Zbog pritiska migracija danas jasno vidimo koliku grešku je Evropska unija (EU) napravila što nije brže napredovala ka proširenju na zemlje Zapadnog Balkana, rekao je 22. marta u Sarajevu mađarski šef diplomatije, Peter Sijarto.
"Da je ovo već domaći teren EU, mogli bismo mnogo efikasnije da se nosimo sa problemima i teškoćama migracija sa kojima se danas suočavamo, a EU bi bila jača", rekao je Sijarto.
Nakon sastanka sa ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine(BiH) Elmedinom Konakovićem, Sijarto je istakao da je rat u Ukrajini donio i globalnu krizu u snabdijevanju hranom, te da Mađarska računa sa jačanjem migracije.
"Mi smo 265.000 migranata zaustavili prošle godine na našim južnim granicama. Znamo da što je bolja i efikasnija saradnja u zemljama Zapadnog Balkana tim je efikasnije i upravljanje migracijama", rekao je.
Dodao je da su migracije glavna okosnica saradnje Ministarstva unutrašnjih poslova Mađarske i Ministarstva sigurnosti BiH, a članstvo BiH u EU ostaje pravac djelovanja Mađarske.
"Mađarska želi ubrzati proces proširenja EU. Stabilnost BiH je i za nas od velikog značaja i očekujemo da Brisel uradi konkretne korake na putu bržeg pridruženja BiH EU", naveo je Sijarto.
Sijarto se osvrnuo i na pitanje sankcija koje uvodi EU, nazivajući ih neuspješnim oružjem.
"Možemo zaključiti da nijedne dosadašnje sankcije nisu uspjele dovesti do značajnijih rezultata. Ista je situacija sa briselskim sankcijama. Mi nikako ne pristajemo na to da EU uvede bilo kakve sankcije u odnosu na Zapadni Balkan."
Dodao je da oni koji smatraju da sankcijama mogu riješiti probleme ne znaju kakva je situacija na Zapadnom Balkanu, i na taj način pokušavaju prikriti svoje neznanje.
"Mi podržavamo dijalog u obostranom interesu", rekao je.
Dodao je da su BiH i Mađarska prošle godine ostvarili robnu razmjenu vrijednu 600 miliona eura, što je porast od 20 posto u odnosu na godinu ranije.
Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, rekao je da je saradnja sa Mađarskom dobra i bez otvorenih pitanja, te da raste obim trgovinske saradnje a nove šanse se dodatno otvaraju.
Konaković se zahvalio za podržavanje kandidatskog statusa BiH i naglasio da je Mađarska veliki zagovornik proširenja EU te da Mađari to pitanje dobro razumiju jer su nedavno i sami prošli kroz sličan proces.
"Mađarski stručnjaci zato pomažu nama u našim ministarstvima. Uz to stipendiraju studente iz BiH. Naime, još 50 studenata je dobilo šansu da studiraju u Mađarskoj i primaju stipendije Vlade Mađarske", rekao je Konaković.
Dodao je da su govorili i o inicijativi Otvoreni Balkan, kao šansi za BiH koja bi trebala biti dio integracijskih procesa.
"Mi smo blizu završetka Berlinskog procesa i ratifikacije dokumenata, koji brzo treba da budu potvrđeni i u parlamentima Srbije i Crne Gore. I nadam se da će i BiH ratifikovati te dokumente pa da onda o Otvorenom Balkanu pričamo kao o novom izazovu i novoj šansi", rekao je Konaković.
Dodao je da će ministar Sijarto u srijedu prisustvovati i energetskom samitu u Trebinju, te da BiH ima značajne izvozne potencijale koji su nedovoljno iskorišteni.
"Podsjetiću da smo propustili priliku jer smo, u vremenu kad je megavat-sat na berzi u Budimpešti dostizao cijenu od 600-700 pa i 1000 eura, imali probleme unutar sistema jer produktivnost u rudnicima i kompanijama nije bila na nivou na kom je trebala biti i izgubili smo milijarde maraka", rekao je Konaković.
Dodao je da je BiH vrlo raspoložena da u oblasti energije sarađuje sa svim zainteresovanim stranama.
"Ne smeta nam ničija saradnja i podržavamo svaku regionalnu saradnju zemalja Balana i EU, sve dok je ona u skladu sa Ustavom BiH i našim zakonima", dodao je.
Bezbjedno snabdjevanje Mađarske prirodnim gasom bez ruskih izvora nemoguće
Mađarski ministar spoljnih poslova izjavio je na Samitu energetike u Trebinju, da Mađarska ne namjera da prestane sa nabavkom gasa iz Rusije, jer je to u interesu ove zemlje.
Sijarto je rekao da je u trenutnoj geopolitičkoj situaciji sa energentima, bezbjedno snabjevanje Mađarske prirodnim gasom nemoguće bez ruskih izvora tog energenta.
"Ne politički nemoguće nego fizički nemoguće. Učinili smo vrlo ozbiljne napore da izvršimo diverzifikaciju izvora prirodnog gasa, ali da bi ona bila uspješna potrebno nam je više vremena, jer jedan gasovod ne može da se izgradi preko noći", istakao je Sijarto u bilateralnoj diskusiji tokom Samita "SET Trebinje 2023".
On je rekao da Mađari žele da što prije dođe do mira u Ukrajini, ali da se Mađarska nalazi u specifičnoj situaciji po pitanju energije.
"Nemamo namjeru da prestanemo sa nabavkom gasa iz Rusije. Trudimo se da diverzifikujemo snabdjevanje, ali uz nabavku i iz Rusije. To je u našem interesu", poručio je Sijarto.
Sijarto je rekao i da se predsjednik Republike Srpske neće naći ni na kakvoj listi sankcija dok je ova vlast u Mađarskoj.
"Dakle, što se sankcija tiče, dok smo mi na vlasti u Mađarskoj, Dodik se sigurno neće naći ni na kakvoj listi sankcija", rekao je Sijarto.
Sijarto sa visokim predstavnikom u BiH
I visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt sastao se s mađarskim ministrom vanjskih poslova.
Na sastanku je bilo riječi o aktuelnim političkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini s naglaskom na napredak BiH ka euroatlantskim integracijama nakon što joj je EU dodijelila kandidatski status u decembru prošle godine.
"Dodjeljivanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini je dokaz više o opredijeljenosti EU prema BiH i očekujem da domaći akteri odgovore izazovu i iskoriste priliku koja im je data kako bi ubrzali napredak BiH na ovom putu za dobrobit građana. Upornost, posvećenost i intenzivan trud neophodni su elementi da ovo putovanje bude uspješna priča, a to je ono što međunarodna zajednica očekuje od političkih lidera BiH", kazao je visoki predstavnik.
Istovremeno, dodao je on, međunarodna zajednica će se s velikom pažnjom baviti izazovima koji predstavljaju prijetnju miru i stabilnosti zemlje i do sada postignutim reformama.
"Ovo uključuje i usvajanje prihvatljivog i održivog rješenja za pitanje državne imovine", rekao je Schmidt.
Visoki predstavnik je iskoristio priliku da ponovi svoju zahvalnost na kontinuiranoj podršci Mađarske Bosni i Hercegovini, radu OHR-a i mandatu visokog predstavnika u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, saopšteno je iz OHR-a.
