews Albanija rekao da je ova inicijativa stvorena za unaprijeđenje Berlinskog procesa i, prema njegovim riječima, ta misija je i ostvarena.
Povodom ove Ramine izjave, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da "ne može da vjeruje da je on [Rama] rekao tako nešto".
Šta je Berlinski proces?
Berlinski proces je međuvladina inicijativa čiji je cilj povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije i pomoć da međusobne veze grade na bazi evropskih vrijednosti.
Osnovan je 2014. godine na inicijativu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
Služi kao platforma za suradnju na visokom nivou između zvaničnika Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a fokus je stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, sa oko 18 miliona ljudi.
Cilj je da zemlje Zapadnog Balkana surađuju u razvoju infrastrukture, smanjenju nezaposlenosti, povećanju konkurentnosti privrede, međusobnom pomirenju, obrazovanju, ekologiji.
U okviru Berlinskog procesa potpisani su sporazumi o međusobnom priznavanju osobnih iskaznica, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija.
Također, dogovorena je suradnja u oblasti prometa, energetike, ekologije, digitalizacije i rominga.
Samiti Berlinskog procesa održavaju se jednom godišnje, a posljednji je održan u novembru 2022. u Berlinu. Sve zemlje Zapadnog Balkana potpisale su na samitu istovjetne sporazume i obavezale se na njihovu ratifikaciju.
Inicijativa, koja se prvobitno zvala Mini Šengen, pokrenuta je 10. oktobra 2019. godine u Novom Sadu, a potpisali su je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev.
Ime je 29. jula 2021. godine promijenjeno u Otvoreni Balkan.
Inicijativi se usprotivila opozicija u Albaniji, a odbacile su je Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina.
Nakon Skoplja, Rama putuje na Kosovo, a očekuje se da će u petak posjetiti i Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.
