Anatolij, 37-godišnji vojnik iz centralnog ruskog regiona Baškortostan, prijavio se za rat protiv Ukrajine u junu, a tri mjeseca kasnije poslat je u borbu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Njegova jedinica je provela dvije i po sedmice na prvim linijama fronta i, kako je kazao, nije dobro prošlo.
"Sve to vrijeme nismo imali redovne obroke", rekao je on za RSE. "Nije bilo municije, morali smo da tražimo patrone po okolnoj šumi. Obećana nam je nova oprema i naoružanje, ali su nam izdate automatske puške koje su već tri puta servisirane. Jedne su imale krive cijevi, druge su bile zaglavljene kod drugog pucnja. Uopšte nismo imali teško naoružanje."
Nekoliko sedmica nakon što su bačeni u bitku, Anatolij i desetine drugih vojnika po ugovoru iz regionalne jedinice zvane Šaimuratov bataljon odrekli su se svojih ugovora i zatražili da budu poslati kući.
Anatolijeva priča je simbolična za logističke i moralne probleme s kojima se Rusija suočava dok se hvata u koštac s velikim gubicima u ukrajinskom ratu, sukobu koji je traje mnogo duže nego što je Moskva predviđala.
Tačne cifre nisu poznate, ali neki zapadni obavještajci procjenjuju broj ubijenih i ranjenih Rusa na čak 80.000.
Da bi nadoknadila gubitke, Rusija se okrenula mjerama kao što su regrutovanje novih dobrovoljaca uz novčane podsticaje, angažovanje zatvorenika ili nuđenje podsticaja za državljanstvo stranim plaćenicima.
Predsjednik Vladimir Putin najavio je 21. septembra mobilizaciju vojnih rezervi s ciljem dovođenja najmanje 300.000 dodatnih boraca.
Problemi s ljudstvom su pogoršani značajnim brojem dobrovoljaca pod "ugovorom" koji su prekršili ugovore i odbili dalje služenje. U vrijeme kada je naredio mobilizaciju, Putin je najavio i odredbu kojom se automatski produžavaju ugovori dobrovoljcima i otežava im odbijanje učešća u borbi.
- Kremlj negira da je 700.000 Rusa pobeglo iz zemlje
- Putinovi suradnici zabrinuti zbog 'ekscesa' u mobilizaciji, najmanje 800 privedenih na protestima
Ne zna se tačan broj dobrovoljaca koji su prekršili ugovore, ali na stotine slučajeva je dokumentovano. Ruslan Levijev, osnivač Obavještajnog tima o konfliktu, ruske nevladine organizacije koja prati informacije o vojsci, rekao je za Karent tajm (Current Time) da "fenomen odbijanja postaje sistemski".
"Prema našim procjenama, od 20 do 40 odsto vojnika na ugovor koji su se vratili iz Ukrajine i koji bi trebali da se vrate u borbu, to odbijaju", rekao je on u aprilu.
Medijski izvještaji, obavještajni podaci otvorenog koda i ukrajinski zvaničnici ukazuju da se problem samo pogoršao.
'Mislio sam da neću preživjeti'
Bataljon Šaimuratov u Baškortostanu bio je jedna od mnogih regionalnih dobrovoljačkih jedinica formiranih tokom ljeta kao način da se Rusija izbori s nedostatkom vojnika. Nastao je krajem maja s ciljem da privuče 800 vojnika.
Volonterima je obećana početna uplata od 200.000 rubalja (oko 3.300 eura) za prijavu i 2.000 rubalja (oko 33 eura) po danu službe - plate koje su iznad nacionalnog prosjeka i znatno iznad prosjeka u Baškortostanu, koji je relativno siromašan region iako ima značajan rezerve nafte.
Anatolij, koji je za RSE razgovarao pod uslovom da se njegov identitet ne otkriva, rekao je da se prijavio za borbu u Ukrajini jer je mislio: "Tamo bih mogao biti koristan".
"I pitanje novca je igralo ulogu. Mislio sam da ću otplatiti svoje dugove i napraviti nešto za svoju porodicu", rekao je.
Anatolij, koji je razgovarao telefonom i putem poruka na društvenim mrežama nakon povratka u Baškortostan, rekao je da su 42 njegova saborca predala svoje pismene odbijenice 17. septembra poslije višenedeljnih udara ukrajinske artiljerije i dronova.
"Njihova artiljerija je bila toliko precizna da su granatirali naše rovove metar po metar", rekao je Anatolij, iako je dodao da nije doživio nikakve direktne borbe s ukrajinskom pješadijom. "Imali smo 10 redova rovova, i oni bi pogodili svaki redom."
