Hrvatski premijer Andrej Plenković osudio je protivljenje predsjednika Milanovića ponudi Ministarstva obrane da se ukrajinski vojnici obučavaju u Hrvatskoj.
"Hrvatska država odlukama Vlade podržava vojno Ukrajinu već mjesecima. (...) Radi se o politici Hrvatske u okviru širih aktivnosti Europske unije", kazao je Plenković na sjednici hrvatske Vlade 19. listopada.
"Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman je na sastanku Vijeća EU 17. listopada sa još 20 ministara vanjskih poslova država članica iskazao načelnu spremnost Hrvatske da sudjeluje u obuci ukrajinskih vojnika“, rekao je Plenković.
On je također dodao da je uz Hrvatsku, još 12 zemalja iskazalo spremnost da ta obuka bude na teritoriju njihovih zemalja.
"Izražavam zgroženost reakcijama predsjednika Milanovića, a još više ovih njegovih trabanata u Saboru koji u biti razotkrivaju svoje proruske stavove", rekao je hrvatski premijer.
Više oporbenih stranaka lijevog centra i oporbenih stranaka desnice podržalo je Milanovićevo protivljenje obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj.
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske potvrdilo je ranije da su spremni da oficiri te države počnu obučavati ukrajinske vojnike.
"U okviru postojećih obuka spremni smo primiti strane polaznike, a sve u skladu sa planovima i zakonskim procedurama", navodi se u pisanom odgovoru Ministarstva obrane koje su dostavili hrvatskim medijima.
No, predsednik Republike Hrvatske Zoran Milanović se izjasnio protiv uključivanja stručnjaka u obuku vojnika i rekao da mu se ova ideja ne sviđa.
"Ne podržavam tu ideju. Zato što ne podržavam upetljavanje Hrvatske u ovaj rat više nego što treba. Konkretni smo i solidarni i to je to. Kao vrhovni zapovjednik, neću to odobriti", izjavio je novinarima Milanović 18. listopada.
Komentirajući Plenkovićevu izjavu, on je kazao kako ruski napad na Ukrajinu "nije naš rat".
"Neću dopustiti da šačica šarlatana i ljudi koji koji gledaju samo svoje interese Hrvatsku uvlače u bilo što što je više od minimuma korektnosti i solidarnosti. To smo pokazali dosta. Hrvatski vojnici nisu školovani da bi vodili tuđe ratove. To nije naš rat! To je govorio Izetbegović '92. godine, rat mu je bio u dvorištu. Ovo nije u našem dvorište, ovo je 2.000 kilometara od nas. Ponašamo se civilizirano i to je sve”, zaključio je Milanović, dodavši da on na taj način “štiti hrvatsku mladost”.
Predsednik Hrvatske je istovremeno i vrhovni komandant vojnih snaga.
Savet Evropske unije (EU) je na sastanku održanom dan ranije osnovao misiju za vojnu pomoć Ukrajini (EUMAM Ukraine).
Radi se o prvoj misiji ove vrste koju EU preduzima kolektivno. Prema dogovoru, na evropskoj teritoriji će se uvežbavati do 15.000 Ukrajinaca, ali se ostavlja mogućnost da se, u skladu sa potrebama, ova brojka poveća.
Među državama koje su ponudile svoj teritorij za obuku ukrajinskih vojnika su, uz Hrvatsku, i Njemačka i Poljska.
Prema pisanjima hrvatskih medija, instruktori bi mogli obučavati ukrajinske inženjerce i borbene spasioce (vojnike sa dodatnom medicinskom obukom za pružanje prve pomoći na terenu).
Stručna vojna obuka nije nepoznata za hrvatske stručnjake pošto su već bili uključeni u obuku avganistanske kao i crnogorske vojske.
Prema Zakonu o odbrani, ulazak vojnika država saveznica u Hrvatsku radi vežbe i obuke se određuje nakon odluke hrvatske Vlade, uz prethodnu saglasnost predsednika Republike. Suglasnost predsjednika traži se za broj vojnika od razine čete, odnosno do 200 ljudi.
U slučaju da Milanović stavi veto na odluku Vlade Hrvatske, postoji mogućnost da Sabor, dvotrećinskom većinom, sruši veto vrhovnog komandanta, odnosno predsednika.
Zagrebački "Jutarnji list" odmah je pitao parlamentarne stranke podržavaju li ovaj Milanovićev stav, na okolnost moguće opcije da se dvotrećinskom većinom u Saboru zaobiđe njegov veto, odnosno odbijanje da da suglasnost za dolazak ukrajinskih vojnika u Hrvatsku na obuku.
Za sada, protiv ukidanja veta, a uz Milanovićevu poziciju bila bi i većina lijeve i desna opozicija – Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijaldemokrati, kleropopulistički Most, desni oporbeni Domovinski pokret i oporbena Hrvatska seljačka stranka. To je 49 zastupnika od ukupno 151, koliko ih ima u Hrvatskom saboru. Potrebna dvotrećinska većina je 101 zastupnik.
