Osman Mehmedagić, bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine, stavljen je u srijedu, 15. marta, na "crnu listu" Sjedinjenih Američkih Država.
Ova informacija je zvanično objavljena na internetskoj stranici američkog Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva za trezor SAD-a.
Na "crnu listu" je stavljen i Dragan Stanković, vršilac dužnosti direktora, a potom i direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP), jednog od dva entiteta u BiH.
Treća osoba koju je SAD sankcionirao je Edin Gačanin za kojeg se navodi da je "jedan od najvećih svjetskih trgovaca drogom".
"Sankcioniramo tri osobe u Bosni i Hercegovini koje su ugrozile vladavinu prava, podrivale institucije, opstruirale ili prijetile provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma i materijalno doprinijele međunarodnom širenju nedopuštenih droga", naveo je Anthony Blinken, američki državni sekretar na Twitteru.
Brian E. Nelson, podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i financijsku obavještajnu službu SAD-a, saopćio je da Mehmedagić, Stanković i Gačanin "predstavljaju prijetnju regionalnoj stabilnosti, institucionalnom povjerenju i težnjama onih koji traže demokratsko upravljanje na zapadnom Balkanu".
"Sjedinjene Države nastavit će ciljati one koji održavaju korupciju i potkopavaju poslijeratne sporazume i institucije uspostavljene kao dio teško stečenog Daytonskog mirovnog sporazuma", dodao je Nelson.
Oglasio se i State Department koji je, pored ostalog, naveo da etnonacionalističke političke stranke nastavljaju potkopavati demokratske institucije u BiH, sudjeluju u korupciji i krše Daytonski mirovni sporazum kako bi potkopale državu BiH za usku osobnu i političku korist.
''Rukovodstvo entiteta Republika Srpska (RS) bavi se secesionističkim akcijama otimanja ovlasti od države i davanja entitetskim vladama i institucijama. Političke stranke sa sjedištem u entitetu Federacija BiH koriste ključne institucije sektora pravde i sigurnosti kako bi zloupotrijebile resurse za potporu političkim ciljevima i za zaštitu kriminalnih organizacija s kojima su povezane'', navodi se u saopćenju.
Za šta Mehmedagića smatraju odgovornim?
U obrazloženju se navodi da je, u svojstvu generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, Osman "Osmica" Mehmedagić zloupotrijebio državnu telekomunikacijsku kompaniju u korist Stranke demokratske akcije (SDA), jedne od najvećih političkih stranaka u BiH.
"Mehmedagić je koristio BH Telecom za prikupljanje mobilnih podataka o bh. političarima koji nisu povezani sa SDA. Mehmedagić je, također, dao upute jednoj osobi da prati vladinog dužnosnika povezanog s opozicijskom strankom entiteta Republika Srpska (RS)", navodi se u obrazloženju.
Uz to, Mehmedagić je, naveo je OFAC, iskoristio svoj položaj, prijetnje i veze kako bi pridobio kandidate iz "Osmorke", skupine bošnjačkih i građanskih stranaka iz BiH, da podrže SDA.
Također, OFAC je naveo da postoje vjerodostojne informacije da je Mehmedagić surađivao s kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku.
Megmedagić tvrdi da su optužbe neistinite
''Sve optužbe kojima je Ministarstvo finansija i trezora SAD-a obrazložilo odluku da me uvrste na listu sankcija su neistinite i nemaju apsolutno nikakvo uporište'', tvrdi Mehmedagić u saopćenju za medije nakon što su mu izrečene sankcije.
Pozvao je institucije SAD-a da, ako imaju bilo kakav dokaz koji potvrđuje iznesene optužbe i dovode u pitanje zakonitost njegovih postupaka, da o tome obavijeste pravosudne institucije BiH.
''Vrlo rado ću se odazvati pozivu pravosudnih institucija, potpuno siguran da ništa nezakonito nikada nisam uradio'', naveo je, pred ostalog Mehmedagić u saopćenju za javnost koje je prenijela Fena.
Mehmedagić je također ustvrdio da je direktorsku dužnost obavljao profesionalno te da nikad u svojoj karijeri nije učinio ništa nečasno niti protuzakonito kao i da želi vjerovati da optužbe na njegov račun nisu povezane s političkim odnosima i procesima u BiH.
Mehmedagić je bio osam godina direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, do 23. februara 2023. godine.
On je bio tjelohranitelj osnivača i predsjednika SDA Alije Izetbegovića, oca sadašnjeg predsjednika Bakira Izetbegovića, tokom rata 1990-ih, sve do Alijine smrti 2003. godine.
Uz Mehmedagića su se tokom mandata vezale brojne afere, hapšen je, krivično procesuiran pred državnim Sudom BiH i oslobođen, a neke optužnice su odbačene.
SDA također traži da se objave svi dokazi
Stranka demokratske akcije (SDA) reagirala je na navode da je ''bivši direktor OSA-e pratio i prisluškivao političke oponente SDA i sarađivao da kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku'', pored ostalog, zatražila da Ambasada SAD-a u BiH objavi sve dokaze.
''Ponovo tražimo da se umjesto teških i uopćenih optužbi na račun SDA jasno i nedvosmisleno domaćoj javnosti i pravosuđu predoče dokazi: koji političari su praćeni, kada, u kojem periodu, kakvo bogaćenje, na koji način, koji ljudi su se obogatili, preko koje kriminalne mreže, koliko novca...", navodi se u saopćenju.
Iz ove stranke navode da će, ''dok se to ne desi, teške i neistinite optužbe koje se periodično ponavljaju, SDA smatrati samo dodatnim pritiskom koji ima za cilj pokušaj da se SDA, unatoč izbornim rezultatima i mimo Ustava FBiH, na silu izbaci iz vlasti u korist stranaka Trojke, HDZ-a i SNSD-a''.
Zbog čega je sankcioniran Stanković?
Za Dragana Stankovića se navodi da je kao vršitelj dužnosti direktora, a kasnije i direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP), vodio agenciju odgovornu za donošenje Zakona o imovini RS u aprilu 2022. godine, te izravno doveo u pitanje ustavni poredak BiH, koji podriva Daytonski mirovni sporazum.
"Zakon o imovini RS-a pokušao je uzurpirati državnu vlast BiH nad državnom imovinom koja se nalazi u RS-u, kršeći odluke Ustavnog suda BiH, Ustav BiH i zabranu raspolaganja državnom imovinom iz 2005. koju je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR)", navodi se u obrazloženju.
Američko ministarstvo je navelo da je u svojim javnim izjavama o zakonu o imovini, poput onih predsjednika RS-a Milorada Dodika kojem je SAD ranije izrekao sankcije, i drugih čelnika RS-a, Stanković tvrdio da država nema ovlasti nad nepokretnom imovinom koja se nalazi u RS-u.
Ustavni sud BiH je 22. septembra 2022. godine zaključio da je Zakon o imovini RS-a, kao i njegovi prethodnici, u suprotnosti s Ustavom BiH, koji je u cijelosti priložen kao Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma.
Ko je Edin Gačanin?
Ministarstvo financija SAD-a navodi da je Edin Gačanin je jedan od najvećih svjetskih trgovaca drogom.
Za Gačanina se navodi da je rođeni Sarajlija i vođa Kartela Tito i Dino, koji uključuje članove njegove obitelji i prijatelje iz BiH.
Dodaje se da je, osim napora u krijumčarenju narkotika u više zemalja, Gačaninov kartel uključen u pranje novca i usko je povezan s Kinahan Organized Crime Group, transnacionalnom kriminalnom organizacijom koju je OFAC prethodno sankcionirao zbog svoje uloge značajne transnacionalne zločinačke organizacije.
OFAC je Gačanina sankcionirao zbog sudjelovanja ili pokušaja sudjelovanja u aktivnostima ili transakcijama koje su materijalno doprinijele ili predstavljaju značajan rizik od materijalnog doprinosa međunarodnom širenju nedopuštenih droga ili sredstava za njihovu proizvodnju.
Kakve su posljedice američkih sankcija?
Kao rezultat izrečenih sankcija, sva imovina i udjeli u imovini ovih osoba koje su u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili pod kontrolom osoba iz SAD-a su blokirani i moraju se prijaviti OFAC-u.
Osim toga, blokirani su i svi subjekti koji su u vlasništvu sankcioniranih osoba, izravno ili neizravno, pojedinačno ili ukupno, 50 posto ili više.
Zabrane uključuju davanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od strane, za ili u korist bilo koje blokirane osobe, ili primanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od bilo koje takve osobe.
Osim toga, financijske institucije i druge osobe koje sudjeluju u određenim transakcijama ili aktivnostima sa sankcioniranim subjektima i pojedincima mogu se izložiti sankcijama ili biti podvrgnute ovrhi.
OHR pozdravio sankcije
Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH pozdravio je izricanje američkih sankcija Osmanu Mehmedagiću, Draganu Stankoviću i Edinu Gačaninu.
''OHR podržava sve domaće i međunarodne napore u borbi protiv kriminala i korupcije, kao i jačanju vladavine prava. Vladavina prava u svim segmentima društva je ključna za razvoj i izgradnju prosperitetne budućnosti'', naveo je OHR na Twitteru i podijelio saopćenje Ambasade SAD-a u BiH o sankcijama.