"A kakav je bio odgovor s naše strane?" on je rekao. "Pozivali smo na kontraudare, ali odgovora nije bilo... I tako je bilo od prvog dana kada smo stigli na naš položaj."
Dan nakon što su vojnici podnijeli svoja pisma odbijanja da nastave borbu, politički oficir – što je praksa iz sovjetskog doba koja uključuje oficira zaduženog za praćenje političkih opredjeljenja trupa - došao je da razgovara s grupom, kaže Anatolij. Potom su utovareni u dva kamiona i odvezeni u obližnji grad. "Tražili su dječji kamp... ali ga nisu mogli pronaći u mraku", rekao je. "Morali smo da prenoćimo u šumi."
Sutradan su pronašli kamp i muškarci su tamo držani dva dana, kaže Anatolij i dodaje da su 20. septembra prevezeni u Hersonsku oblast i smješteni u štalu za životinje.
Sljedećeg dana, 21. septembra, na dan kada je Putin potpisao dekret o mobilizaciji, rečeno im je da će biti odvedeni na Krim, oblast ukrajinskog poluostrva koju je Moskva anektirala 2014., u malim grupama jer "neće pustiti da 40 muškaraca istovremeno pređe granicu".
Međutim, nakon što je prva grupa prešla samo nekoliko kilometara, kamion se iznenada okrenuo i vratio u štalu. Anatolij kaže da je izgledalo da postoji birokratska konfuzija oko načina na koji su predali svoje odbijenice.
Još oficira je, kaže Anatolij, stiglo 23. septembra koji su pokušali da natjeraju vojnike da podnesu novu dokumentaciju s tim datumom; vjerovatno kako bi odgovaralo novim propisima.
Nakon žestokog obračuna tokom kojeg su policajci navodno "počeli da nas prozivaju i viču", muškarci su ukrcani u kamion i odvezeni na drugu lokaciju, gdje se nalazila regionalna vojna komanda.
Muškarci su, kako je rekao, bili zaključani u garaži od 25 kvadrata sa "pritvorenim pijanim vojnicima i onima koji su prekršili policijski čas". Anatolij kaže da je bio smješten u samici u transportnom kontejneru na dva i po dana u majici i papučama.
Vojnici su uspjeli snimiti video apel i poslati ga načelniku Baškortostana i njegovom pomoćniku zaduženom za mobilizaciju Aliku Kamaletdinovu. Kasnije su objavili drugi video na društvenim mrežama.
Kamaletdinov je odbio da to komentariše za RSE.
Pola tone meda
Policajci su kažnjavali vojnike ograničavanjem pristupa toaletima i smanjenjem hrane i vode, kaže Anatolij.
Prvog oktobra, kako je rekao, pojavio se čovjek koji je tvrdio da je iz Kamaletdinovog štaba i jedinici dao 500 kilograma meda kao "humanitarnu pomoć", čemu su se vojnici podsmijavali.
Dan kasnije došao je i sam Kamaletdinov, koji je očigledno doputovao čak iz Ufe, glavnog grada Baškortostana. Do tada je, kaže Anatolij, 30 vojnika pristalo da se vrate na front dok je 13 ostalo u garaži. "Ponudio je da nas pošalje u različite jedinice (u Ukrajini), ali smo svi odbili", rekao je Anatolij.
Dvije sedmice kasnije, vratio se. "Nazvao nas je psima i rekao da će nas kod kuće smatrati izdajnicima. Rekao je da ćemo biti 'napušteni' i da naši rođaci neće imati 'nikakav život'", rekao je Anatolij za RSE. "Onda je otišao i više ga nismo vidjeli."
Slobodni za odlazak
Anatolij kaže da je bio u garaži do 9. oktobra, kada su on i ostali potom poslati u obližnju topionicu i zadržani još devet dana. Policajac im je 18. oktobra dao dokumente i rekao da mogu slobodno da odu.
Muškarci su potom krenuli na Krim, neki autobusom, a neki stopirajući. Anatolij kaže da su se on i još četvorica vratili u Ufu 22. oktobra. Rekao je da ne zna šta se desilo s ostalim vojnicima koji su ostali da se bore.
Anatolijev ugovor o angažovanju službeno je istekao 28. oktobra. Kaže da se boji otići u svoju kancelariju za regrutaciju da bi finalizirao sporazum, iz straha da će ga pritvoriti i poslati u zatvor ili još gore - nazad u Ukrajinu.
Na kraju, kaže, nikada nije dobio 200.000 rubalja potpisanog bonusa niti većinu dnevnica na koje je imao pravo. Umjesto toga, ukupno mu je plaćeno samo 34.000 rubalja (oko 550 eura).
"Ispostavilo se da sam sve te dane u Ukrajini proveo besplatno", rekao je.
Facebook Forum