Premijer Crne Gore Dritan Abazović najavio je da će spomen-ploča u Morinju biti zamenjena novom na kojoj će stajati ko je odgovoran za ratni zločin u tom mestu nedaleko od granice sa Hrvatskom.
Viši sud u Podgorici 2013. godine je utvrdio da su u nekadašnjem logoru Morinj početkom devedesetih bili zatočeni i mučeni zarobljenici mahom hrvatske nacionalnosti.
Memorijalnu tablu u nekadašnjem logoru Morinj, u Boki Kotorskoj, 10. oktobra otkrili su tadašnji ministri odbrane i spoljnih poslova Crne Gore Raško Konjević i Ranko Krivokapić, uz prisustvo hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.
Abazović je rekao da Vlada Crne Gore i Opština Kotor nisu bili upoznati sa tim da će ploča biti postavljena, ta da Ministarstvo kulture nije izdalo potrebnu saglasnost.
"Ljudi koji su to uradili počinili su krivično delo. Imali su politički interes i učinili su takvu stvar", rekao je Abazović za podgorički list Vijesti.
On je dodao da će Vlada spomen-ploču u Morinju postaviti u skladu sa zakonom.
Abazović je naveo da je Zagreb o tome obavešten i da je prilikom susreta sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem objasnio da obeležavanje nije urađeno u skladu sa procedurama.
„Ne možemo sa tekstom koji su Krivokapić i Konjević postavili amnestirati tadašnju vlast u Crnoj Gori. Ne možemo stavljati da je to radio neko u ime Crne Gore, a da Crna Gora o tome nije imala pojma. Zo je taj narativ. Tako se falsifikuje istorija“, rekao je Dritan Abazović za Vijesti.
Crnogorska Uprava za inspekcijske poslove (UIP) podnela je krajem novembra Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivših ministara u Vladi Crne Gore, Ranka Krivokapića i Raška Konjevića zbog postavljanja spomen-ploče u Morinju. Kako se navodi u prijavi, oni se terete za nedozvoljeno podizanje spomen-obeležja.
Viši sud u Podgorici 2013. godine presudio je da je na lokaciji kasarne tadašnje Jugoslovenske Narodne Armije (JNA) 1991. i 1992. u Morinju bio u sabirni centar zarobljenika, uglavnom Hrvata sa područja Dubrovnika, u kom su isleđivani i zlostavljani. Taj sud utvrdio je odgovornost četiri osobe za ratne zločine nad zatvorenicima u Morinju, dok je 2014. Apelacioni sud Crne Gore tu presudu potvrdio i učinio pravosnažnom.
Na tabli koju su 10. oktobra otvorili tadašnji ministri Ranko Krivokapić i Raško Konjević piše:
"Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku ovde je bio logor, takozvani Centar Morinj, za zatočene hrvatske civile i branioce".
Na toj ploči stoji i sledeće:
"Sećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi".
Sud je naveo da je od oktobra 91. do avgusta 92. u Morinju JNA formirala "Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske" u kom su bile zatvorene 292 osobe sa područja Dubrovnika i okoline. Na suđenju za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u slučaju Morinj, koje je počelo 2007, osuđena su četvorica pripadnika rezervnog sastava JNA na ukupno 12 godina zatvora. Sud u Crnoj Gori na četiri godine zatvora osudio je Iva Menzalina, kuvara u logoru Morinj, Boro Gligić osuđen je na tri godine, Ivo Gojnić na dve i po godine i Špiro Lučić na dve godine. U međuvremenu je Crna Gora bivšim zatvorenicama logora Morinj isplatila odštetu od skoro 1,5 milion evra.
