Piše: Todd Prince
Priča o suzbijanju korupcije i novom pokušaju da se smanji broj moćnih tajkuna Ukrajinom se provlači skoro svake godine, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Međutim, izgledi za suštinske promjene imaju tendenciju da se otope poput snijega u proljeće, ostavljajući jalove predjele koji su suviše poznati zagovornicima reformi unutar i van zemlje.
Dakle, nije iznenađenje da je mnoštvo otkaza visokopozicioniranih funkcionera i naslova o istragama korupcije ostavilo neke posmatrače skeptičnim.
Međutim, kako je Ukrajina zahvaćena razarajući nastojanjima Rusije da silom pokori zemlju, ulozi vlade da otkloni problem koji je kočio njen razvoj od nezavisnosti 1991. veći su nego ikada ranije, kažu stručnjaci.
Kao i sam rat, korupcija je, prema riječima nekih analitičara, sada egzistencijalno pitanje za Ukrajinu.
Gotovo godinu dana nakon što je Rusija pokrenula invaziju velikih razmjera, dramatično eskalirajući sukob koji je trajao u istočnoj regiji Donbasa od 2014., Sjedinjene Države i Evropska unija mjesečno pružaju milijarde dolara vojne i finansijske pomoći kako bi pomogli Ukrajini u odbrani.
Kako se ne nazire kraj rata i ukupna obećana strana pomoć premašuje 100 milijardi dolara, sve veći broj političara i glasača u Sjedinjenim Državama i EU pita se da li je to previše.
Kao mogući znak fundamentalne promjene u toleranciji prema korupciji, ukrajinska vlada je odmah prošlog mjeseca reagovala na istragu medija koja je razotkrila dokaze o korupciji u nabavci hrane za vojsku, otpuštajući neke zvaničnike dok su drugi dobrovoljno odstupili.
U dvije sedmice otkako je ta priča izbila, Zelenski je zamijenio pet regionalnih guvernera, pet regionalnih tužilaca, nekoliko zamjenika ministara i vršioca dužnosti šefa Državne carinske službe u najvećoj rekonstrukciji otkako je Rusija započela svoju invaziju 24. februara 2022.
Ukrajinski organi za provođenje zakona također su izvršili pretres kuće Igora Kolomojskog, moćnog biznismena koji u očima nekih zapadnih zvaničnika oličava problem sumnje da korupcija povezuje državu i takozvane "oligarhe".
David Dalton, viši analitičar britanske firme ‘Dragonfly Intelligence’ i autor knjige pod naslovom Ukrajinska oligarhija nakon Euromajdana, rekao je da je "velika promjena" vidjeti kako ukrajinska vlada djeluje po izvještajima o korupciji na visokom nivou.
“U prošlosti bi se to vjerovatno ignorisalo“, rekao je Dalton za RSE. "To je početak potencijalno duboke i potencijalno vrlo korisne ubrzane evolucije režima upravljanja, vođenog ratom."
Međutim, kao i drugi stručnjaci, on je upozorio da borba protiv korupcije "još nije institucionalizovana, i da bi se kasnije ipak mogla preokrenuti".
Nedeljnik ‘Zerkalo tižnji’ (Ogledalo sedmice) objavio je 21. januara da je Ministarstvo odbrane kupilo hranu, uključujući jaja i krompir, za svoje vojnike po napuhanim cijenama, što je izazvalo uzbunu u Ukrajini i navelo vladu da pokrene istragu.
Nekoliko zvaničnika je otpušteno, a zamjenik ministra odbrane koji je nadgledao nabavke je podnio ostavku.
Ministar odbrane Oleksij Reznikov također bi mogao otići: šef zastupničkog kluba stranke Sluga naroda, kojoj pripada predsjednik Volodimir Zelenski, rekao je 5. februara da će Reznikov biti premješten u drugo ministarstvo, iako je sljedećeg dana kazao da ove sedmice neće biti očekivanih promjena u vojnom vrhu.
Reznikov je negirao bilo kakve prekršaje rekavši da je sistemu nabavki potrebna reforma. Njegov bivši zamjenik Vjačeslav Šapovalov, koji je nadgledao logističku podršku vojsci, priveden je i protiv njega se vodi krivična istraga.
