Nakon višesatnog zasjedanja, Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine (HNS BiH) je na 11. po redu zasjedanju Sabora u Mostaru, među ostalim, usvojio Demografsku strategiju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
"Suočeni s demografskom erozijom, starenjem stanovništva, rastućim iseljavanjem i niskom stopom fertiliteta, s čime se suočava Bosna i Hercegovina, što se posebice odnosi na hrvatski narod u BiH i Republici Hrvatskoj, Glavno je vijeće Hrvatskoga narodnog sabora BiH na temelju zaključka Predsjedništva HNS-a BiH pokrenulo projekt demografske strategije u cilju demografske revitalizacije hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini", navodi se u tekstu Strategije.
Cilj je Strategije, dodaje se, na osnovi dostupnih demografskih pokazatelja, uzimajući u obzir demografske trendove u BiH i okruženju, kreirati viziju i ideje demografske strategije i demografske revitalizacije Hrvata u BiH.
"U okviru Strategije opisat će se stanje i razvojni potencijali s prikazom političkih, institucionalnih, gospodarskih i financijskih pretpostavki, s posebnim naglaskom na ubrzane promjene koje se događaju u globaliziranome svijetu, kako one vezane za zapošljavanje tako i one uzrokovane tehnološkim razvojem i klimatskim promjenama koje već danas utječu na promjenu demografske slike kako u BiH tako i šire u Europi i svijetu", navodi se uz ostalo u tekstu Strategije.
Na pres-konferenciji po okončanju Sabora, predsjednik HNS-a BiH i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) Dragan Čović, pored Demografske strategije, osvrnuo se na još neka pitanja koja je "potrebno mijenjati" u BiH, spomenuvši ekonomsku i socijalnu stabilnost, te zaživljavanje pravne države.
"Naš cilj na vanjskom planu je jasan: to je euroatlantski proces, euroatlantske integracije i sve što prati takav jedan proces", rekao je uz ostalo Čović, osvrćući se na rezultate zasjedanja Sabora HNS-a BiH.
Sabor u Mostaru usvojio je i Deklaraciju 11. zasjedanja HNS-a BiH, koja u prvi plan stavlja osam tačaka – da je BiH domovina (i) hrvatskoga naroda, zatim europske i euroatlantske integracije, demografija, ekonomija, obrazovanje, zaštita digniteta domovinskog rata i hrvatskih branitelja, suradnja s hrvatskim iseljenicima, te kultura i mediji.
"HNS BiH je u potpunosti opredijeljen za teritorijalni integritet BiH kao neovisne, cjelovite i stabilne države. BiH je kroz svu svoju povijest domovina hrvatskoga naroda u kojoj hrvatski narod na načelima jednakosti dijeli suverenost s druga dva tvorbena naroda, Bošnjacima i Srbima, te svim drugim građanima. Na tim načelima BiH ostaje zadovoljavajući okvir za ostvarenje hrvatskih nacionalnih interesa", stoji uz ostalo u tekstu Deklaracije.
Plenković gost HNS-a
Nastavak izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine jedan je od prioriteta u narednim mjesecima, ranije je poručeno 4. februara na zasjedanju HNS-a BiH u Mostaru.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković na sjednici Sabora u ulozi gosta podsjetio je da je više od četvrtine Hrvata u Hrvatskoj porijeklom iz BiH.
Kazao je da stoga nema logičnijeg prioriteta nego da se veliki fokus svojih aktivnosti posveti upravo pravima Hrvata u BiH.
Plenković je, aludirajući na izmjene Izbornog zakona, koje je u izbornoj noći 2. oktobra 2022. godine nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt kazao kako se to činilo sistemski, te se vodilo mudro politiku.
"Politiku u kojoj smo pojašnjavali što je to stvarna jednakost, što je to stvarna ravnopravnost, što je to legitimno predstavljanje, što je to duh i smisao Daytonsko-pariškoga mirovnog sporazuma", rekao je Plenković.
On je naglasio da se po prvi put, zahvaljujući angažmanu Vlade Hrvatske, u dokumente EU unijelo temu konstitutivnosti naroda u BiH, te je podigli na najviši nivo, angažirajući se i u razgovorima koje su u BiH o izmjenama Izbornog zakona vodili američki i evropski diplomati.
"I u konačnici, vodili i konzultacije sa visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini, gospodinom (Christianom) Schmidtom. Sve smo opcije istražili. I kakav je rezime? Rezime je zasigurno pozitivan i dobar", rekao je Plenković, pohvalivši da je, kako je rečeno na Saboru, u rekordnom roku formirano Vijeće ministara BiH, na čijem čelu je Borjana Krišto, iz HDZ-a BiH.
On je podsjetio da Krišto ipak nije izabrana u Predsjedništvo BiH, kao zajednički kandidat hrvatskih stranaka, iako je osvojila rekordan broj hrvatskih glasova, te da nije izabrana "legitimna predstavnica Hrvata" u Predsjedništvo BiH.
"I to je, po meni, jedini element koji nije riješen u ovoj fazi koja je iza nas, ali je važna zadaća u mjesecima koji slijede", kazao je Plenković.
Predsjednik HDZ-a BiH i predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović najavio je nastavak razgovora za izmjene Izbornog zakona BiH, aludirajući da uprkos izmjenama koje je nametnuo Schmidt, to pitanje još nije riješeno.
"Nijedan Bošnjak u jednoj instituciji, Zastupničkog ili Doma naroda, nije biran glasovima bilo koga, do Bošnjaka, svi su legitimno predstavljeni. Jednako tako mogu kazati srpski narod. Jedino još uvijek u hrvatskom narodu imamo četiri ili pet županija, gdje nam se u Dom naroda biraju predstavnici glasovima Bošnjaka", ustvrdio je Čović.
On je kazao da će se to promijeniti kroz razgovore o izmjenama Izbornog zakona, primarno kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Hrvatski narodni sabor BiH je organizacija koja okuplja 14 stranaka sa hrvatskim predznakom u Bosni i Hercegovini, od njih 15 koje, kako je rečeno, imaju to pravo. Osnovan je u Novom Travniku 2000. godine.
Zamišljen je kao krovna politička organizacija Hrvata u BiH. U radu Sabora učestvuju izabrani predstavnici hrvatskih stranaka na svim nivoima vlasti – od općina, kantona, entiteta, te nivoa Bosne i Hercegovine.
Stranke sa hrvatskim predznakom tvrde da se već četvrti izborni ciklus u BiH, Hrvatima, kao najmalobrojnijem narodu, biraju nelegitimni politički predstavnici glasovima Bošnjaka, u Predsjedništvu BiH i u domovima naroda, na nivou entiteta Federacija BiH i Bosne i Hercegovine.
