Krimska platforma je međunarodna diplomatska inicijativa za konsultacije i koordinaciju formirana na poziv Ukrajine.
Glavni grad Hrvatske, Zagreb, domaćin je prvog parlamentarnog samita Međunarodne krimske platforme 24. i 25. oktobra na koji dolaze delegacije iz 50 država i institucija.
Na samitu Krimske platforme sastaju se zvaničnici ukrajinske vlade i međunarodni stručnjaci koji će se fokusirati na "kriterije za reintegraciju Krima" nakon što je Moskva izvršila aneksiju ovog ukrajinskog poluostrva 2014.
Platforma je uspostavljena kako bi se povećao međunarodni pritisak na Rusku Federaciju, zajednički koordinisale akcije za suprotstavljanje posljedicama ruske anekcije Krima, spriječilo dalje narušavanje ljudskih prava i zaštitile žrtve režima na okupiranim teritorijama, dok je osnovni cilj povratak Krima pod suvernitet Ukrajine.
Pozivi za učešće su upućeni svim državama članicama Evropske unije (EU) i NATO saveza, državama u Savjetu Evrope kao i Organizaciji za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE).
Srbija koja je jedina država u Evropi, pored Bjelorusije, koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, takođe je pozvana.
Među zvanicama će biti predsjedavajuća Zastupničkog doma američkog Kongresa, Nancy Pelosi, a skupu će se putem video-veze obratiti predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, 25. oktobra.
Krimska platforma je inicijativa koja ima za cilj da podrži nezavisnost Ukrajine i povrati poluostrvo Krim pod njenu kontrolu, saopšteno je iz kabineta Pelosi u nedelju, 23. oktobra.
"Razgovori će biti usredotočeni na napore međunarodne zajednice da podrži ukrajinski narod dok Rusiju pozivaju na odgovornost za dokumentovane ratne zločine i pokušaje aneksije", rečeno je iz kancelarije Pelosi u saopštenju.
Pelosi, koja je ranije ove godine posjetila ratom razorenu Ukrajinu, snažno je podržavala pružanje humaniratne i vojne pomoći Ukrajini otkako je Rusija pokrenula invaziju 24. februara. Pelosi će održati govor na forumu "gdje će dati izjavu o američkoj neupitnoj predanosti Ukrajini", stoji u saopštenju koje prenosi agencija Reuters.
Međunarodna krimska platforma je zvanično pokrenuta na inauguralnom samitu u Kijevu 23. avgusta 2021. kada je usvojena zajednička deklaracija po pitanju poluostrva Krim i ruske anekcije. Deklaraciju je tada usvojilo 47 predstavnika država visokog nivoa.
Prema riječima organizatora, svrha događaja u Zagrebu je "pokriti važna pitanja vezana uz okupirano Krimsko poluostrvo". Zapravo se radi o "izgledima za privođenje pravdi Rusije i ruskih dužnosnika zbog međunarodnih zločina počinjenih na okupiranom Krimu, pitanjima buduće reintegracije Krima nakon deokupacije". Jedna od tema se tiče "hrvatskog iskustva reintegracije teritorije i mogućnost njegove primjene u realnosti Ukrajine u budućnosti".
Kako bi se poboljšala efikasnost međunarodnog odgovora na privremenu okupaciju Krima, kreiran je poseban mehanizam, stoji na web-stranici Hrvatskog sabora koji je organizator samita.
Parlamentarna dimenzija, u zajedničkoj organizaciji Hrvatskog sabora i Verhovne Rade (ukrajinskog parlamenta), uspostavlja se nakon dva samita lidera država i vlada Međunarodne krimske platforme, od kojih je drugi, nakon inauguralnog iz 2021., održan virtualno u avgustu 2022. godine. Na njemu je učestvovalo 59 zemalja i međunarodnih organizacija.
Predstavnica predsjednika Ukrajine u Autonomnoj Republici Krim, Tamila Taševa, objasnila je za Krim.realiti, web-stranicu Radija Slobodna Evropa (RSE), koji je značaj održavanja Prvog parlamentarnog samita Međunarodne krimske platforme navodeći da ona djeluje na nekoliko nivoa.
Prvi nivo aktivnosti tiče se šefova vlada i država. Drugi se odnosi na parlamentarni nivo, a treći se tiče stručne razine.
"Prošle godine smo održali ekspertnu razinu, gdje su bile panel diskusije u okviru Krimske platforme, uključujući i na razini šefova vlada i država. Ove godine, zahvaljujući hrvatskoj strani, prvi put održavamo parlamentarnu razinu Krimske platforme", rekla je Taševa.
Prema njenim riječima, održavanje samita Krimske platforme na razini parlamenata zemalja omogućiće provođenje odluka koje su razvili učesnici Krimske platforme.
"Razina parlamenata je već implementacija. One odluke koje se donose na političkoj razini, od strane vlada i šefova država, zatim u svakom slučaju provode parlamenti kroz zakonodavne inicijative. Vrlo su važne međuparlamentarne veze, kada predstavnici različitih parlamenata mogu na istoj platformi raspravljati o pitanjima vezanim uz Krim", rekla je Taševa.
Značaj Međunarodne krimske platforme u geopolitičkom kontekstu leži u činjenici da države učesnice insistiraju da se, uprkos aneksiji, nastavlja proces iznalaženja rješenja za povratak Krima u okvir Ukrajine, što je neupitno iz perspektive međunarodnog prava.
Rusija je izvršila aneksiju poluostrva Krim 2014. godine koje je sastavni dio Ukrajine. Secesionistički referendum na Krimu, održan 16. marta 2014. godine, odbačen je iste godine kao nezakonit, glasovima 100 država članica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. To međunarodno tijelo je 2016. godine rezolucijom osudilo i kršenja ljudskih prava na Krimu, "privremeno okupiranom" od strane Rusije.
Krim je 1996. napravio amandmane na ustav u kojem stoji da je regija sa visokom autonomijom u sastavu Ukrajine. Moskva je priznala Krim kao dio Ukrajine potpisivanjem Povelje o prijateljstvu 1997. između Ukrajine i Rusije.
Facebook Forum