Odstupio je i Kirilo Timošenko, zamjenik šefa predsjedničke kancelarije visokog profila koji je nadgledao regionalnu politiku i ranije radio na predizbornoj kampanji Zelenskog, nakon medijskih izvještaja da je koristio skupe automobile.
Proteklih godina, znaci suzbijanja korupcije često su nestajali bez značajnih rezultata: istrage bi bile najavljene i ljudi privedeni, ali se kasnije malo toga dešavalo, kažu stručnjaci.
"Postoji mnogo razotkrivenih slučajeva korupcije, ali onda često nema odgovornosti. Slučajevi visokog profila nikada se ne procesuiraju kako treba", rekla je za RSE Orisija Lutsevič, direktorica ukrajinskog foruma u Chatham House-u, istraživačkoj organizaciji sa sjedištem u Londonu.
Lekcija rivala
Međutim, s ratom koji bjesni, Ukrajinci pate ekonomski i emocionalno dok Kijev u velikoj mjeri zavisi od strane pomoći, pa administracija Zelenskog ima "malo prostora za vrludanje" i mora se pozabaviti korupcijom, rekla je.
Pritisak ukrajinskih građana i zapadnih vlada "sada je mnogo veći da se pokrene broba protiv korupcije. To je pitanje života i smrti, doslovno", rekla je ona.
To je i pitanje političkog opstanka, rekao je Roman Kravets, politički kolumnista u popularnim onlajn medija ‘Ukrajinska pravda’.
Petro Porošenko, prethodnik Zelenskog, polako je reagovao tokom svoje predizborne kampanje 2019. na optužbe da je sin njegovog poslovnog partnera uzeo novac od finansijski oskudne vojske, što je ozbiljno naštetilo njegovom rejtingu. Porošenko je izgubio od Zelenskog ubjedljivo u drugom krugu glasanja.
Zelenski je "shvatio to iskustvo, proživio ga je i ne želi da preuzima negativnost drugih ljudi", rekao je Kravets Ukrajinskom servisu RSE.
"Zelenski i njegov tim jasno razumiju potrebe društva. Mnogo je ljutnje, ljudi veoma oštro reaguju na neke nepravedne stvari. I da ne bi rizikovali čitavu svoju moć, počeli su da slušaju javno mnijenje i donose brze odluke", rekao je.
Tetjana Ševčuk, pravna savjetnica Akcionog centra za borbu protiv korupcije u Kijevu, rekla je da otpuštanja šalju pozitivan signal, ali ne rješavaju suštinski problem slabih institucija.
"Ono što nam je potrebno su sistematske reforme i integritet ovih reformi. Mi radimo nešto, ali još mnogo posla treba da se uradi", rekla je Ševčuk za RSE.
"Nadam se da će se prave istrage i krivično gonjenje odvijati narednih mjeseci, ali moj unutrašnji skeptik kaže da bi to moglo biti samo privremena stvar", rekla je ona.
Uporedo sa smjenom pet guvernera i pet regionalnih tužilaca, Zelenski je obećao da će očistiti korupciju nakon skandala o nabavci hrane za vojsku.
Međutim, neki posmatrači vide i druge motive koji se igraju iza kulisa.
Kravets je rekao da su u toku i aspekti igre moći. Kazao je da su petorica smijenjenih regionalnih lidera bili bliski s Timošenkom, pomoćnikom Zelenskog koji je podnio ostavku.
Andrij Jermak, bivši Timošenkov šef i čovjek kojeg mnogi smatraju drugom najmoćnijom osobom u Ukrajini, možda je iskoristio reakciju javnosti na Timošenkove potrošačke navike kako bi zbacio konkurenta i konsolidirao vlast, rekao je Kravets.
Jermak "u suštini pokušava da bude jedini” kojeg predsjednik sluša, rekao je on za RSE. Jermakova glasnogovornica, Daša Zarivna, nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar poslat e-poštom.
U tvitu od 2. februara nakon razgovora sa svojim američkim kolegom, savjetnikom za nacionalnu sigurnost Džejkom Salivanom (Jake Sullivan), Jermak je rekao da su Zelenski i njegova vlada "odlučni da sveobuhvatno doprinesu čišćenju organa vlasti od rizika od korupcije".
Evropski izbor
U međuvremenu, neki su izrazili sumnju u iskrenost pretresa kuće tajkuna Kolomojskog od 1. februara od strane Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU), koji je izvršen dan prije dolaska zvaničnika EU u Kijev kako bi dijelom razgovarali o potencijalnom budućem članstvu Ukrajine u Uniji.
Ukrajina je u junu dobila status kandidata za članstvo u EU.
Međutim, Brisel je bio čvrst u svom stavu da, iako podržava nastojanja Ukrajine da se pridruži EU, Kijev će prvo morati da provede široku lepezu demokratskih i ekonomskih reformi i iskorijeni endemsku korupciju. Evropska komisija će u oktobru objaviti detaljnu procjenu reformskog napretka Ukrajine.
U svojoj najnovijoj godišnjoj publikaciji od 31. januara, Transparensi internešenel (Transparency International) rangirao je Ukrajinu na 116. mjesto od 180 zemalja u svom indeksu percepcije korupcije, pri čemu niži brojevi znače veću percepciju korupcije. Globalna organizacija civilnog društva saopštila je da je Ukrajina značajno napredovala u protekloj deceniji, ali da još mnogo toga treba da se uradi na jačanju vladinih institucija.
Za neke na Zapadu, niko ne personifikuje problem više od Igora Kolomojskog, koga mnogi smatraju suštinskim predstavnikom neurednog kapitalizma iz 1990-ih u Ukrajini.
U neobičnom potezu koji se smatra signalom Zelenskom da suzbije korupciju, administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) javno je objavila u martu 2021. da zabranjuje Kolomojskom i njegovoj porodici putovanje u Sjedinjene Države "zbog njegove umiješanosti u značajnu korupciju", za kojeg je državni sekretar Entoni Blinken (Antony Blinken) rekao da je "potkopao vladavinu zakona i vjeru ukrajinske javnosti u demokratske institucije njihove vlade".
Nekoliko mjeseci ranije, u avgustu 2020., Ministarstvo pravde pokrenulo je građansku parnicu u državi Florida za zapljenu nekoliko američkih komercijalnih zgrada koje pripadaju Kolomojskom, optužujući ga da je kupio imovinu opranim novcem. Ministarstvo pravde također vodi krivičnu istragu o ovom slučaju.
Mediji pod kontrolom Kolomojskog podržali su predsjedničku kandidaturu Zelenskog 2019. godine, što je izazvalo strahove da će politički neiskusni komičar i televizijska ličnost biti dužni tajkunu.
Dok se Zelenski držao na distanci od Kolomojskog, ukrajinski tužioci nisu podigli optužnice protiv tajkuna tokom četiri godine predsjednikovog mandata uprkos široko rasprostranjenim sumnjama u finansijski kriminal.
Ukrajinska Centralna banka tvrdi da je Kolomojski "izvukao" 5,5 milijardi dolara od svog kreditora, Privatbanke, ostavljajući vladi da je spasi 2016. kako bi spriječila ekonomsku katastrofu.
Vlasti su saopštile da je pretres rezidencije Kolomojskog od strane agenata državne bezbjednosti 1. februara bio zasnovan na optužbama za pronevjeru do milijardu dolara iz naftnih sredstava koje je Kolomojski djelimično posjedovao zajedno sa državom.
To je izgledalo "kao predstava prije samita EU", rekla je Ševčuk.
SBU nije optužila Kolomojskog za krivično djelo niti je išta rekla o rezultatima pretrage.
U svojoj poruci naciji uveče uoči samita, Zelenski je rekao da će njegova vlada “nastaviti našu borbu protiv unutrašnjeg neprijatelja“ – što se odnosi na korupciju – i obećao da će uslijediti “novi koraci“.
To bi bila dobrodošla vijest za Evropsku komisiju, koja je postavila sedam grupa zahtjeva koje Ukrajina mora ispuniti prije nego što počne proces pristupanja. Mnogi od njih se tiču reforme pravosuđa i krim službi, koje leže u srcu problema korupcije.
