Haiti je zatražio stranu vojnu podršku kako bi obuzdao svoju krizu nasilja bandi koja je paralizirala zemlju.
Vlada Haitija ovlastila je premijera Ariela Henryja da zatraži oružanu pomoć zbog "rizika od velike humanitarne krize".
Sjedinjene Države su u međuvremenu pozvale svoje građane na Haitiju da odu zbog nesigurnosti.
Grupa moćnih bandi blokirala je glavni terminal za gorivo u zemlji od septembra, onemogućavajući njegove osnovne zalihe poput vode i hrane.
Nije jasno kome je upućen zahtjev za intervencijom i u kom obliku bi pomoć bila pružena.
UN su saopštile da nisu primile zvaničan zahtjev od vlade Haitija.
"S obzirom na to, i dalje smo izuzetno zabrinuti za sigurnosnu situaciju na Haitiju, uticaj koji ona ima na narod Haitija, na našu sposobnost da radimo svoj posao, posebno u humanitarnoj sferi", rekao je portparol UN-a Stephane Dujarric.
SAD također razmatraju zahtjev za humanitarnim koridorom kako bi se obnovila distribucija goriva unutar Haitija, rekao je glasnogovornik State Departmenta Vedant Patel.
Patel nije rekao odakle će doći trupe koje će to podržavati.
Varreux terminal za gorivo je od prošlog mjeseca pod kontrolom i blokadom od strane koalicije moćnih bandi, što je zaustavilo cijelu zemlju. Neke bolnice su zatvorene, dok su preduzeća i transportne službe prestale sa radom u znak protesta zbog neimaštine.
Građanski nemiri su eskalirali otkako je Henry 11. septembra najavio prekid vladinih subvencija za gorivo, zbog čega su cijene benzina i dizela skočile u nebo.
Od tada su se intenzivirali protesti i pljačke, a glavni grad Port-au-Prince je bio u središtu. Na meti su skladišta pomoći u hrani, a procjenjuje se da je pomoć u hrani u vrijednosti od 5 miliona dolara (4,6 miliona funti) izgubljena u ponovljenim napadima, rekao je izaslanik Haitija u UN-u.
Nejasno je da li bi zahtjev haitijske vlade za stranu vojnu intervenciju značio povratak mirovnih trupa UN-a, nakon što su ih napustile prije pet godina.
Prisustvo UN-a ostavilo je mješovito nasljeđe na Haitiju: njegove mirovne snage su prihvatile djelomičnu odgovornost za izazivanje epidemije kolere prije više od jedne decenije koja je ubila oko 10.000 ljudi.
Vlada Haitija saopštila je da je osam ljudi umrlo u nedjelju od kolere, prvi put u tri godine, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućnosti i zdravstvene krize.
Od mnogih zaliha koje su blokirale bande u zemlji, čista voda je od vitalnog značaja - posebno pošto se kolera širi kontaminiranom vodom.
Haiti je jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu i pretrpio je niz nedavnih kriza, od kojih je najznačajniji atentat na njegovog predsjednika Jovenela Moïsea u julu 2021. i ogroman zemljotres u kojem je samo mjesec dana kasnije poginulo više od 2.200 ljudi.
Smrti su česte, a više od 200 ljudi je ubijeno u nasilju bandi u Port-au-Princeu u samo 10 dana u julu, prema podacima UN-a.
