Iako nije dio svakodnevnih razgovora kao prije godinu ili dvije, iako masku gotovo i ne možete vidjeti na licima ljudi, nikakve mjere zaštite skoro da i ne postoje, ljudi se ne testiraju, pandemija COVID-19 još nije gotova.
"Ne plašim se, ne pridržavam se." "Mjera ne, na početku jesam, ali više ne."
Ovako komentarišu Nafa iz Sarajeva i Branislav iz Beograda pitanje novinara Radija Slobodna Evropa (RSE) da li se više pridržavaju mjera protiv korona virusa. Petar iz Leskovca kaže da se više ne pridržava mnogo, da je primio tri vakcine i da misli da je sve bilo previše "napumpano."
Drugi ipak i dalje nose maske u zatvorenim prostorima, bolnicama i koriste dezinfekciju.
"Gdje treba nosimo maske još uvijek, slabo idemo gde ima puno ljudi i to je to. Primili smo sve vakcine i to je to", kaže Mila iz Beograda.
A da pandemija nije gotova govori i činjenica da je Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u 2022. godini prijavljeno 360 miliona slučajeva zaraženih korona virusom.
"To je više od polovine prijavljenih slučajeva COVID-19 od početka pandemije i više nego prethodne dvije godine zajedno", kaže za RSE glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Tarik Jašarević.
Dodaje i da je tokom 2022. godine od COVID-19 umrlo 1,2 miliona osoba.
"Svaka osoba je nečija majka, otac, kći, sin, baka, djed, teta, ujak, prijatelj, kolega. Otprilike jedan od pet prijavljenih smrtnih slučajeva uzrokovanih COVID-19 tokom pandemije, dogodio se u 2022."
Trenutno, navodi glasnogovornik WHO-a, svake sedmice se prijavi od 8.000 do 10.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih korona virusom. Primjerice, u istom periodu 2020. godine sedmično je između 80.000 do 84.000 ljudi umiralo od COVID-19.
"Iako se radi o smanjenju broja smrtnih slučajeva u poređenju sa prethodnim godinama što se uveliko pripisuje nauci koja nam je donijela vakcine i tretmane, nakon tri godine pandemije ovo je i dalje prevelik broj", navodi Jašarević.
Još nije gotovo
U septembru je američki predsjednik Joe Biden proglasio kraj pandemije u Sjedinjenim Državama. No, zvaničnici administracije su potom rekli da nema planova za ukidanje tekuće vanredne situacije. I u WHO su ponovili da je pandemija i dalje globalna vanredna situacija.
U nedavnom obraćanju generalni sekretar WHO-a Thedros Adanon Ghebreyesus rekao je da oko 90 posto populacije ima neki oblik imuniteta, ali da je prerano govoriti o tome da je pandemija završena. "Još nismo stigli do kraja", rekao je on.
"Manjak nadzora, testiranja i vakcinacije i dalje stvara savršene uslove za pojavu zabrinjavajućeg novog soja koji bi mogao da izazove veliku stopu smrtnosti", rekao je šef WHO-a.
Na isto upozorava i Branko Rihtman, mikrobiolog sa Warwick Univerziteta iz Velike Britanije.
"Testiranja su uglavnom prestala, brojevi se ne prate i čini se kao da je društvo generalno odlučilo da se ne bavi više COVID-om. To naravno ne pomaže ljudima koji oboljevaju i umiru od SARS-Cov-2 virusa, ali smo jednostavno odlučili da nas to više ne interesuje. Naravno takva odluka ne može proći bez posljedica", navodi Rihtman.
Posljedice su teže za zemlje u kojima je stepen vakcinacije nizak ili gdje su ljudi vakcinisani vakcinama koje nemaju visoku učinkovitost, dodaje.
"Tako sada vidimo u Kini, koja je odlučila da prestane sa politikom nultog procenta zaraze i drakonskim zatvaranjima ljudi sedmicama i mjesecima, da brojevi zaraženih sada ponovo vrtoglavo rastu i da se zdravstvene ustanove ponovo nose sa poteškoćama u pružanju njege velikom broju hospitaliziranih", pojašnjava doktor Rihtman.
Nakon protesta zbog strogih mjera, Kina je nedavno ukinula svoja stroga pravila i politiku nultog COVID-a.
