Piše: Reid Standish
Kineski čelnik Si Đinping razgovarao je s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prvi put otkako je Rusija napala Ukrajinu prije 14 mjeseci, pozivajući na "političko rješenje" rata kroz dijalog i obećavši da će poslati delegaciju u Ukrajinu na razgovore.
Tokom dugo očekivanog poziva 26. aprila, Si je ponudio pomoć u olakšavanju mirovnih pregovora i čini se da je obećao neutralnost u sukobu, rekavši da Peking "neće gledati vatru s druge strane niti dolijevati ulje na vatru, a kamoli iskoristiti krizu za profit", tvrde kineske vlasti.
Zelenski je, prema izjavama ukrajinskih zvaničnika, iskoristio gotovo jednosatni razgovor za raspravu o načinima za "moguću saradnju za uspostavu pravednog i održivog mira" insistirajući na tome da Ukrajina neće odustati od izgubljene teritorije i da se zemlja mora "obnoviti unutar granica iz 1991.", misleći na okupirana područja istočne Ukrajine i poluostrvo Krim koji je Moskva nezakonito anektirala 2014. godine.
Poziv su mnogi vidjeli kao pokušaj Kine da popravi zategnute odnose s Evropskom unijom (EU) koja formuliše novu politiku prema Kini uoči junskog samita i dolazi usred širih kineskih napora da ublaži evropsku zabrinutost zbog njenog stava o ratu u Ukrajini, i za koju mnogi analitičari i zapadni zvaničnici smatraju da u velikoj mjeri favorizuje ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše u analizi redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
"Si i dalje ima više koristi od svog odnosa s Rusijom i ima veći strateški interes da taj odnos ostane jak od bilo čega što bi Kijev mogao da ponudi u zamjenu", rekao je za RSE Sari Arho Havren, stručnjak za Kinu sa sjedištem u Briselu i gostujući istraživač na Univerzitetu u Helsinkiju. "Ovim Si uglavnom daje evropskim liderima ono što žele vidjeti."
Razgovor Sija i Zelenskog također je uslijedio samo nekoliko dana nakon kontroverznih komentara Lu Šajea, kineskog ambasadora u Francuskoj, koji su izazvali reakciju u Evropi nakon intervjua 21. aprila za francuski informativni kanal LCI u kojem je rekao da zemlje koje su prije bile dio Sovjetskog Saveza nemaju "efektivni status" u međunarodnom pravu jer je također osporavao suverenitet Ukrajine nad Krimom.
Komentari su izazvali osude evropskih lidera, koji su Lua optužili za potkopavanje suvereniteta baltičkih država Estonije, Latvije i Litvanije i miješanje u unutrašnje poslove Evrope. Drugi su rekli da su ih komentari naveli da preispitaju namjere Pekinga da posreduje u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine, za što se pozicionirao u prijedlogu od 12 tačaka u februaru.
"Čini se da je trenutak poziva povezan s burom u EU koju su izazvali komentari Lu Šajea", rekao je Arho Havren. "Si upravlja kriznim situacijama i cilj mu je da smiri užarenu atmosferu u Evropi i spriječi je da postane više antikineski raspoložena - i stoga da je spriječi da u tom procesu postane više proamerička."
Posmatranje rata u Ukrajini
Si se mjesecima opirao pritisku Zapada i nastojanjima Kijeva za direktnim pregovorima sa Zelenskim, dok je Evropa vršila pritisak na Kinu da se ponaša odgovorno kao glavna članica UN. Istovremeno, Si je evropskim silama poželio dobrodošlicu u Peking, uključujući posjete njemačkog kancelara Olafa Šolca (Scholz) i francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron).
Kina ostaje glavni strateški saveznik Rusije usred sukoba i Si je održao više sastanaka s Putinom tokom rata, uključujući i posjetu Moskvi visokog profila u martu.
Reagujući na poziv, evropski zvaničnici izrazili su oprezni optimizam, a visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žozep Borelj (Josep Borrell) rekao je da se poziv "očekivao" i da je to "veoma dobra vijest".
"To je prvi korak kojim će Kina na kraju posegnuti za Ukrajinom i želimo reći da je svaka smislena inicijativa za pravedan mir za Ukrajinu veoma dobrodošla", rekao je Borelj tokom konferencije za novinare 26. aprila za vrijeme posejte Kolumbiji.
Zvaničnici EU kažu da žele da pozdrave konstruktivniju ulogu Pekinga, ali također napominju da su i dalje skeptični u pogledu sposobnosti Kine da posreduje u trajnom miru u sukobu. Dodali su da su i dalje realni u pogledu dugotrajnosti produbljivanja odnosa Pekinga s Moskvom, ukazujući na to kako se Si tokom razgovora sa Zelenskim suzdržao od korištenja termina "rat", koristeći umjesto toga iuraz "ukrajinska kriza".
