Dostupni linkovi

Sporazumi o ličnim kartama, diplomama i poslovima nakon potpisa na čekanju


Lideri na potpisivanju u Berlinu sa zastavama među kojim je bila i kosovska.
Lideri na potpisivanju u Berlinu sa zastavama među kojim je bila i kosovska.

Nije izgledno da će uskoro u praksi biti primenjeni sporazumi koje su u Berlinu potpisali lideri država Zapadnog Balkana, a koji bi građanima olakšali putovanja, studiranje i posao.

Sporazume o međusobnom priznavanju ličnih karata, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija potpisali su lideri šest zemalja Zapadnog Balkana 3. novembra na samitu u okviru Berlinskog procesa. Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo sporazume su dogovorile prethodno u oktobru, nakon sedmica pregovora koje je vodila Njemačka.

Da bi primjena potpisanog počela neophodno je da dokumente u roku od 18 mjeseci ratifikuju parlamenti u svakoj od država, što je, pak, vrlo neizvjesno zbog procedura, unutrašnjih problema i političkih blokada i odnosa među nekima od njih. S druge strane, neke od država sa nekima već imaju slične sporazume i u praksi berlinski dokumenti neće doneti mnogo promjene.

Prvi sporazum iz Berlina predviđa da će za putovanja između država regiona ubuduće biti potrebna samo lična karta. On je najvažniji za građane Kosova i Bosne i Hercegovine kojima su i dalje potrebne vize da bi putovali u jednu od ove dvije države. Državljani drugih država već imaju ovu mogućnost zbog ranijih sporazuma.

Sporazum bi trebalo da poboljša i slobodu kretanja i između Srbije i Kosova. Potpisao ga je, uz premijerku Srbije, predsjednik Vlade Kosova Aljbin Kurti (Albin Kurti), a kosovska zastava je tokom samita bila istaknuta među zastavama drugih pet država Zapadnog Balkana.

Beograd kaže da već postoji 'Otvoreni Balkan'

Da bi se sporazumi koje je u Berlinu potpisala premijerka Srbije Ana Brnabić našli pred poslanicima razmatra ih i Odbor za spoljne poslove Skupštine Srbije, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) članica tog odbora Elvira Kovač.

Sporazumi iz Berlina, međutim, još nisu ni stigli u Skupštinu. Iz Vlade Srbije nisu odgovorili na pitanja RSE kada će dokumenti biti upućeni u parlament, niti kada očekuju provedbu sporazuma.

Božović: Zatezanje Srbije ne bi čudilo

Balša Božović
Balša Božović

Balša Božović iz nevladine Akademije za razvoj demokratije kaže za Radio Slobodna Evropa kako ga "ne bi čudilo da Srbija počne da zateže".

"Oni koji su sporazume potpisali u dobroj veri će ih rafitikovati po kratkom postupku. Oni koji ne žele i koji prave nove krize na Zapadnom Balkanu, a mislim da je tu režim u Srbiji prepoznat kao jedan od onih koji produbljuju krizu, će pokušati i sa ovim da ucenjuju međunarodne partnere", rekao je Božović.

On ocjenjuje da je Berlinski proces pokazao supremaciju u odnosu na "Otvoreni Balkan". Smatra da je Aleksandar Vučić kao predsjednik Srbije veoma nezadovoljan što se na Samitu u Berlinu ni u jednoj rečenici nije pomenuo "Otvoreni Balkan" i da je to jedan od glavnih razloga zbog kojih Vučić nije bio u Berlinu.

"Ostavio je Anu Brnabić da potpisuje sporazume koje će Srbija vrlo brzo morati da usvoji ukoliko želi da nastavi put ka EU. Nemački kancelar je izjavio da ta zemlja stoji iza Zapadnog Balkana, to je veoma značajan impuls i mislim da je to negde pokvarilo planove režimu u Beogradu, koji verovatno smatra da više neće biti taj koji će voditi glavnu reč u regionu ", naveo je Božović.

Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je 3. novembra nakon potpisivanja sporazuma da su oni važni prije svega za mlade u regionu ali i da "ne zna čemu da tapše".

"Šta mi tu potpisujemo i ko će to da implementira? Kako mislite da će (premijer Kosova Albin) Kurti da se ponaša prema tim sporazumima? Onako kako želi. Nijedan sporazum do sada nije primenio i niko mu ništa nije rekao", rekla je Brnabić.

