Misija vojne pomoći Evropske unije (EU) u koju će biti uključeno na hiljade ukrajinskih vojnika, planira da pruži 500 miliona eura u dodatnim fondovima kako bi se kupilo oružje za ovu ratom razorenu zemlju.
Misija sa sjedištem u Briselu biće pod komandom francuskog mornaričkog oficira vice-admirala Hervea Blejeana, u početku će trajati dvije godine.
Planirani budžet za ove dvije godine je 107 miliona eura.
Kako je navela EU, cilj Misije je da omogući ukrajinskim oružanim snagama "efikasno provođenje vojnih operacija", tako da Ukrajina može "braniti svoj teritorijalni integritet unutar svojih međunarodno priznatih granica, efikasno provoditi svoj suverenitet i zaštititi civile", prenio je AP.
Osjetljivo pitanje postaje stvarnost
Ministri inostranih poslova EU su 17. oktobra potpisom ozvaničili Misiju pomoći za obuku 15.000 ukrajinskog vojnog osoblja u državama članicama Unije.
"Danas pojačavamo našu podršku Ukrajini kako bi se odbranila od ruske agresije. Misija vojne pomoći EU-a obučavaće ukrajinske oružane snage kako bi mogle nastaviti svoju hrabru borbu", rekao je šef diplomatije EU, Josep Borrell.
Planovi bi značili da će i ukrajinski regruti i specijalizovano osoblje proći obuku na teritoriji EU tokom sljedeće dvije godine.
Ideju za vojnu Misiju pomoći EU prvi je iznio Borrell u dokumentu objavljenom u avgustu nakon zahtjeva koji je došao iz Ukrajine.
Borrellov prijedlog se temeljio na prijedlogu koji je datirao prije ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, a tražilo se pružanje obuke na visokoj razini unutar granica zemlje.
Prijedlog do sada nikada nije zaživio, navodi Euronews.
Zvaničnog naziva - EU Misija vojne pomoći (EUMAM) - dugo je bila osjetljiva tema, jer je Unija oklijevala da bude uvučena u konflikt na takav način.
Međutim, Brisel je sada napravio iskorak u koordinisanju napora koji su poduzimale pojedinačne države članice još od početka invazije. Sada će ta pomoć za Kijev biti usmjerena i pojačana putem Brisela.
Napomena u nacrtu dokumenta o koordinisanoj pomoći, koju su napisale diplomate EU i u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, navodi da, ako se brzo pokrene, Misija može "napraviti pozitivnu razliku u ishodu rata".
Zajednički centri za obuku u Njemačkoj i Poljskoj
Cilj je da se Misija uspostavi i postane operativna već tokom jeseni, a da se 15.000 vojnog osoblja Ukrajine obuči već do zime.
Mogućnost da se poveća broj mjesta za obuku i onih koji se obučavaju takođe je otvorena ako se za to javi potreba.
Obuka će se odvijati u nekoliko država članica EU, ali će biti dva glavna centra – jedan u Njemačkoj, koja će nuditi specijalizovanu obuku za deminiranje, na primjer, dok će drugi biti u Poljskoj, koja će ponuditi i obuku za protivvazdušnu odbranu te artiljeriju.
Budući da je Poljska glavni centar humanitarne i vojne pomoći Ukrajini i ima tijesnu saradnju s ključnim saveznicima u NATO-u, kao što su Sjedinjene Države i Velika Britanija, izbor je bio očigledan, jer dokument EU navodi da bi pružanje obuke u blizini granice "moglo značajno da smanji rute snabdijevanja iz Ukrajine za regrute i drugo obučavano osoblje i povratak na linije fronta".
- SAD najavljuju novu vojnu pomoć Ukrajini u vrednosti od 725 miliona dolara
- MMF oslobodio 1,3 milijarde dolara hitnih sredstava za Ukrajinu
- Svjetska banka odobrila 530 miliona dolara nove pomoći za oporavak Ukrajine
Nekoliko EU država daje obuku za ukrajinske snage na bilateralnim osnovama, iako je ova obuka donekle ograničena vrstom opreme, koju država koja obučava može da ispostavi.
EU Misija vojna pomoć namijenjena je proširenju opsega obuke sa jasnom zapovjednom strukturom, koja koordinira ponudu i potražnju između Ukrajinaca i EU država, ali i sa drugim partnerima i saveznicima koji već pružaju obuku ukrajinskim trupama, uključujući Kanadu, Veliku Britaniju i SAD.