Zvaničnik EU koji je želio ostati anoniman kako bi razgovarao s medijima rekao je za RSE da 27 članica Unije pomno prate kienskog specijalnog izaslanika za Ukrajinu i da Brisel u potpunosti podržava Zelenskog.
"Na Ukrajini je da odluči o budućim parametrima za sve potencijalne pregovore", rekao je zvaničnik.
Peking je najavio da će Li Hui, specijalni predstavnik za euroazijska pitanja, predvoditi kinesku delegaciju u Ukrajini i "drugim zemljama".
Li je bivši kineski ambasador u Rusiji, na toj dužnosti bio je od 2009. do 2019. i nadgledao je Ključni period produbljivanja veza Pekinga i Moskve koje je kulminiralo partnerstvom "bez ograničenja" u februaru 2022.
Odgovarajući na poziv i najavu Lijeve delegacije, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila je 26. aprila da je Moskva primijetila spremnost Kine da olakša pregovore s Ukrajinom, ali je također napomenula da su pregovori u sadašnjim uslovima malo vjerovatni, za šta je rekla da je Kijev odgovoran.
Kontrola štete
Dok Sijev telefonski razgovor sa Zelenskim djeluje u pravcu da se iskoristi momentum stvoren oko uloge Pekinga kao mirovnog posrednika i kako bi se ugušio odgovor na Luove komentare u Evropi, kineski zvaničnici također su imali za cilj da ograniče posljedice među bivšim sovjetskim zemljama u centralnoj Aziji.
U neobičnom prijekoru vlastitog zvaničnika 24. aprila, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je Luove izjave, nazivajući ih "ličnim komentarima".
Potom je 26. aprila uslijedio potez kineskog ministra vanjskih poslova Ćin Gang, koji je ponovo potvrdio podršku Pekinga nezavisnosti i teritorijalnom integritetu centralnoazijskih zemalja kada se sastao sa svojim kolegama iz Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Uzbekistana i Turkmenistana u sjeverozapadnom kineskom gradu Kine Ksianu.
"Kina čvrsto podržava zemlje centralne Azije u odabiru vlastitih razvojnih puteva u svjetlu njihovih nacionalnih uslova", rekao je Ćin, dodajući da se Peking protivi bilo kakvom vanjskom miješanju u unutrašnje poslove centralne Azije.
Za razliku od gnjeva javnosti širom Evrope zbog Luovih komentara, vlade centralne Azije bile su izrazito šutljive o izjavama koje su dovele u pitanje njihovu nezavisnost.
"Ne bi trebalo biti iznenađenje da zemlje centralne Azije nisu javno kritikovale Luovu vrlo kontroverznu izjavu", rekao je za RSE Temur Umarov, saradnik Karnegiejeve zadužbine za međunarodni mir. "Standardna praksa unutar njihovog odnosa s Kinom je da se ovakvi problemi ne iznose javno."
Lijevi komentari o bivšim sovjetskim zemljama bili su dio žestoke debate s francuskim TV voditeljem o pravu Tajvana na samoopredjeljenje. Kineski ambasador u Francuskoj jedan je od najistaknutijih "ratnika vukova" u zemlji - diplomata poznatih po svojoj agresivnoj i neumoljivoj retorici braneći ono što smatraju nacionalnim interesima Kine - i nije mu strano da izaziva kontroverze.
Mnogi analitičari kažu da je malo vjerovatno da je Peking namjeravao da uvrijedi svoje susjede u centralnoj Aziji, pogotovo dok se Kina priprema da bude domaćin prviom ličniom sastanaku na vrhu između Sija i njegovih centralnoazijskih kolega u maju. Kina je priznala zemlje centralne Azije kao nezavisne od raspada Sovjetskog Saveza 1991. i riješila je dugogodišnje granične sporove s pet zemalja 1990-ih.
Međutim, ovi komentari nisu prvi put da je Kina preispitivala suverenitet bivših sovjetskih zemalja.
Kazahstan je opozvao kineskog ambasadora 2020. u znak protesta protiv članka privatne kineske onlajn medijske kompanije u kojem se navodi da se zemlja želi "vratiti u Kinu". Čini se da je članak bio dio serije članaka poteklih od privatnog subjekta koji je ujedno tvrdio da se Kirgistan i Tadžikistan, koji također graniče s Kinom, žele "vratiti" u zemlju. Članci su na kraju uklonjeni.
Facebook Forum