Nije, međutim, govorila o tome da li će Beograd implementirati sporazume koje je ona potpisala, ali je rekla da je "posebno važno da ovi sporazumi ne derogiraju ono o čemu smo se dogovorili ili se dogovaramo u okviru dijaloga Beograda i Prištine".

Srbija i Kosovo su još krajem avgusta, naime, u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa postigli dogovor o ukidanju ulazno/izlaznih dokumenata, koji su do tada zamjenjivali ličnu kartu.

Kosovsko obećanje da će 'početi procedure'

Iz Vlade Kosova za RSE su na upit o ratifikaciji sporazuma iz Berlina tek šturo odgovorili kako će ta država "u najkraćem mogućem roku započeti neophodne procedure na osnovu Zakona o međunarodnim ugovorima".

Građani Kosova inače putuju sa ličnom kartom svuda u regiji, osim u Bosnu i Hercegovinu, sa kojom postoji vizni režim. Sa ličnom kartom može se u Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju.

Bosna i Hercegovina je, osim Srbije, takođe jedina zemlja u regionu koja ne priznaje nezavisnost Kosova ali priznaje pasoš kao važeći dokument. Tako je građanima Kosova za ulazak u Bosnu i Hercegovinu do sada bila potrebna viza a od 2014. isto važi i za građane BiH koji žele da putuju na Kosovo, jer su tada uvedene recipročne mjere za vizni režim.

Do sada su se čak oni koji žive na Kosovu a imaju porodicu u BiH i obrnuto, suočavali sa problemima prilikom dobijanja vize.

Kosovsko-bosanske porodične veze bez viza
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:44 0:00

Bosanski lavirint do usvajanja

Za ministricu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Biseru Turković potpisivanje sporazuma je korak ka normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova i otvaranje vrata za jačanje saradnje između Bosne i Hercegovine i Kosova.

Ona je za RSE kazala kako je Berlinski proces potvrda da je moguće riješiti i najteža politička pitanja. Uvjerena je, navodi, da će sporazumi iz Berlina "blagovremeno proći sve potrebne procedure te stupiti na snagu u interesu svih građana BiH i cijele regije".

Iz kabineta predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zorana Tegeltije, koji je i potpisao sporazume za RSE su kazali kratko kako će biti upućeni u proceduru usvajanja i ratifikacije međunarodnih ugovora. Kada će to biti nisu naveli.

Procedura u Bosni i Hercegovini za takve ugovore predviđa da original sporazuma ide prvo ministarstvu Bisere Turković, zatim u Vijeće ministara BiH, potom u Predsjedništvo BiH koje je nadležno za vanjsku politiku i ratifikaciju. Parlament mora prethodno dati i saglasnost za ratifikaciju.

Da će se u Predsjedništvu BiH tri člana složiti oko ratifikacije, međutim, malo je vjerovatno, s obzirom da je u novom sazivu nakon oktobarskih izbora u BiH Željka Cvijanović. Ona kao prva saradnica nastavlja politiku Milorada Dodika, koji je na tom mjestu u prethodnom sazivu dosljedno bio protiv priznanja Kosova, kao i sve srpske stranke iz entiteta Republika Srpska u državnim institucijama. Formiranje vlasti nakon izbora tek treba da uslijedi.

Za Crnu Goru tek potvrda postojećih olakšica

Potpisivanje sporazuma je ogroman napredak, posebno za države regiona, poput Bosne i Hercegovine i Kosova "koje se međusobno ne priznaju i čiji građani putuju s pasošima uz vizni režim", smatra savjetnik crnogorskog premijera za vanjsku politiku Đorđe Radulović.

Što se tiče Crne Gore, o putovanju s ličnim kartama već ima potpisane bilateralne sporazume sa svim državama, kaže Radulović, koji je ujedno i Nacionalni koordinator za Berlinski proces. Potpisani sporazumi tako samo dodatno potvrđuju mobilnost kretanja za crnogorske građane, ocjenjuje Radulović.

Osim o putovanju unutar regiona samo sa ličnim kartama, zemlje Zapadnog Balkana su potpisale i sporazume o priznavanju diploma visokog obrazovanja i priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora stomatologije i arhitekata.

