Predsjednik turske izborne komisije proglasio je Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) pobjednikom drugog kruga predsjedničkih izbora koji će produžiti njegovu 20-godišnju vladavinu do 2028. godine
"Na temelju privremenih rezultata, utvrđeno je da je Redžep Tajip Erdoan izabran za predsjednika", saopćio je predsjednik Vrhovnog izbornog vijeća Ahmet Jener (Yener) oko 22 sata po srednjoeuropskom vremenu.
Erdogan je dobio 27.513.587 ili 52,14 posto glasova, prema podacima koje je objavila izborna komisija, pobijedivši protukandidata Kemala Kiličdarolua (Kilicdaroglu) koji je imao 25.260.109 glasova ili 47,86 posto, nakon prebrojanih 99,43 posto glasačkih kutija.
Erdoan je sat ranije proglasio pobjedu. Govoreći s krova autobusa ispred sjedišta svoje AK Partije u Istanbulu, zahvalio je biračima i rekao da su mu ''dali odgovornost da vlada Turskom još pet godina''.
"Završili smo drugi krug predsjedničkih izbora uz naklonost naše nacije. Želio bih izraziti svoju zahvalnost svojoj naciji što nam je dala dan demokracije. Pobjednici izbora od 14. maja i izbora od 28. maja su naših 85 miliona građana", rekao je Erdogan.
Erdoanov protukandidat održao je govor u Ankari, osuđujući "autoritarnu vladu predsjednika Erdogana" i ono što je nazvao "nepoštenim izborima".
"Trebate znati da ćemo se suprotstaviti tim poteškoćama koje nas očekuju", kazao je Kiličdarolu koji nije priznao poraz na izborima.
Prvi čestitali Orban, Putin, Vučić, Dodik...
Neki čelnici su prije proglašenja pobjede čestitali sadašnjem predsjedniku Turske.
Mađarski premijer Viktor Orban je na Twitteru pozdravio "neupitnu" pobjedu svog saveznika.
"Visoko cijenimo vaš osobni doprinos jačanju prijateljskih rusko-turskih odnosa i obostrano korisne suradnje u raznim područjima", rekao je, pored ostalog, ruski predsjednik Vladimir Putin u poruci Erdoanu, saopćio je Kremlj.
Putin je naveo da je "izborna pobjeda bila prirodni rezultat vašeg nesebičnog rada kao šefa Republike Turske, jasan dokaz potpore turskog naroda vašim naporima za jačanje državnog suvereniteta i vođenje neovisne vanjske politike".
"Računamo na daljnje jačanje strateškog partnerstva za dobrobit naših zemalja, kao i jačanje suradnje za sigurnost i stabilnost Europe", naveo je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u objavi na Twitteru, gdje je čestitao Erdoanu na pobjedi.
Turska se pokušava pozicionirati kao mirovni posrednik između Rusije i Ukrajine od početka ruske invazije u februaru 2022.
Francuski čelnik Emmanuel Macron čestitao je Erdoanu rekavši da dvije nacije imaju "ogromne izazove" na kojima moraju zajedno raditi.
Macron je rekao da to uključuje "povratak mira u Europu".
Njemački kancelar Olaf Scholz opisao je u čestitci Njemačku i Tursku kao "bliske partnere i saveznike" čiji su "ljudi i ekonomije duboko isprepleteni".
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u gostovanju na televiziji Pink, uz čestitke, ocijenio da je "Erdoan pokazao da se na izborima može pobeđivati i posle 20 godina ako ste dobro radili za narod".
"Moje iskrene čestitke predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoanu nakon uspješnog reizbora za predsjednika. Radujemo se daljnjem produbljivanju strateške bilateralne suradnje između Kosova i Turske", naveo je kosovski premijer Albin Kurti.
Čestitku je, među prvima, uputio i predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.
"Historijska pobjeda Erdoana. Ova odluka birača nije važna samo za Republiku Tursku, već za svijet! Čestitam!, naveo je, pored ostalog, Dodik.
Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije koja je do izbora u oktobru 2022. godine bila vodeća bošnjačka stranka u Bosni i Hercegovini, čestitao je i nazvao, pored ostalog, Erdoana bratom i navodeći da je "rezultat potvrda ispravnosti puta kojim vodi Tursku i turski narod".
Čestitke su uputili i brojni drugi zvaničnici iz regije i svijeta.