Od postizanja nezavisnosti prije tri decenije, ukrajinske agencije za provođenje zakona i sudovi su rutinski korišteni kao oruđe uticaja od tajkuna i političara koji žele da se obračunaju s protivnicima, da zaustave istrage ili ometaju poslovne konkurente.
Mješoviti izvještaji o reformi
Zelenski, autsajder, obećao je da će razbiti taj okoštali sistem i uvesti Ukrajinu u EU. Po preuzimanju vlasti, brzo je formirao vladu sastavljenu od mladih zvaničnika da bi upravo to i uradio.
Međutim, samo nekoliko mjeseci kasnije, Zelenski je odbacio njih i svog uvaženog tužioca Ruslana Rjabošapku, usred izvještaja o reakciji interesnih grupa, uključujući tajkune. Pristalice u zemlji i inostranstvu bili su doboko razočarani.
Njegova nova tužiteljica, Irina Venediktova, smatrana je lojalistom. Ona je vodila krivične postupke protiv Porošenka - prethodnika i rivala Zelenskog - izražavajući zabrinutost da je politički motivisana, dok je Kolomojskog ostavila netaknutim.
Stručnjaci kažu da su rezultati Zelenskog u borbi protiv korupcije do danas mješoviti. Njegova sposobnost da progura zakone koji reformišu pravosudni sistem djelimično je ublažena miješanjem u institucije za borbu protiv korupcije, rekli su oni.
Najvažnije je da je njegova kancelarija mjesecima odlagala imenovanje Oleksandra Klimenka za šefa Specijalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije (SAPO) u nadi da će postaviti svog željenog kandidata.
Klimenko je pokrenuo istragu o podmićivanju Olega Tatarova, zamjenika šefa kabineta Zelenskog 2020. godine, dok je služio u Nacionalnom birou za borbu protiv korupcije (NABU).
Sjedinjene Države i EU su kašnjenje nazvali "nerazumljivim i neopravdanim".
Kabinet Zelenskog također je navodno pokušao otpustiti tadašnjeg šefa NABU-a Artjoma Sitnjaka 2021. godine nakon što je pokrenuo istragu o zloupotrebi fondova za borbu protiv COVID-19.
NABU ima ovlasti da istražuje slučajeve korupcije i hapsi pojedince, dok SAPO nadgleda te istrage i procesuira ih u Visokom sudu za borbu protiv korupcije (HACC).
NABU i SAPO su nezavisni od Kancelarije glavnog tužioca, dok je HACC nezavisan od drugih sudova u zemlji, što ih čini moćnim instrumentima za borbu protiv korupcije.
Njihovo uspostavljanje propisale su zapadne vlade u zamjenu za pomoć nakon pada 2014. Moskvi naklonjenog predsjednika Viktora Janukoviča, čija je vladavina bila okaljana optužbama o široko rasprostranjenoj korupciji, nakon višemjesečnih masovnih protesta poznatih kao Euromajdan.
NABU i SAPO postigli su "zaista impresivne rezultate" od imenovanja Klimenka u junu, rekao je Vitalij Šabunjin, šef izvršnog odbora Centra za borbu protiv korupcije, u intervjuu ranije ove godine.
Institucije za borbu protiv korupcije procesuirale su 37 slučajeva prošle godine, a dobile su 33.
Koliko je Zelenski ozbiljan u borbi protiv korupcije vidjet će se u tome da li štiti NABU, SAPO i HACC od uplitanja, rekli su Lutsevič i Šabunjin.
Država bi mogla pokušati da prebaci slučajeve s NABU na Tužilaštvo ili Službu bezbjednosti (SBU) kako bi poremetila istrage, upozorio je Šabunjin u intervjuu.
To se dešavalo i prije. Klimenkova istraga o Tatarovu predata je Venediktovoj i kasnije ugušena.
NABU je mjesecima istraživao finansijske transakcije Kolomojskog s državnim naftnim kompanijama prije pretresa SBU 1. februara.
SBU bi mogao pokušati da preuzme i taj slučaj.
"Moramo paziti da li postoji bilo kakva opstrukcija njihove aktivnosti sa visokih funkcija, jer je tu problem", rekao je Lutsevič. "Moramo gledati njihove postupke, a ne njihova saopštenja."
Facebook Forum