Suzdržana Mađarska, Austrija neutralna
Vlada Mađarske, koja poziva da se ublaže sankcije Rusiji uvedene zbog invazije i koja je napravila dogovor sa Gazpromom o dostavi više ruskog gasa, potvrdila je da neće ponuditi trening za ukrajinske trupe.
"Mađarska jedina nije glasala o ovom prijedlogu. Iskoristila je mogućnost konstruktivne suzdržanosti", rekao šef diplomatije te zemlje Peter Szijjarto. "Mi ne učestvujemo u ovoj misiji obuke, ne šaljemo instruktore, mi ne doprinose troškovima operacije".
Takođe, ne se očekuje učešće Austrije, koja vodi politiku vojne neutralnosti.
Milanović protiv, Plenković za
Hrvatski premijer Andrej Plenković osudio je protivljenje predsjednika Zorana Milanovića ponudi Ministarstva obrane da se ukrajinski vojnici obučavaju u Hrvatskoj.
"Izražavam zgroženost reakcijama predsjednika Milanovića, a još više ovih njegovih trabanata u Saboru koji u biti razotkrivaju svoje proruske stavove", rekao je hrvatski premijer.
Prethodno se Milanović izjasnio protiv uključivanja stručnjaka u obuku vojnika i rekao da mu se ova ideja ne sviđa.
"Ne podržavam tu ideju. Zato što ne podržavam upetljavanje Hrvatske u ovaj rat više nego što treba. Konkretni smo i solidarni i to je to. Kao vrhovni zapovjednik, neću to odobriti", izjavio je Milanović 18. oktobra.
Zabrinutost zbog moguće interpretacije Rusije
Kako navodi urednik RSE za evropska pitanja Rikard Jozwiak u analizi poteza Brisela da ozvaniči koordinisanu vojnu podršku Ukrajini, odugovlačilo se zbog dva pitanja.
Prvo je da li EU treba da se dublje uključuje na ovaj način s obzirom na to kako NATO i njegovi saveznici već pomažu Ukrajini, a drugo je zabrinutost o tome kako će Rusija reagovati.
Nakon puno početnog oklijevanja tokom ljeta, Misija je dobila dodatni podsticaj na neformalnom sastanku ministara odbrane EU u Pragu krajem avgusta, kada je ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov zatražio podršku za ukrajinsku vojsku.
U dokumentu koji je procurio, čiji je autor Evropska služba za vanjske poslove (EEAS), a koji je RSE imao na uvid, dolazi se do zaključka da bi "nejačanje podrške Ukrajini ostavilo ukrajinske oružane snage bez vitalne obuke za osoblje u kritičnom periodu rata".
Strah od toga kako će to biti percipirano u Moskvi se zadržao, sa konceptom koji priznaje da bi Rusija Misiju vojne pomoći mogla protumačiti "kao potez eskalacije".
U nacrtu dokumenta se dodaje da je "ovaj rizik, međutim, ublažen činjenicom da predložena misija ne bi predstavljala direktnu upletenost EU i njenih država članica u sukob".
Zemlje članice EU bile su nepokolebljive da se obuka neće odvijati na ukrajinskom tlu iz sigurnosnih razloga.
Ruski vazdušni napad u martu na Međunarodni centar za očuvanje mira i sigurnost, vojni poligon u blizini Lviva, koji je bio domaćin stranim borcima, bio je primjer upozorenja.
Međutim, oficiri za vezu iz EU biće stacionirani u glavnom gradu Ukrajine, Kijevu.
Međunarodne obuke ukrajinskih vojnika
NATO je započeo obuku vojnih instruktora u Ukrajini nakon što je Rusija izvršila aneksiju Krimskog poluostrva 2014.
Ovaj vojni savez vjeruje da je obuka instruktora najučinkovitiji način pomoći ukrajinskim oružanim snagama jer ne zahtijeva da trupe potrebne za bitku napuste zemlju.
EU je odobrila i šestu tranšu novca, vrijednu 500 miliona eura, iz Evropskog fonda za mir, koji se koristi za nadoknadu troškova zemljama članicama koje Ukrajini daju oružje, municiju i drugu vojnu podršku.
- NATO će Ukrajini isporučiti sisteme za borbu protiv dronova u Ukrajini
- Šef NATO-a upozorio Rusiju da ne prelazi 'veoma važnu liniju'
Oko deset miliona eura od tog iznosa biće iskorišteno da se nabavi oprema i rezerve, poput lične zaštitne opreme, kompleta prve pomoći i goriva.
To dovodi do nešto više od tri milijarde eura ukupnog iznosa sigurnosne podrške, koju EU stavlja na raspolaganje Ukrajini mimo podrške, koju pojedinačno pružaju članice EU.
Facebook Forum