Zakon o nepokretnostima koje se koriste za rad javnih vlasti je stupio na snagu 28. februara, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RS).
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je dan ranije suspendovao ovaj zakon.
Prema njemu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, "po sili zakona" pripada njima. To je u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BIH.
Visoki predstavnik je naglasio 27. februara da se pitanje državne imovine "ne može riješiti jednostranim mjerama i podsjetio sve donosioce odluka da je Parlamentarna skupština BiH pravo mjesto za rješavanje ovog pitanja".
"Nalog od 12. aprila 2022. godine sada se primjenjuje na novi Zakon RS sa istim nazivom, što faktički znači da se primjena navedenog zakona obustavlja do konačne odluke Ustavnog suda BiH o njegovoj usklađenosti sa Ustavom BiH, odnosno dok Ustavni sud ne donese privremenu mjeru u vezi sa navedenim zakonom. Dok sud ne donese odluku u vezi s ovim pitanjem, mora se izbjeći bilo kakva pravna nesigurnost", navodi se u odluci visokog predstavnika u BIH.
Schmidt je 12. aprila stavio van snage Ukaz tadašnje predsjednice Republike Srpske, Željke Cvijanović o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, do odluke Ustavnog suda BiH.
Tada je prvi put upotrijebio Bonske ovlasti, koje predviđaju da Ured visokog predstavnika (OHR) može nametati ili mijenjati zakone, smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.
Zakon o nepokretnoj imovini je 5. aprila objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske, a usvojen je na sjednici Skupštine Republike Srpske 10. februara.
Na osnovu Zaključaka Konferencije za implementaciju mira koja je održana u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, OHR je dobio ovlasti na osnovu kojih je nametao i mijenjao zakone, izmijenio ustave u BiH, te smjenjivao izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.
Pitanje državne imovine godinama bez rješenja
Vijeće za provođenje mira (PIC) u BiH je u septembru 2004. godine zatražilo od Bosne i Hercegovine da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine.
Vijeće čine SAD, Rusija, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija, te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.
Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.
Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH kao državna je definisana nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.
Državnom je definisana i ona imovina kojom je BiH upravljala kao nekadašnja republika u sastavu SFRJ do 31. decembra 1991. godine, u vrijeme izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ.
Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005., koji je nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown, zabranjeno je raspolaganje državnom imovinom BiH.
Zabrana važi do usvajanja novog zakona na nivou BiH, koji utvrđuje koja imovina pripada kojem nivou vlasti. Na državnom nivou taj zakon nikada nije usvojen.