Broj slučajeva od tada je naglo porastao, povećavajući strah od visoke stope smrtnosti među starijim osobama koje su posebno ranjive. Također raste zabrinutost među stručnjacima da bi širenje korona virusa u Kini moglo da dovede do stvaranja novog soja.
"Kina ima veoma veliku populaciju i ograničen imunitet. I čini se da je to okruženje u kojem možemo vidjeti eksploziju novog soja", rekao je za Associated Press doktor Stuart Campbell Ray, stručnjak za zarazne bolesti na Univerzitetu Johns Hopkins.
Iako je prijavljena stopa vakcinacije visoka, domaće vakcine u Kini pokazale su se manje efikasnim od vakcina koje se zasnivaju na mRNA tehnologiji, kaže Reuters.
"Sa druge strane u zemljama (uglavnom na zapadu) koje su dostigle relativno visoke procente vakcinacije vakcinama koje su se pokazale kao izuzetno učinkovite protiv originalnih sojeva, vidimo da su ti talasi nemjerljivo manji i da, iako ne postoje bilo kakve mjere, zdravstveni sistemi nisu preopterećeni novooboljelim pacijentima", kaže doktor Rihtman za RSE.
On također upozorava na opasnost od pojave novog soja koji može biti sposoban da "ne samo izbjegne odbranu koju daje vakcina ili preležani virus, nego i izazvati teške simptome".
I drugi stručnjaci kažu da nema inherentnog biološkog razloga da virus vremenom postane blaži.
"Veliki dio blagog stanja koje smo iskusili u proteklih šest do 12 mjeseci u mnogim dijelovima svijeta je rezultat nakupljenog imuniteta bilo putem vakcinacije ili infekcije, a ne zato što se virus promijenio u jačini", rekao je doktor Ray za AP.
Zašto su svi prehlađeni?
Iako je broj zaraženih korona virusom trenutno niži u odnosu na isti period prošle godine, WHO upozorava bi se situacija mogla promijeniti ako "se pojave novi sojevi, a bolest nastavi opterećivati zdravstvene zaštite."
Pored toga upozoravaju da je sezona gripe rano počela ove zime u Evropi, dok raste zabrinutost zbog "porasta respiratornog sincicijalnog virusa (RSV)".
RSV je sezonski virus koji se javlja tokom jesenjih, zimskih i proljetnih mjeseci. Uobičajeni simptomi uključuju curenje iz nosa, kašalj, groznicu. Većina infekcija prolazi za sedmicu-dvije. No, RSV može izazvati i teže infekcije poput upale pluća.
U Češkoj Republici recimo raste broj ljudi oboljelih od respiratornih bolesti, a, prema izvještaju Državnog zavoda za zdravstvo uzročnici bolesti su virusi gripe, SARS-CoV-2 i RSV. Kako navode situacija u pojedinim regionima se već bilježi kao epidemija.
Situacija nije mnogo drugačija ni u Sjedinjenim Državama. Rochelle Walensky direktorica američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) rekla je ranije za Reuters da su bolnički sistemi pod opterećenjem zbog visokog broja pacijenata sa respiratornim bolestima poput RSV-a i COVID-19.
Doktor Rihtman kaže kako se u javnosti govori o "dugu imunitetu", kojeg smo kako kaže "navodno dužni" organizmu jer smo ga sačuvali od izlaganja virusima i bakterijama tokom dvije godine nošenja maski i izolacije. No, kako kaže takav dug nauka ne poznaje i nema "velikog uporišta u naučnim istraživanjima".
"Ono što ima uporište je činjenica da je kod ogromnog broja ljudi koji su preležali virus, čak i ako nisu imali vidljivih simptoma, dugoročni simptomi zaraze SARS-Cov2 virusom slabe skoro svaki sistem u organizmu i čine nas više podložnim oboljenjima protiv kojih smo se prije zaraze borili sa relativnom lakoćom", pojašnjava doktor Rihtman.
Imajući u vidu posljedice koje COVID ostavlja Vesna i Saša iz Budve kažu da se i dalje drže preventivnih pravila odstojanja i pojačane higijene ruku, na oprezu su jer u sopstevnim porodicama imaju primjere koliko pandemija ostavlja dubok trag, čak i sa smrtnim ishodom kod njihovih najbližih.
