Obećano prije godinu i devet mjeseci, a do danas nije leglo na račun bh. entiteta Republike Srpske (RS). Umjesto 100 miliona evra u Banjaluku po drugi put stiže mađarski premijer Viktor Orban, a u okviru svoje turneje Zapadnim Balkanom.
Prije BiH, posjetio je Albaniju, Crnu Goru i Srbiju.
No, ako je prošli put posjeta prošla u atmosferi zdravica, lijepih želja i obećanja, ovog puta bi je mogla pratiti i nezgodna pitanja.
Poljoprivrednici još čekaju
Brane Mastalo, povrtlar iz okoline Gradiške, na sjeveru BiH, jedan je od onih poljoprivrednika koji se nadao konkretnoj koristi od obećanja koja su novembra 2021. godine stigla sa gostom iz Mađarske.
Priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je već potpisao ugovore za nabavu mašina vrijednih oko 32.000 evra, te da mu je rečeno da isporuku mehanizacije može da očekuje u septembru tekuće godine.
Uplatio je i učešće od oko 8.000 evra, te porez na dodatnu vrijednost od oko 4.000 evra.
Za RSE kaže da vjeruje da će mu mehanizacija biti isporučena.
"Mi se rukovodimo tim, kad preračunamo, matematika sve kaže, da ove mašine su ipak jeftinije iako je sada Ministarstvo (poljoprivrede RS) dalo 40 posto za kapitalna ulaganja, opet i pored toga, ove su mašine (mađarske), jeftinije", kaže Mastalo.
No, s Mastalom se ne slaže Dario Milinčić koji se porodično bavi ratarstvom i peradarstvom u okolini Prnjavora, na sjeveru BiH. On je jedan od stotinjak poljoprivrednika u RS koji su odustali od mađarske pomoći.
"Smatram da su pretjerane cijene mašina s moje tačke gledišta. Mislim da je povoljnija za nas varijanta naš podsticaj sa nivoa RS. Planirao sam uzeti jedan valjak koji košta nekih 20-ak hiljada evra. I kad vrate Mađari svojih 70 posto, on mene opet skuplje košta, nego da sam ga uzimao ovamo preko svog podsticaja", kaže Milinčić.
Voćar Dragoja Dojčinović iz Donjih Podgradaca kod Gradiške, kaže da se nije odlučio za apliciranje zbog krize koja je zahvatila proizvođače.
"Nema tu puno ponude za voćare, imaju neki atomizeri, ali za nas je to sve jako skupo, pošto smo mi u jako teškoj situaciji. Već par godina loše poslujemo zbog loših vremenskih uslova i slabog tržišta. Jako malo je voćara apliciralo", rekao je Dojčinović za RSE.
O kakvoj pomoći je riječ?
Orbanova obećana pomoć Republici Srpskoj, prva je takve vrste, jer je Mađarska preko Fonda Betlen Gabor, najvećeg mađarskog državnog fonda, do sada slične programe realizovala isključivo za pomoć mađarskoj manjini u drugim zemljama.
Nalazi istraživačkog programa "Šeme" (zajednički istraživački projekat ukrajinskog servisa RSE i Ukrajinske javne televizije) pokazuju da je mađarska vlada od 2011. godine isplatila najmanje 670 miliona evra organizacijama etničkih Mađara u Ukrajini, Slovačkoj, Rumuniji, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji.
U slučaju BiH, nije riječ o podršci Mađarima, jer, prema popisu stanovništva iz 2013. godine u u toj državi živi nešto manje od 350 pripadnika mađarske nacionalnosti. Od toga, u Republici Srpskoj njih 166.
Šta se dogodilo i šta se može očekivati?
Do sada nije realizovan ni prvi odobreni novac.
Ono što se zna jeste da je jula prošle godine, osam mjeseci poslije Orbanove posjete RS, odobren i prvi iznos od 35 miliona evra za podršku poljoprivrednicima u RS.
No, skoro punih godinu dana, od jula 2022. do juna 2023., nema naznaka da će Mađarska odobriti i ostalih 65 najavljenih miliona evra pomoći.
Tačan iznos sredstava koji bi trebao biti plasiran, biće poznat u prvoj polovini jula ove godine, saopšteno je za RSE iz Fondacije za održivi razvoj "Progressus" koju je osnovala Vlada RS za realizaciju mađarske pomoći.
"Zahtjevi za isplatu do ovog trenutka su odobreni za tačno 379 korisnika, za ukupno oko pet miliona i 200 hiljada evra. Tačan iznos sredstava koji će biti plasiran u prvom Programu podrške, a prema javnom pozivu znaće se u prvoj polovini jula, jer krajnji rok za predaju zahtjeva za isplatu propisan javnim pozivom ističe 30. juna", stoji u odgovoru na upit RSE.
Poljoprivredni proizvođači u RS kroz ovaj projekat ne mogu da dobiju novac, već su mogli da apliciraju za kupovinu poljoprivredne mehanizacije koja se proizvodi u Mađarskoj u vrijednosti od 2.500 evra do 25.000 evra.
Da bi dobili pomoć, potrebno je da i sami poljoprivrednici učestvuju sa 30 posto učešća, te da plate i porez na dodatnu vrijednost.
"Ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava po osnovu odluke o dodjeli bespovratnih sredstava za javni poziv potpisala su 654 poljoprivredna proizvođača, od kojih je 630 do ovog trenutka predalo zahtjev za isplatu prema Fondaciji, što znači da su uplatili sopstveno učešće", ističu u Fondaciji Progressus.
Sredstva se dobavljačima mađarskih mašina praktično isplaćuje direktno iz Mađarske, tačnije iz Centralnoevropske neprofitne razvojne mreže (CED), čiji je osnivač Ministarstvo inostranih poslova i spoljne trgovine Mađarske.
U Progressusu navode za RSE da su sa CED-om potpisali grantovski ugovor, odakle će sredstva biti isplaćivana za svaki pojedinačni ugovor.
Ugovor predviđa raspolaganje iznosom od 10.967.448.275 mađarskih forinti, što je po posljednjem kursu, oko 29,7 miliona evra.
Na upit da li se može očekivati dodatna podrška, u Progressus-u za RSE navode da "odluka treba da bude potvrđena na nekoliko nivoa i sa nekoliko strana", te da se objava odluke o potencijalnom novom javnom pozivu "može očekivati u sljedećih 20-ak dana".
Obećanja uz rakiju, tokom privatne posjete
Planovi o saradnji su inače skrojeni u Laktašima pored Banjaluke novembra 2021, kada je Milorad Dodik, tada kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) na svom imanju dočekao Orbana.
Kamere su tada zabilježile prijateljsko ćaskanje proruskog lidera Srba u BiH i desnog populiste iz Mađarske, uz čašicu rakije koju proizvodi Dodikova porodica.
Činilo se da će sve ići glatko.
Šta je uslijedilo?
U međuvremenu zahuktala se i ruska invazija na Ukrajinu koja je počela 24. februara prošle godine, s brojnim žrtvama i nemjerljivom štetom na gradovima i infrastrukturi.
Milorad Dodik sa svojim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) blokira institucije BiH u sprovođenju sankcija protiv Rusije, te istovremeno i intenzivira i blokadu nekih od najbitnijih državnih institucija poput Ustavnog suda BiH.
Sve to, možda, sputava "pragmatičnog" Orbana da i ispuni svoje obećanje o milionima evra pomoći, ocenjuje Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost iz Berlina.
"To govori da Orbanu u čitavom spletu zapadnobalkanske politke, Dodik i BiH nisu pritoet, već je to Srbija. Te stvari nisu izrazito crno-bijele u smislu da Dodik može računati na stopostotnu podršku Orbana u svakoj situaciji. Orban je ipak pragmatična političar", tvrdi Ćerimagić.
O tome, šta će biti sa obećanom pomoći od sto miliona evra nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) ni u Vladi Mađarske, ni u Vladi RS.
Tokom Orbanove posjete BiH nije bilo prilike da novinari postave pitanje o obećanoj pomoći.
Kakvi su odnosi Dodika i Orbana?
Zastave Republike Srpske , Mađarske i Evropske unije dočekale su Orbana ispred zgrade Vlade RS u Banjaluci u četvrtak, 22. juna, simbolizujući "prijateljstvo" Mađarske i jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini.
No zastave BiH u Banjaluci nema na mjestu gdje su se Dodik i Orban ponovo srdačno pozdravili.
Dodik je ipak imao koristi od bliskih odnosa s Orbanom posljednjih par godina, jer je za sada uspio da izbjegne sankcije EU zbog antidržavnog i proruskog djelovanja, jer to nije dozvolio upravo Orban.
Milorad Dodik je već pod sankcijama SAD i Velike Britanije zbog ugrožavanja države BiH, a zbog Dodikovog odnosa prema agresiji Rusije na Ukrajinu, Orban je i jedan od rijetkih političara iz EU i NATO-a koji se sastaje sa Dodikom.
Adi Ćerimagić kaže da i Orban ima čvrste stavove kad su u pitanju sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, ali da se Mađarska do sada u EU "nije ponašala problematično".
Podsjetivši na Dodikove nedavne poteze koje se odnose na OHR i Ustavni sud BiH, Ćerimagić ističe kako je moguće da Orban posjetu Banjaluci koristi da u ime EU i NATO-a utiče na Dodika da budu zaustavljeni "negativni trendovi".
U tom kontektsu Ćerimagić navodi i činjenicu da je upravo Oliver Varhelyi, evropski komesar za proširenje Evropske unije i kadar Orbanove vladajuće stranke Fides, suspendovao projekte EU u RS.
Orban se s Dodikom posljednji put prethodno susreo i u Beogradu u aprilu, tokom prikaza vojnih sposobnosti Srbije.
Dodik se nakon izbora prošle sastao se s Orbanom u oktobru u Budimpešti.
Dva mjeseca kasnije u RS su ipak stigle pare, ne kao poklon već pozajmica. Naime, Izvozno-uvozna banka Mađarske (EXIM) dala je tada Republici Srpskoj kredit u iznosu od 100 miliona evra, čija je zvanična namjena bila vraćanje dugova RS i smanjenje budžetskog deficita.
Saradnja na tekstu: Marija Augustinović