Premijerka Srbije rekla je i da ovakvi sporazumi za Beograd "nisu nešto preterano novo", zato što je to već urađeno "i to u većem obimu u okviru inicijative Otvoreni Balkan" sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom pokrenute 2019. Ovoj inicijativi nisu se priključili Kosovo, BiH i Crna Gora.

Savjetnik crnogorskog premijera Đorđe Radulović kaže kako je posebno značajno da se sporazumima iz Berlina priznaju raniji bilateralni dogovori i sporazumi između zemalja. Takođe, ukoliko su ti sporazumi za građane povoljniji od berlinskih njihova primjena se ne dovodi u pitanje, objašnjava Radulović.

Kada je riječ o sporazumima koji se odnose na priznavanje diploma i stručnih kvalifikacija, u crnogorskom Ministarstvu prosvjete kažu da će zemlje potpisnice u narednih 18 mjeseci utvrditi zajednička pravila i postupke za njihovo priznavanje.

Inače će svi sporazumi biti ratifikovani u parlamentu što prije, tako je obećala predsjednica Skupštine Danijela Đurović u razgovoru sa izaslanicom Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke Suzan Šuc.

Makedonci sve vide kao odskočnu dasku za EU tržište

Iz Vlade Sjeverne Makedonije kažu da je zapravo namjera da se berlinskim modelom bilateralnih sporazuma prevaziđe problem Kosova i Bosne i Hercegovine koji jedino nemaju režim putovanja sa ličnim kartama.

Državljani Sjeverne Makedonije već godinama mogu putovati u bilo koju od zemalja Zapadnog Balkana samo sa ličnom kartom, bez pasoša. Deset godina građani mogu da putuju u Srbiju, Albaniju i Crnu Goru sa ličnom kartom, šest godina sa Kosovom, a sa Bosnom i Hercegovinom građani tu mogućnost imaju od 2018. godine.

Iz makedonske Vlade smatraju, međutim, važnim ova tri sporazuma kao "odskočnu dasku ka jedinstvenom tržištu Evropske unije".

Ugovorom zaključenim 3. novembra predviđeno je da ljekari, stomatolozi i arhitekte neće imati administrativne barijere, odnosno neće biti potrebe za nostrifikacijom diplome i podnošenjem zahtjeva bezbrojnim institucijama.

"Ovaj sporazum pruža višestruku korist, jer ne samo da će se u mobilnosti zajedničkog tržišta primjenjivati strogi kriteriji EU, već i zemlje imaju obavezu da nastavne planove i programe za ova tri zanimanja usaglase sa zahtjevima EU", odgovorila je Vlada.

Ugovorom o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija građani će biti oslobođeni složenih procedura za priznavanje kvalifikacija. To će im olakšati da se zaposle u nekoj od zemalja Zapadnog Balkana, da studiraju, omogućiće razmjenu nastavnika i istraživača.

Sporazumi bi trebalo da budu ratifikovani u Sobranju Sjeverne Makedonije, ali rad parlamenta blokira najveća opoziciona stranka VMRO-DPMNE, zbog čega mnogi zakoni nisu usvojeni. Među njima su i sporazumi iz inicijative Otvoreni Balkan koje Skupština još nije ratifikovala.

U okviru te inicijative već su, naime, potpisani sporazumi o slobodnom pristupu tržištu rada, prema kojima će građani Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije moći da rade u bilo kojoj od zemalja i predviđeno je olakšano priznavanje diploma stečenih u tim zemljama.

Berlinski proces

Berlinski proces je uspostavljen 2014. godine na inicijativu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel sa ciljem da se države Zapadnog Balkana međusobno povežu i integrišu prije pristupanja Evropskoj uniji.

Berlinski proces služi kao platforma za saradnju na visokom nivou između visokih zvaničnih predstavnika takozvane zapadnobalkanske šestorke, koju čine Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija. Proces uključuje i institucije EU, međunarodne finansijske institucije i civilno društvo u regionu.

Novembarski samit u Berlinu predstavlja i oživljavanje procesa od kako Vladu u Berlinu vodi kancelar Olaf Scholz. Prema najavi, naredni će biti organizovan u albanskoj prijestonici Tirani.

Facebook Forum

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG