Šta stoji iza plana za državni udar u Njemačkoj?

Njemačka policija je u srijedu 7. decembra uhapsila 25 ljudi iz ultradesničarske grupe, a više od 50 se našlo pod istragom zbog sumnje na zavjeru s ciljem svrgavanja demokratske vlade.

Navodi se da su među zavjerenicima bili članovi ekstremističke grupe Reichsburger (Građani Rajha) koja je dugo bila pod istragom njemačke policije zbog nasilnih napada i širenja rasističkih teorija zavjere.

Navodni zavjerenici su planirali da zbaci republiku i uspostave novi državni poredak po uzoru na Njemačku iz 1871. godine – imperiju pod nazivom Drugi rajh.

Pročitajte i ovo:

U Nemačkoj uhapšeno 25 osoba osumnjičenih za planiranje državnog udara

Grupa ultradesničara i bivših vojnih lica navodno je pripremala plan da izvede napad na zgradu njemačkog parlamenta, Rajhstag i preotme vlast.

Prema navodima federalnih tužioca uhapšene su vođe pokreta u 11 njemačkih saveznih država.

U saopštenju glavnog tužioca Federalnog njemačkog suda, Petera Franka se navodi: "Uhapšeni su pripadnici terorističke organizacije osnovane ne prije novembra 2021. koja je sebi postavila cilj svrgavanje postojećeg državnog poretka u Njemačkoj i uspostavljanjem svog oblika vladavine".

Grupa Građani Rajha, 'neprijatelji demokratije'

Među uhapšenim je i 71-godišnji aristokrata princ Heinrih XIII koji je navodno bio centralna figura plana i trebao je biti na čelu novouspostavljenog poretka.

Članovi grupe Reichsbuerger ne priznaju modernu njemačku državu kao legitimnu. Neki od njih su posvećeni njemačkoj imperiji pod monarhijom, dok su drugi pristalice ideje nacizma, a treći vjeruju da je Njemačka još uvijek okupirana.

Neki članovi Reichsbuerger grupe traže ustoličenje novog njemačkog cara pra-praunuka cara Wilhelma II, koji je 1918. bio prisiljen da abdicira zbog Prvog svjetskog rata.

Njemačka ministarka unutrašnjih poslova, Nancy Faeser, nazvala je grupu "neprijateljima demokratije", navodeći da još uvijek nije jasno koliko su planovi za državni udar bili razvijeni, ali i koliko je izgledno da bi uspjeli.

Faeser je navela da bi odgovor vlade bio "puna zakonska snaga", dodajući da su "istražioci pružili mali uvid u ambis terorističke prijetnje iz miljea Reichsburgera", prenosi The Guardian.

Grupa je bila inspirisana napadom na zgradu Capitola u Washingtonu u Sjedinjenim Američkim Državama 6. januara 2021. navode njemački tužioci.

Proces potvrđivanja rezultata američkih predsjedničkih izbora održanih u novembru prošle godine prekinut je u Kongresu zbog nasilnog upada pristalica aktuelnog američkog predsjednika Donalda Trumpa u zgradu.

Teorije zavjere o "dubokoj državi" koje zagovara QAnon vodile su ideje Reuchsburgera. Planirali su da ponovo pregovaraju o rješenju za Njemačku nakon Drugog svjetskog rata, insistirajući da "Deutsche Reich" i dalje ima legitimitet uprkos poraza nacista 1945. godine.

Neke od pristalica vjeruju da je pravi oblik Njemačke postojao između 1871. i 1918., kada je njemački Reich uspostavljen nakon ujedinjenja i prije Prvog svjetskog rata. Drugi navode ustav međuratne Weimarske republike kao onaj prave Njemačke. A treći se i dalje fokusiraju na 1937. kako bi pokazali ono što vide kao legitimne granice njemačke teritorije, koja je tada uključivala bivšu Kraljevinu Prusku, sada Poljsku i Rusiju, ali ne i Austriju, koja je pripojena 1938.

Njemačka ministarka unutrašnjih poslova je rekla d su zavjerenici "bili vođeni fantazijama o prevratu i ideologijama koje počivaju na teorijama zavjere" te da su mrzitelji demokratije i države.

"Dalje istrage će dati jasnu sliku koliko daleko su razvijeni planovi o državnom udaru", rekla je ona.

