Dostupni linkovi

Hoće li protestni pokret u Iranu preživjeti?


Mladi Iranci protestuju protiv vlade u zapadnom gradu Sanandaju 16. novembar 2022.
Mladi Iranci protestuju protiv vlade u zapadnom gradu Sanandaju 16. novembar 2022.

Piše: Golnaz Esfandiari

Protesti protiv establišmenta mjesecima bjesne širom Irana uprkos brutalnim mjerama koje koristi država kako bi ih ugušila. Na stotine demonstranata je ubijeno, a hiljade privedeno.

Potaknuti smrću mlade žene nakon što ju je sredinom septembra uhapsila iranska policija za moral, protesti, koji i dalje traju širom zemlje, postali su najduže javno izražavanje nezadovoljstva klerikalnim režimom u Iranu još od Islamske revolucije 1979.

Dok je broj protesta opao posljednjih sedmica, bijes zbog decenija državne represije i lošeg upravljanja ekonomijom vjerovatno neće nestati, kažu analitičari, predviđajući da će protestni pokret opstati dok se jaz bude povećavao između vladajućeg klera i mladog stanovništva Irana.

Hiljade Iranaca na grobu Mahse Amini uprkos upozorenjima
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:42 0:00

Ali Fathollah-Nejad, iranski stručnjak sa Američkog univerziteta u Bejrutu, kaže da bliskoistočna nacija zahvaćena "revolucionarnim procesom" koji je započeo protestima 2017-2018. zbog ekonomskih problema koji su se brzo pretvorili u političke.

"Svaki takav proces inherentno uključuje faze relativnog mira i nemira", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Fathollah-Nejad, autor studije o protestima 2017-2018. rađene za Brookings Doha Center.

"Ključno je da trenutna revolucionarna epizoda sugeriše nepremostiv jaz između države i društva."

"Tokom tekućih protesta, Iranci su tražili kraj Islamske Republike i usmjerili svoj bijes na najvidljivije simbole klerikalnog režima, uključujući i obavezno nošenje hidžaba za žene, kao i vrhovnom vođi Aliju Hameneiju."

Kako su vlasti sve više koristile smrtonosnu silu da razbiju proteste, Iranci su nastavljali da izražavaju nezadovoljstvo na manjim razuđenim uličnim okupljanjima i memorijalima za žrtve državnog pritiska. Drugi su sprejevima ispisivali slogane i vješali simbole protesta na ulicama dok su se noću sa krovova i prozora pjevale antirežimske pjesme.

Od izbijanja nemira, Iranske sigurnosne snage ubile su 467 demonstranata, uključujući 60 djece, kako navode grupe za prava. Više od 15.000 ljudi je pritvoreno. Dva mlada čovjeka javno su pogubljena zbog učešća na protestima.

"Ništa neće biti isto, pronašli smo svoj glas", rekla je za RSE jedna demonstrantkinja u Teheranu, koja je govorila pod uslovom da ostane anonimna jer strahuje od odmazde. "Čak i da ova revolucija ne ostvari svoj cilj u bliskoj budućnosti, mi se više ne plašimo, sada znamo kako da se borimo i pružimo otpor."

Novinar u glavnom gradu Irana, rekao je da protesti predstavljaju značajnu prijetnju establišmentu, iako tvrdi da režim nije u neposrednoj opasnosti da padne. Nema vidljivih pukotina u vladajućoj eliti i oružanim snagama, dok protesti tek treba da dovedu ekonomiju do potpunog zastoja.

"Učiniće sve što mogu kako bi ostali na vlasti, tako da za sada očekujem više napetosti i rastuće nezadovoljstvo, posebno zbog situacije s internetom i nacionalnom valutom", rekao je, misleći na povećanu online cenzuru i pad vrijednost rijala u odnosu na američki dolar.

Karim Sadjadpour, viši saradnik Fondacije Carnegie za međunarodni mir sa sjedištem u Washingtonu, rekao je da je istorija pokazala da "kako bi narodni ustanci bili održivi, moraju privući kritičnu masu, a da bi privukli kritičnu masu, moraju se smatrati održivim".

"Jasno je da mnogi Iranci, s obzirom na njihovo konstantno neslaganje, vjeruju da bi ovaj narodni ustanak mogao uspjeti da dovede do svrgavanja Islamske Republike", dodao je. "Takođe je važno da zvaničnici Islamske Republike povjeruju da su u timu koji gubi. Još nismo dostigli niti jednu od ovih prijelomnih tačaka."

Poznati sociolog koji živi u Teheranu, Hamid Reza Jalaipour, kaže da je jaz između establišmenta i ostatka stanovništva "značajan". Ali on navodi da većina Iranaca još uvijek nije spremna da učestvuje na protestima koji imaju cilj svrgavanje režima.

"Trenutno, 15 procenata društva podržava establišment i 15 procenata su ozbiljni u shvatanju protesta", rekao je Jalaipour u komentaru objavljenom u iranskim medijima u oktobru. "Sedamdeset procenata populacije ćuti."

Rekao je da neuspjeh establišmenta da sasluša zahtjeve naroda tokom godina, doprinio trenutnom talasu protesta.

"Establišment nije naučio lekcije iz prethodnih protesta", rekao je on. "Što su više politički tvrdolinijaši stiskali Islamsku Republiku u proteklih 25 godina, društvo je više pribjegavalo protestima.

Poljupci u javnosti u Iranu postaju popularni dok se protesti razbijaju
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:27 0:00

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG