Čitanjem teksta zakletve pred poslanicima crnogorskog parlamenta, ministrima, predstavnicima diplomatskog kora i liderima država regiona, Jakov Milatović je zvanično preuzeo dužnost predsjednika Crne Gore.
"Zaklinjem se da ću dužnost predsjednika vršiti odgovorno, časno, savjesno, pravedno i nepristrasno. Po Ustavu i zakonu", rekao je Milatović u plenarnoj sali Skupštine Crne Gore čime mu je započeo petogodišnji predsjednički mandat.
U inauguralnom govoru je rekao da će biti "istinski predsjednik svih građana nezavisno od njihove nacionalne, političke ili vjerske pripadnosti."
Milatović je rekao i da neće odstupiti od pravca i opredjeljenja koja podrazumijevaju Crnu Goru kao dio EU i da će se zalagati se za dobrosusjedske odnose:
"Globalni kontekst je u velikoj mjeri determinisan ruskim napadom na Ukrajinu. Ne smije i neće biti odstupanja od naših strateških opredeljenja koja podrazumijevaju Crnu Goru kao dio evroatlantske porodice".
Prioritet prioriteta biće ubrzanje puta Crne Gore ka članstvu u Evropskoj Uniji:
"Berlinski proces za nas ostaje glavni most između Zapadnog Balkana i Brisela"
Rekao je i da postojeće ali i nove regionalne ekonomske inicijative mogu imati dodatnu vrijednost ukoliko su u funkciji članstva u EU.
Dvadesetominutni govor je završio riječima "Živjela Crna Gora"!
Inauguraciji, odnosno polaganju zakletve, koja se održava u Skupštini Crne Gore prisustvovalo je oko 200 zvanica, među kojima su zvaničnici iz okruženja, ambasadori i specijalni izaslanik SAD Gabrijel Eskobar.
Ceremoniji su prisustvovali poslanici, predstavnici Vlade, pravosudnih organa kao i dosadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koga je Milatović ubjedljivo pobijedio, u drugom krugu predsjedničkih izbora, početkom aprila.
Milatović će nakon inauguracije prirediti ručak za goste a kasno popodne i prijem u državnoj Vili Gorica, gde će sa suprugom dočekati oko 700 zvanica.
Među njima će biti predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Albanije Bajram Begaj, a iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović i Željko Komšić.
Iako do jutros nije bilo potvrde, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je stigao u Crnu Goru i prisustvovao inauguraciji Milatovića.
Vučić je dolazak u Crnu Goru objavio na svom Instragam profilu objavom fotografija sa liderima proruskih partija, Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem.
Od evropskih zvaničnika inauguraciji su prisustvovali Oliver Ropke, predsjednik Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta Evropske komisije i specijalni izaslanici za Zapadni Balkan Velike Britanije i Njemačke, Stjuart Pič i Manuel Saracin.
Predsjednik se bira na pet godina a sve dosadašnje inauguracije bile su na Cetinju.
Tridesetsedmogodišnji Jakov Milatović je prvi predsjednik koji nije iz Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) koja je u vladala tri decenije, do avgusta 2020. kada je izgubila na izborima.
Milatović, jedan od lidera, prije godinu osnovanog, Pokreta Evropa sada, u crnogorskoj politici je od prije tri godine kada je postavljen za ministra prve post-DPS vlade.
U predsjedničkoj trci podržale su ga vladajuće stranke, proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta Ura.
Đukanović je od početka 90-tih šest puta bio premijer i dva puta predsjednik Crne Gore.
Proteklih dana Đukanović I Milatović održali su dva sastanka u sklopu procedure primopredaje dužnosti nakon koje se istakli da je Crna Gora dobar primer demokratske tranzicije vlasti.
Do promjene na čelu države dolazi uoči vanrednih parlamentarnih izbora zakazanih za 11.jun. Raspisani su zbog institucinalne krize koja je zaustavila eurointegracije.
Naime od promjene vlasti, tokom skoro tri godine pale su dvije vlade, a pokušaj izbora treće bio je neuspješan. U tom periodu zabilježen je porast etničkih tenzija.
U vrijeme Đukanovićeve vladavine Crna Gora je na referendumu 2006. izglasala samostalnost, 2010. postala kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a 2017. ušla u NATO.
Nakon poraza Đukanović je podnio ostavku na čelno mjesto u partiji.
