Zapad pooštrava sankcije dok ruska ekonomija izbjegava najgori scenario

Piše: Todd Prince

Nekoliko dana prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022., Boris Livšits naručio je vojni spektralni analizator od kompanije sa sjedištem na Floridi za isporuku u kuću u predgrađu Nju Hempšira.

Livšits, koji živi u Rusiji, godinama je naručivao tehnologiju dvostruke namjene vrijednu milione dolara od američkih kompanija na kućnu dostavu preko posrednika i lažnih kompanija sa sjedištem u SAD, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Prema američkim pravnim dokumentima, razrađena shema trebala je prikriti krajnjeg korisnika kontrolisanih proizvoda: ruski vojno-industrijski kompleks.

Spektralni analizator – koji mjeri elektronske signale i može se koristiti na ratištu ili za kontraobavještajne operacije – prepakovao je Aleksej Brajman (Brayman) u svojoj rezidenciji u Nju Hempširu, a zatim ga poslao na mjesto preuzimanja u Njemačkoj koje su koristile ruske obavještajne službe za isporuku Rusiji.

Sjedinjene Države su krajem prošle godine razbile mrežu na čijem čelu je bila Rusija, uhapsivši Brejmana i još jednog američkog državljanina zbog navodnog pomaganja Livšitsu u izvozu kontrolisanih proizvoda subjektima koji su pod sankcijama.

Estonska policija je na zahtjev Sjedinjenih Država uhapsila treću osobu, osumnjičenog oficira ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB) Vadima Konoščenoka, dok je pokušavao prokrijumčariti kontrolisanu robu preko granice u Rusiju. Četiri druga Rusa, uključujući Livšitsa, optuženi su za zavjeru, kršenje sankcija, prevaru i pranje novca, ali još uvijek nisu privedeni.

Plan je, prema procjenama, bio jedan od vjerovatno nekoliko stotina koje su uspostavili Rusi kako bi zaobišli opsežne zapadne finansijske sankcije i kontrole izvoza nametnute Rusiji zbog invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

Sjedinjene Države i Evropa uvele su više od 11.000 ograničenja ruskim pojedincima, firmama, proizvodima i tehnologijama, uključujući izvoz mikroprocesora, kako bi degradirali rusku ekonomiju i njenu sposobnost vođenja rata.

Međutim, Rusija je izdržala cunami zapadnih finansijskih i izvoznih ograničenja bolje nego što se prvobitno očekivalo, čemu je pomoglo nekoliko faktora, uključujući visoke cijene energenata, preorijentisanje njene ekonomije prema Aziji, veću državnu potrošnju i zaobilaženje sankcija.

Sada kada rat i proces sankcija ulaze u svoju drugu godinu, Sjedinjene Države i njihovi saveznici fokusirani su na jačanje sprovođenja i zatvaranje rupa u zakonu kako bi se dodatno omela ruska ekonomija i njena ratna mašinerija.

"Poštivanje sankcija je, uglavnom, bilo prilično razumno", rekao je za RSE Brajan O'Tul (Brian O'Toole), bivši viši savjetnik u Ministarstvu finansija koji je sada analitičar u organizaciji Atlantsko vijeće (Atlantic Council). "Jedina oblast u kojoj se ljudi bore, uključujući i SAD, je kontrola izvoza i mislim da je na tome veliki fokus."

Ruska ekonomija zabilježila je prošle godine pad za 2,1 posto, saopštila je vladina služba za statistiku Rosstat, izbjegavajući apokaliptične prognoze o padu od 10 do 15 posto koje su iznijeli mnogi ekonomisti u danima nakon prve runde zapadnih sankcija.

Uz to, neki ekonomisti postavljaju pitanje manipuliše li Rosstat podacima dok predsjednik Vladimir Putin nastoji prikazati sliku ruske otpornosti suočene sa sankcijama. Njegova vlada zaustavila je objavljivanje nekih statistika, otežavajući procjenu stanja u ekonomiji.

"Rusija je od statistike napravila alat u svom dezinformacijskom ratu", napisala je u prošlomjesečnoj kolumni za Forin polisi (Foreign Policy) Agate Demarais (Agathe), direktorica za globalne prognoze Ekonomist intelidžens junita (Economist Intelligence Unitu) i autorica knjige o sankcijama.

Nadalje, stručnjaci kažu da je stanje ruske ekonomije lošije nego što pokazuju podaci Rosstata, ističući da je bolje rezultate podstakla vojna potrošnja koja malo doprinosi poboljšanju životnog standarda. Rusi su prošle godine smanjili svoju potrošnju najbržim tempom od 2015. jer je rat uzeo danak po pitanju povjerenja potrošača.

Uprkos tome, zapadne vlade traže nove načine za jačanje stisaka sankcija.

Crvene zastavice

Sjedinjene Države i saveznici koriste dvostruki pristup kako bi suzili obim izbjegavanja sankcija, pomažući domaćim kompanijama da identifikuju loše aktere dok potiču treće zemlje da preduzmu mjere protiv krijumčarenja i pranja novca.

U svom prvom zajedničkom pokušaju da se uhvate u koštac s tim problemom, američka ministarstva pravosuđa, finansija i trgovine izdali su 2. marta zajedničku izjavu američkim kompanijama u kojoj ih savjetuju kako da izbjegnu mrežne sheme poput one koju navodno vodi Livšits.

"Naši ekonomski alati ograničavaju Rusiju – toliko da je Kremlj zadužio svoje obavještajne službe da pronađu načine kako zaobići međunarodne sankcije i kontrolu izvoza", rekla je Andrea Gacki, direktorica Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija u zajedničkoj izjavi, dodajući da je privatni sektor "ključni partner" u toj borbi.

Zajednička izjava istakla je nekoliko "crvenih zastavica" koje bi mogle ukazivati na to pokušava li klijent izbjeći sankcije kao što je korištenje IP adrese koja ne odgovara prijavljenoj lokaciji klijenta; pravljenje izmjena u posljednjem trenutku u uputstvima za isporuku a koje izgledaju u suprotnosti s istorijom kupca ili poslovnom praksom; plaćanje proizvoda preko zemlje ili kompanije treće strane koja nije navedena u ugovorima; korištenje ličnog računa e-pošte prilikom naručivanja; ili nepostojanje korporativne web stranice.

O'Tul je rekao da će biti potrebno vrijeme dok timovi za usaglašavanje u američkim kompanijama ne primijete nove obrasce zaobilaženja sankcija sa kojima se ranije nisu bavili.

Livšits je možda nenamjerno izložio svoju mrežu američkim policijskim snagama kada je u e-poruci od aprila poslanoj elektronskoj kompaniji sa sjedištem na Floridi, u kojoj se žalio na kalibraciju spektralnog analizatora, spomenuo da je u Rusiji.

Kao odgovor, zaposlenik američke kompanije rekao je Livšitsu da je, zbog sankcija, "strogo upozoren da više ne razgovara s njim niti da ima bilo kakvih poslova s (njegovim) saradnicima u SAD", navodi se u optužnici Ministarstva pravde. Nije jasno da li je kompanija s Floride prva kontaktirala američku policiju u vezi s Livšitsom.

Osam mjeseci kasnije, Livšitsovi američki saradnici su uhapšeni.

Rastavljanje opreme radi čipova

U međuvremenu, američki zvaničnici obilaze svoje kolege u zemljama čije kompanije ili finansijski sektori pomažu Rusiji da zaobiđe zapadna ograničenja.

Sjedinjene Države upozorile su da bi strane kompanije mogle izgubiti pristup zapadnim tržištima ako budu poslovale s ruskim subjektima koji podliježu američkim sankcijama.