Saša kaže je zabrinut da bi zima mogla donijeti porast u broju zaraženih. "Da, s obzirom da sam imao loše iskustvo. Otac mi je preminuo od posljedica i majka je sada loše, vjerovatno je to posljedica."
Vesna kaže da se i dalje pridržava rastojanja kada ode u markete.
"Imali smo iskustvo iz porodice, nas petero je bilo, sin mi je jedva ostao živ od korone. Sada je sve dobro, on svaki drugi mjesec ima pomalo neku upalu ili grla, na želudac mu se odrazila ta heliko bakterija od velike terapije."
WHO podsjeća da nam mjere lične zaštite poput pranja ruku, nošenja maski, "posebno u prepuni, zatvorenim prostorijama" pomažu da sve respiratorne viruse, odnosno sezonsku gripu, COVID-19 i RSV.
"Ne možemo dovoljno naglasiti: Vakcinacija spašava živote. Smanjuje šanse za zarazu i smanjuje rizik od teške bolesti od COVID-19 i sezonske gripe", kažu iz Svjetske zdravstvene organizacije.
Pogled na 2023.
Ipak, korona virus u nekim krugovima, poput istraživačkih, i dalje je dominantna tema.
!Veliki broj mikrobiologa širom svijeta nastavlja da prati i sekvencira nove sojeve, pokušavajući da predvidi pojavu novih sojeva i da preduhitri pojavu soja koji bi izazvao teže simptome", navodi doktor Rihtman.
Pored toga, postoje brojne osobe koje se suočavaju sa poteškoćama dugog covida, te kako objašnjava doktor Rihtman, medicinski radnici i dalje rade na istraživanjima "sekundarnih simptoma zaraze i pokušavaju da poboljšaju kvalitet života ljudi koji su preboljeli primarne simptome bolesti."
"Pandemija je možda prestala za opštu javnost koji su izgubili strpljenje da se bave njom, ali taj luksuz nemaju medicinski radnici i pacijenti koji se nose sa posljedicama bolesti mjesecima i godinama nakon što su ‘ozdravili’".
A korak koji možemo napraviti, kao što upozoravaju stručnjaci još od prve godine pandemije, jeste da se vakcinišemo.
"Posebno ako im je dostupna kombinovana buster vakcina - ona koja pokriva i originalni i omicron soj", kaže doktor Rihtman.
Ipak, tokom 2022. godine dato je oko četiri milijarde doza vakcina, “što je nažalost, manje od polovine broja u 2021.", navodi Tarik Jašarević, glasnogovornik WHO-a.
Oko 80 posto zdravstvenih radnika i osoba starijih od 60 godina potpuno je vakcinisano sa dvije doze, što je za pohvalu, navodi Jašarević, ali kaže da još mnogo toga ostaje da se uradi u 2023. godini.
"I dalje postoji velika razlika u vakcinaciji. Samo jedna od pet osoba iz zemalja sa niskim prihodima je vakcinisana."
"Uprkos ovome, svijet je u mnogo boljoj situaciji no što je ikada bio ranije, da se okonča globalna vanredna situacija. WHO se i dalje nada da ćemo 2023. svuda moći okončati vanrednu situaciju COVID-19", kaže glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije.
Da li će nagli porast u Kini dovesti do širenja novog soja korona virusa, ostaje da se vidi.
Da li će WHO tokom 2023. godine proglasiti kraj vanrednog stanja? Ne znamo. Ono što znamo jeste da je do 23. decembra u svijetu registrovano 651.918.402 slučajeva korona virusa. Preminulo je 6.656.601 ljudi. To je recimo cijela populacija Kirgistana.
Podaci, kako navodi Reuters, pokazuju da je pandemija poremetila sve vrste zdravstvene zaštite, od imunizacije djece do pregleda za rak. Očekivano trajanje života u nekim zemljama je palo, dok je zabrinutost za mentalno zdravlje naglo porasla. A posljedice dugog COVID-a tek se prepoznaju.
Virus, koji se u Kini pojavio krajem 2019. godine, nažalost je i dalje je prisutan uprkos što je naizgled skinut sa glavne pozornice.
*Saradnja na tekstu: Aida Đugum, Jovana Krstić, Jasna Vukićević
Facebook Forum