U nastojanju da zaštiti najveći autohtoni rezervat od rudarskih mafija, brazilska vlada je pokrenula veliku akciju protjerivanja desetina hiljada ilegalnih rudara zlata sa amazonske teritorije koja pripada autohtonom narodu Janomami (Yanomami).
Dok mnogi smatraju da je vlada bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara (Jair) ohrabrila ilegalne aktivnosti u ovoj oblasti blizu granice s Venecuelom, donoseći nasilje i humanitarnu katastrofu brazilskim starosjediocima, novi predsjednik obećava potpunu zaštitu prašuma Amazonije i njenih čuvara, pišu svjetski mediji.
Višemjesečna operacija
Naoružani vladini zvaničnici brazilskih ministarstava pravde, starosjedilaca i okoliša krenuli su 8. februara u akciju protjerivanja ilegalnih rudara zlata s teritorije plemena Janomami, napisao je Asošiejtid pres (The Associated Press) prenoseći procjene da bi operacija mogla trajati mjesecima.
Vjeruje se da je oko 20.000 ljudi uključeno u ilegalno iskopavanje zlata prilikom kojeg su, ističe AP, često koristili otrovnu živu za odvajanje zlata. Vlasti navode široko rasprostranjenu kontaminaciju rijeka, glad i bolesti koje su rudari svojim aktivnostima donijeli jednoj od najizolovanijih grupa na svijetu.
U sklopu akcije protjerivanja ilegalnih rudara, vlasti su pronašle avion, buldožer i improvizovane lože i hangare i uništile ih, naglasio je Asošiejtid pres, dodajući da je zaplijenjena i određena količina oružja, goriva, hrane, zamrzivača, generatora i slično.
Velika količina zaliha vezanih uzvodno mogla bi, naglašava Asošiejtid pres, ukazivati da su neki od rudara ignorisali obećanje predsjednika Luiza Inasija Lule da Silva (Luiz Inacio Lula da Silva) da će ih protjerati nakon godina zanemarivanja pod njegovim prethodnikom Žairom Bolsonarom, koji je pokušao legalizovati tu aktivnost.
Procjenjuje se da oko 30.000 pripadnika naroda Janomami živi na najvećoj brazilskoj domorodačkoj teritoriji, koja pokriva područje otprilike veličine Portugala i proteže se preko federalnih brazilskih država Roraima i Amazonas, u sjeverozapadnom dijelu brazilske Amazonije.
Humanitarna katastrofa na starosjedilačkoj zemlji
Brazilska vlada je sredinom januara proglasila vanredno stanje u javnom zdravstvu za narod Janomami, koji pati od ozbiljne nestašice hrane koje su uzrokovale smrt izgladnjele djece i bolesti kao što je malarija, koja je raširena kao posljedica ilegalnog rudarenja, piše Rojters (Reuters).
Oružano nasilje kriminalnih bandi koje podržavaju rudare dovelo je do zatvaranja zdravstvenih centara u najvećem brazilskom rezervatu, u području savane i amazonske prašume gdje živi narod Janomami, ističe agencija. Teška pothranjenost, tvrde zvaničnici, proširila se u selima jer je divljači za lov bilo sve manje, a voda iz rijeka je zagađena živom koju su koristili rudari.
Ministar zdravlja domorodačkih naroda Rikardo Veibe Tapeba (Ricardo Weibe Tapeba) rekao je na konferenciji za novinare da je oko 700 pacijenata prebačeno avionom u brazilski grad Boa Vista i nalaze se na liječenju. Kazao je da je hitno potrebna druga terenska bolnica u selu Surukuku unutar rezervata, kao i poboljšanje piste tamo kako bi se omogućio bolji vazdušni transport za hranu, lijekove i zdravstveno osoblje.
Brazilske vazdušne snage, koje su prošle sedmice proglasile zonu zabrane letova nad rezervatom kako bi zaustavile rute snabdijevanja rudara do tajnih pista u šumi, u ponedjeljak su otvorile tri vazdušna koridora za male avione za odvođenje rudara, ističe Rojters, ukazujući također na izjave zvaničnika koji tvrde da su rudari sami počeli napuštati rezervat prije nego što je ovosedmična operacija protjerivanja i počela.
Nakon što je proglasio vanrednu zdravstvenu situaciju za narod Janomami, predsjednik Lula je rekao ove sedmice da njegova vlada neće dozvoliti ilegalno rudarenje na autohtonim zemljama koja je narod Janomami dovela u "ponižavajuću" situaciju. Posebno je naglasio kako je važno da se otkrije ko je za to odgovoran.
'Vlada krvi'
Ilegalni rudari zlata poznati kao "garimpeiros" počeli su se slijevati u zemlje naroda Janomami 1970-ih i 80-ih godina, nakon što je vojna diktatura 1964-1985. podstakla siromašne Brazilce da nasele regiju za koju su tvrdili da ih strane sile žele zauzeti, podsjeća Gardijan (The Guardian).
Globalno negodovanje – koje je uključivalo i osudu princa Čarlsa koji je rekao da je na snazi "kolektivni genocid" nad Janomamima – podstaklo je akciju vlade, ističe list i dodaje da je početkom 1990-ih, tokom sigurnosne operacije pod nazivom Selva Livre (Oslobodjenje džungle), desetine hiljada rudara protjerano iz rezervata. Tadašnji brazilski predsjednik Fernando Kolo de Melo (Collor de Mello) stvorio je navodno zaštićenu teritoriju od 9,6 miliona hektara za Janomami narod, koja postoji do danas.
Međutim, naglasio je Gardijan, napad se ponovo razbuktao nakon izbora krajnje desničarskog predsjednika Bolsonara 2018., koji je javno kritikovao kako je tako veliko zemljište bogato mineralima izdvojeno za domorodačku grupu.
List ukazuje na procjene da je za vrijeme Bolsonarovog četverogodišnjeg mandata, tokom kojeg je krčenje šuma Amazona povećano a agencije za zaštitu okoliša i autohtone osobe oslabljene, najmanje 25.000 rudara ušlo na teritoriju rezervata naroda Janomami blizu granice s Venecuelom, donoseći nasilje i bolesti.
Izvještava se također da je najmanje 570 djece Janomami umrlo od izlječivih bolesti tokom Bolsonarove administracije, napisao je Gardijan citirajući nedavnu izjavu vođe plemena Janomami, Juniora Hekurarija: "Bila je to vlada krvi".
Obećanja nove vlade
Nova vlada predsjednika Lule, koji je preuzeo dužnost prvog dana Nove godine, obećala je da će promijeniti politiku iz perioda Bolsonara koja je izazvala pustoš po životnu sredinu u Brazilu i starosjedilačke zajednice.
"Ovo je više od humanitarne krize, ono što sam vidio… je genocid: zločin sa predumišljajem nad narodom Janomami, koji je počinila vlast neosjetljiva na patnju brazilskog naroda", rekao je Lula nakon prošlomjesečne posjete regiji.
Brazilska ministrica okoliša Marina Silva je u intervjuu za Gardijan, kazala da bi Bolsonaro trebao biti pod istragom zbog sumnje da je počinio genocid.
Silva je bila ministrica okoliša tokom Lulinog prvog predsjedničkog mandata administracije Lule od 2003. do 2006. godine i uspostavila je politike koje su dovele do smanjenja krčenja šuma Amazona za 83 posto. Ona je rekla da je Bolsonaro "poništio" ekološku politiku, što je imalo ozbiljan uticaj na stanovnike šuma i unazadio ciljeve zemlje da očuva prirodu i smanji emisiju ugljika.
Kriza je, zaključuje Gardijan, prvi veliki test Luline posvećenosti vraćanju zdravlja šumi i njenim čuvarima kao i prilika za novu vladu lijevog centra da pokaže svoj autoritet i spremnost da brani Amazoniju.
Promijeniti srca i umove
Ohrabrujuće je što je nova brazilska vlada proglasila zdravstvenu vanrednu situaciju i poslala prvu pomoć u sjevernu teritoriju zemlje koja se označava kao epicentar amazonske zlatne groznice. No, da bi se zaustavila tamošnja pljačka, stanovnici Brazila mora promijeniti svoja srca i umove, piše Vašington post (The Washington post) u rubrici ‘Mišljenja’.
Amazon je pod Bolsonarom postao političko bojno polje, a garimpeiros su postali njeni pješaci. Područje posvećeno traženju zlata se utrostručilo, proširivši se za 54 posto na teritoriji Janomami samo prošle godine. Zauzvrat, na izborima u oktobru 2022., Bolsonaro je nadmašio Lulu u 265 amazonskih opština s najvećim nivoom krčenja šuma.
Sprečavanje sljedeće invazije ilegalnih rudara je etički i zakonski imperativ — također i egzistencijalni, poručuju u svom komentaru Mak Margolis (Mac Margolis), kolumnista vašingtonskog lista, i Robert Muga (Muggah), suosnivač Instituta Igarapa, istraživačkog centra sa sjedištem u Brazilu.
Da bi spasio ugrožene starosjedilačke grupe, Brazil mora ojačati komandu i kontrolu nad regijom kroz policiju zasnovanu na podacima i ponovnom izgradnjom institucija koje podržavaju zaštitu okoliša i pitanja starosjedilaca. Brazil takođe ne može zanemariti rudare, kojima su potrebne isplative alternative za pljačku.
U konačnici, zemlja mora obnoviti regionalnu diplomatiju sa tradicionalno suzdržanim susjedima kao što su Kolumbija, Ekvador, Peru i Venecuela, koji dijele svjetsku prašumu, ali još uvijek nemaju zajednički plan za njeno očuvanje, zaključuju autori komentara kojeg prenosi Vašington post.
Facebook Forum