Američki državni sekretar Entoni Blinken (Antony) putovao je prošle sedmice u Kazahstan i Uzbekistan da razgovara o nizu pitanja, uključujući sprovođenje sankcija. Bivše sovjetske države, zajedno s Turskom i Kinom, bile su ključni kanali za zabranjenu robu u Rusiju i finansijske transakcije koje su zaobilazile sankcije.

"Vrlo pažljivo pratimo pridržavanje sankcijama", rekao je Blinken 28. februara na konferenciji za novinare sa svojim kazahstanskim kolegom odgovarajući na pitanje o mogućim sankcijama protiv kazahstanskih kompanija.

Nekoliko sedmica ranije Brajan Nelson (Brian), najviši zvaničnik američkog Ministarstva finansija za sankcije, otputovao je u Tursku i na Bliski istok kako bi prenio slične poruke.

Prodaja pametnih telefona zapadne proizvodnje, bijele tehnike široke potrošnje i drugih tehnologija ruskim susjedima porasla je tokom prošle godine, što je jedan od najjasnijih znakova kako Moskva zaobilazi ograničenja. Roba se zatim izvozi u Rusiju, gdje se ponekad ta roba rastavlja i iz nje uzimaju čipovi.

Ministarstvo trgovine je prošlog mjeseca pooštrilo kontrolu izvoza kako bi začepilo tu 'rupu'.

U zajedničkoj izjavi američkih ministarstava istaknute su bivše sovjetske države Armenija i Uzbekistan kao dvije destinacije koje Rusija koristi za ilegalni uvoz zabranjene robe.

Kazahstan i Kirgistan također su ključne zemlje za pretovar, kažu stručnjaci. Armenija, Kazahstan i Kirgistan članice su Euroazijske ekonomske unije (EEU) koju predvodi Rusija, što omogućuje slobodnije kretanje roba među zemljama.

Tokom zajedničke konferencije za novinare s Blinkenom, kazahstanski ministar vanjskih poslova Muktar Tileuberdi rekao je da je zbog nepostojanja carinske granice s Rusijom "jako teško upravljati" problemom zaobilaženja sankcija.

U jednom nedavnom primjeru, PKK Milandr, sankcionisana ruska mikroelektronička kompanija koja je dio vojno-industrijskog kompleksa Rusije, koristila je armenske i švicarske firme za naručivanje i plaćanje stranih integrisanih mikročipova, tvrde SAD.

Sjedinjene Države su u novembru sankcionisale armenske i švicarske firme i njihove rukovodioce.

Tatjana Orlova, ekonomistica britanskog Oksford ekonomiksa (Oxford Economics), rekla je da bi Zapadu moglo biti teže da smanji nivo izbjegavanja sankcija i upozorila da bi s vremenom poštivanje zabrana moglo da oslabi.

Ako Zapad zatvori rusku shemu u jednoj zemlji, druga će se pojaviti negdje drugdje, rekla je.

"U jednom trenutku to bi moglo postati igra 'udari krticu'", rekla je Orlova za RSE.

Ruski susjedi također možda neće biti voljni da se obračunaju sa krijumčarenjem zbog ekonomske koristi, rekla je.

Sumorne prognoze

Uprkos tome, Orlova je smanjila svoju dugoročnu prognozu ekonomskog rasta za Rusiju na između 0,8 i 1,0 posto sa 1,6 posto, zbog sankcija i kontrole izvoza. Ona očekuje da će se ruska ekonomija ove godine smanjiti za 0,4 posto, iako to zavisi o toku rata.

U međuvremenu, Demarais je u svojoj kolumni napisala da je malo vjerovatno da će Rusija nezakonitom trgovinom nabaviti visokotehnološke komponente koje su joj potrebne.

Ona procjenjuje da će ruskoj ekonomiji trebati oko pet godina da se vrati na nivoe iz 2021. jer zapadne sankcije utiču na druge vjetrove poput pogoršanja demografije Rusije i hronično niske produktivnosti radnika.

"Sankcije su oštre i stvari za Rusiju neće biti bolje u skorije vrijeme", napisala je Demarais.