Crnogorsko Vrhovno državno tužilaštvo pokrenuće proces revidiranja sporazuma državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih, zločina protiv čovječnosti i genocida, saopšteno je u utorak na sjednici Skupštine Crne Gore.
Tokom sjednice Skupštine to je najavio poslanik Demokrata Momo Koprivica, koji je na čelu Odbora za politički sistem, koji traži revidiranje sporazuma sa Hrvatskom, sa akcentom na istragu u vezi sa mučenjima i ubistvima civila i ratnih zarobljenika u splitskom logoru Lora, tokom rata u Hrvatskoj.
Skupština je prethodno razmatrala izvještaj Odbora koji traži reviziju sporazuma, a posebno djela koji se odnosi na istragu u vezi sa slučajem "Lora 3".
Skupština je razmotrila izvještaj i o njemu će se naknadno izjasniti.
Koprivica je naveo da ga je ministar pravde Marko Kovač obavijestio da je pismom tražio od Vrhovnog državnog tužilaštva da pokrene revidiranje sporazuma sa Hrvatskom.
"Obavijestio me da je dobio informaciju da će Vrhovno državno tužilaštvo, u dijelu svoje nadležnosti, pokrenuti proces revidiranja sporazuma. To je već jedan od pomaka", rekao je Koprivica.
Koprivica je podsjetio da je sporazum državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih, zločina protiv čovječnosti i genocida zaključen 2006. godine.
Ocijenio je da je njime Crna Gora "stavljena u inferioran i podređen položaj", jer "ne postoji ravnopravnost dvije strane".
Koprivica je rekao da se "sporazum primjenjuje samo kada su u pitanju zločini počinjeni prema državljanima Hrvatske, a čiji počinioci imaju prebivalište ili državljanstvo Crne Gore".
"Apsolutna podrška da se zločini počinjeni na teritoriji Hrvatske, a koje su počinili naši državljani, ispitaju do kraja", poručio je poslanik Demokrata, koji međutim smatra da se sporazumom Crna Gora "odrekla sopstvenih građana - žrtava iz zloglasnog logora Lora".
Prema riječima poslanika Demokrata, proces se pokreće da bi se došlo do istine i pravde i da bi se rasvijetlio zločin.
"Lora 3 je ne samo simbol zločina bez kazne, ljudskog stradanja, pomračenosti uma, industrije zla, nego i zapanjujućeg ćutanja nadležnih državnih institucija, zataškavanja od strane najvišeg državnog političkog vrha", dodao je on.
Prema podacima Crnogorskog Udruženja učesnika ratova, od 1990. godine u Vojno-istražnom zatvoru Lora ubijeno je 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije, iz takozvane nikšićko-šavničke grupe koji su zarobljeni na hercegovačkom ratištu 1992. godine.
Županijsko državno tužilaštvo u Splitu pokrenulo je krajem 2011. godine istragu o ubistvu grupe zarobljenika, pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe u zatvoru "Lora", ali taj slučaj još uvijek nije dobio epilog na sudu.
Crnogorsko državno tužilaštvo je prije više od deceniju ustupilo Hrvatskoj obimnu dokumentaciju u vezi sa tim slučajem.
Iz Ministarstva pravde ranije je saopšten stav da u postojećem sporazumu sa Hrvatskom "postoji asimetričnost u pravima i obavezama" te da se ugovor odnosi "samo na obavezu crnogorskih organa, tužilaštva prije svega, da postupa po zahtjevima hrvatskih istražnih organa".