Milion i po glasova iz inostranstva
Više od 64 miliona birača ponovo je u nedjelju, 28. maja, moglo glasati na predsjedničkim izborima. Izlaznost je manja za četiri posto u odnosu na prije dvije sedmice, prema agenciji Anadolu, što bi bilo oko 84-85 posto.
Biračka mjesta su otvorena u 8:00 sati po lokalnom vremenu, a zatvorena u 17:00 sati.
Više od 400.000 volontera opozicijskih stranaka prijavilo se za nadzor glasačkih kutija tokom glasanja, prebrojavanja i registracije rezultata.
Prvi krug izbora održan je 14. maja, a s obzirom na to da nijedan kandidat nije osvojio više od 50 posto glasova, dva glavna kandidata, aktuelni predsjednik Erdoan i glavni opozicioni kandidat Kiličdarolu, ušli su u drugi krug izbora.
Za tursku dijasporu glasanje je ranije završeno i milion i po glasova iz inostranstva već je stiglo u Ankaru.
Predsjednik Erdoan poveo je u prvom krugu sa dva i po više miliona glasova ispred opozicionog kandidata Kemala Kiličdarolua, iza kog stoji šest partija.
Rezultati su pokazali svu klimavost predizbornih prognoza, većinom je davana prednost Kiličdarolu, a ispostavilo se da Erdoan zamalo nije postao novi / stari predsjednik i još da je njegova partija, uz ultranacionalističku stranku MHP, ostala najjača u turskom parlamentu.
U međuvremenu, između dva izborna kruga je tadašnji treći predsjednički kandidat Sinan Ogan objavio da će podržati Erdoana.
Koje teme su dominirale kampanjom?
Dok je Erdoan nudio stabilnost, jakog lidera za jaku Tursku, sloganom "Pravi čovjek u pravo vrijeme", Kiličdarolu je radikalno promijenio strategiju između prvog i drugog kruga predsjedničkih izbora.
Prije prvog kruga obećavao je da će otvoriti vrata raja, a poslije 14. maja kaže, ako pobijedi, zatvorit će vrata pakla. Za sebe kaže da je najveći nacionalista u Turskoj.
Turska se suočava sa velikom inflacijom, devalvalacijom lire, posljedicama zemljotresa i milionima izbjeglica, više od 3,5 miliona samo iz Sirije.
Kiličdarolu želi da ih vrati u zemlje porijekla. Za to je dobio podršku lidera Zafer partije.
A Zafer partija je u okviru ATA saveza bila u prvom krugu iza trećeg kandidata Sinana Ogana, koji je poslije prvog kruga dao podršku predsjedniku Erdoanu, a Ozdag Kiličdaroluu.
Nezavisni kandidat kog je podržao ATA savez, pozvao je birače da glasaju za predsjednika Erdoana u drugom krugu. I njegova politika je antimigrantska.
Spoljna politika bila je važan element u završnici kampanje pred prvi krug izbora. Kiličdarolu se smatra poželjnim kandidatom Zapada, a Erdoan nastoji da vodi balansiranu politiku.
Izbori će odgovoriti na pitanje da li će dugogodišnji lider preuzeti još jedan predsjednički mandat imajući u vidu da je u prvom krugu imao dobar rezultat u odnosu na prognoze. To mu je uspjelo i pored vala inflacije u zemlji i razornog februarskog zemljotresa s velikim brojem žrtava.
Aktuelni turski predsjednik je 14. maja osvojio 49,5 posto, a Kiličdarolu gotovo 45 posto glasova.
Kiličdarolu, koji je najavio da će na kraju pobijediti, pozvao je svoje pristaše da budu strpljivi i optužio Erdoanovu stranku da se upliće u prebrojavanje glasova i da manipulira objavom rezultata.
Erdoan, koji je dobio više glasova u odnosu na predizborne ankete, djelovao je samopouzdan i borben kada se obratio svojim sljedbenicima.
"Imamo 2,6 miliona glasova više od najbližeg suparnika. Očekujemo da će se to još povećati kada rezultati budu službeni i da ćemo biti preko 50 posto glasova, rekao je Erdoan.
Predsjednički izbori odlučit će ne samo ko vodi Tursku, nego i kako se njome upravlja te kuda ide njena privreda usred duboke krize troškova života.