Spremni na nasilje

Mnogi članovi pokreta odbacuju njemačke pasoše kao nevažeće i obstruišu administrativna pravila tako što traže razlog za konfrontaciju s vlastima a ponekad posežu za upotrebom sile, kao u slučaju osumnjičenog koji je ispalio samostrijel na policiju dok se spremao pretres njegove kuće 2021. godine.

Vođa dijela pokreta koji vjeruju da je Njemačka još uvijek pod vojnom okupacijom uhapšen je 2021. nakon što je, na mreži Telegram, izrekao "smrtne presude" političarima i novinarima, objavile su njemačke sigurnosne službe.

Njemačke obavještajne službe posmatraju grupu Reichsbuerger od 2016. godine, ubrzo nakon što je jedan od njihovih članova upucao policajca na smrt tokom racije u njegovoj kući. Naime, pokrenuta je policijska operacija zaplijene lovačkog i sportskog oružja jer su vlasti tvrdile da on nije sposoban da posjeduje toliko količinu vatrenog oružja s obzirom na svoje članstvo u Reichsburgeru.

Njemačke obvještajne službe procjenjuju da su oko 21.000 ljudi članovi Reichsbuerger grupe, od kojih su oko pet posto ili 1.150 njih ultradesničarski ekstremisti, navodi Reuters

Nekih 2.100 članova Reichsbuergera su spremni na nasilje kako bi došli do svojih ciljeva, kako se navodi u izvještaju sigurnosne agencije iz 2021.

Pokret uglavnom djeluje u veoma malim grupama i virtualnim mrežama, ali se takođe sastoje od pojedinaca koji nisu vezani za neke strukture.

Posljednjih godina, pokretu su pristupili i demonstranti protiv anti-Covid mjera koji su punili njegove redove.

Ovo nije prvi put da su pristalice Reichsburgera spriječeni u pokušaju nasilne akcije, ali posljednji incident izazvao je veću zabrinutost.

Najveća antiteroristička akcija u Njemačkoj

U racijama, kojih je bilo više od 130 širom zemlje, učestvovalo 3.000 policajaca. Dvoje ljudi je uhapšeno u Austriji i Italiji.

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier rekao je za javni radio da je "duboko zabrinut" zbog navodne zavjere rekavši da je on došla do "narednog nivoa".

Bivša članica njemačkog parlamenta, koja je takođe bila sudinica do hapšenja, bila je članica grupe. Birgit Malsack-Winkemann bila je parlamentarna zastupnica krajnje desne Alternative für Deutschland (AfD), ali je napustila stranku 2021.

Vjeruje se da je ova akcija najveća policijska istraga protiv ekstremista u Njemačkoj. Nadzorni tim pod pokroviteljstvom savezne kriminalističke policije (BKA) i saveznog javnog tužioca, početkom septembra je započeo praćenje 52 osumnjičenika pod kodnim imenom "Sjenke", uključujući praćenje telefona, grupa za chat i provjeru bankovnih računa. Operacija je uslijedila nakon dojave nekoga iz Berlina.

Pokušaj kontakta s Rusijom

Grupa pod vodstvom Heinricha XIII i bivšeg zapovjednika padobranskog bataljona, pripremala se za takozvani "Dan X", na koji je dvadesetak ljudi trebalo da napadne zgradu Rajhstaga, sjedište njemačkog parlamenta. Planirali su da stave lisice na ruke i uhapse poslanike i osoblje parlamenta u operaciji koja je za primjer uzela napad na američki Capitol 2021.

Nakon preuzimanja vlasti, grupa je zamislila da ponovo pregovara s Rusijom o ugovorima koje je Njemačka potpisala nakon završetka Drugog svjetskog rata. "Za sada je isključivo Ruska Federacija trebala biti centralni kontakt za ove pregovore", rekli su tužioci.

Dok je Heinrich XIII pokušavao da dođe do Moskve, tužioci su rekli da nema indicija da je bilo pozitivnih reakcija s druge strane.

Među osumnjičenim i uhapšenim je i Ruskinja identifikovna kao Vitalija B., koja je zamoljena da pristupi Moskvi u ime Heinricha XIII. Ruska ambasada u Berlinu saopštila je da ne "održava kontakte s predstavnicima terorističkih grupa i drugih ilegalnih subjekata".