Visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio je u srijedu, 5. oktobra, da se nada da je nametnutim odlukama u Federaciji BiH donekle otvorio put Bosni i Hercegovini do statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), možda i do kraja 2022. godine.
"Gađao sam sada gol političkih stranaka u BiH. One sada trebaju krenuti u 'protunapad' u pravcu Evrope. Da politička fudbalska ekipa BiH sama napravi nove poteze", kazao je Schmidt na konferenciji za novinare u Sarajevu, govoreći o setu mjera koje je nametnuo Federaciji BiH u nedjelju, 2. oktobra.
Schmidt je mjere nametnuo poručujući da je cilj da poboljša funkcionalnost ovog entiteta i osigura blagovremenu provedbu rezultata izbora održanih 2. oktobra 2022. godine. Suština njegovih odluka tiče se rokova za formiranje vlasti u Federaciji BiH, kao i povećanja broja delegata u Domu naroda entitetskog Parlamenta.
'Odluke donosim samostalno', poručio Schmidt
Odgovarajući na pitanje novinara da li je nametanjem mjera "narušio suverenitet BiH", jer je dopustio da se premijer Hrvatske Andrej Plenković "javno hvali da je s njim dogovarao ključna unutrašnja pitanja BiH", Schmidt je kazao da odluke donosi samostalno.
"Iz Hrvatske su bile razne primjedbe, nekada ljubazne, a nekada manje. Odluke donosim sam", naveo je Schmidt.
Naglasio je da fokus nije bio da li postoji neka omiljena politička stranka ili ne, nego da se osigura funkcionalnost, komentirajući stavove koji se mogu čuti u bh. javnosti da je svojim potezima pogodovao strankama okupljenim oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS).
Referirajući se na presudu Ustavnog suda BiH iz 2015. godine, donesenoj po apelaciji člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, novinare je zanimalo zašto nije omogućio i građanima iz reda "Ostalih" da imaju predsjednika ili potpredsjednike Federacije BiH, s obzirom na to da je to trenutno omogućeno samo konstitutivnim narodima.
Schmidt je kazao da je to pravno nemoguće i da se takva pitanja moraju rješavati na nivou države.
"A ne na nivou Federacije BiH graditi državu, kakva bi trebala biti. Osoba sam koja koja izuzetno poštuje pravo i ne mogu tu učinit ništa. Ja sam tu da nadzirem provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, a ne da ga mijenjam”, kazao je.
Schmidt se osvrnuo i na činjenicu da je amandmane na Ustav Federacije BiH i izmjene Izbornog zakona BiH nametnuo u izbornoj noći, 2. oktobra, samo sat nakon zatvaranja birališta, ističući da je začuđen što je njegov potez bilo koga iznenadio.
Naglasio je također da je 2. oktobra razgovarao sa predstavnicima nekoliko vodećih političkih stranaka u BiH, koji su, kako je kazao, "pokazali razumijevanje" za njegovu odluku.
"Nije riječ o tome da se utječe na volju birača, kao ni da se bilo kome omogući ili oduzme prednost. Jurisdikcija i funkcionalnost su jedini cilj", istaknuo je.
'Pred BiH velika izborna reforma'
Poeručio je da BiH očekuje velika reforma izbornog zakonodavstva, koja mora biti fokusirana na implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava.
"Prvi zadatak onima koji su izabrani u Parlament BiH mora biti da se zajedno pobrinemo za implementaciju ovih presuda. To vidim kao nastavak onoga što sam započeo u Federaciji BiH", rekao je Schmidt.
Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu“Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, "Šlaku" i “Pudarić”.
Naložene su izmjene Ustava BiH, pošto se prema postojećem, za člana Predsjedništva bih mogu kandidirati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda i to Bošnjak i Hrvat isključivo iz entiteta Federacija BiH i Srbin isključivo iz entiteta Republika Srpska.
Drugi "nekonstitutivni narodi" (npr. Jevreji i Romi), kao i građani koji se ne žele nacionalno izjasniti ne mogu se kandidirati niti za delegate u državnom Domu naroda Parlamenta BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Koje su odluke nametnute Federaciji BiH?
Schmidtovom odlukom, svaki od tri kluba konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata, imat će po 23 delegata, umjesto dosadašnjih 17.
Delegati u Domu naroda federalnog Parlamenta biraju se u kantonalnim skupštinama.
To znači da će svaka skupština u svih deset kantona imati najmanje jednog delegata u Domu naroda iz svih klubova konstitutivnih naroda i pripadnika "Ostalih".
Izbor preostalih delegata u Domu naroda bit će proporcionalan broju stanovnika u kantonima, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine.
Schmidt je odlukom osigurao i spuštanje praga potpore koja je potrebna u klubovima Doma naroda za predlaganje kandidata za predsjednika i potpredsjednika Federacije.
Ranije je predsjednika i potpredsjednike FBiH (Hrvat, Bošnjak i Srbin) moglo predložiti šest od 17 delegata. Sad će ih moći predložiti 11 od 23 iz Kluba Hrvata, Bošnjaka i Srba. Ukoliko ih u roku od mjesec dana ne predlože, data je mogućnost da ih predloži sedam delegata iz svakog od ta tri kluba, a nakon 50 dana četiri delegata.
Iz OHR-a su poručili da je imjenama vezanim za Dom naroda implementirana je odluka Ustavnog suda Federacije BiH u slučaju Ljubić.
Ovom presudom ukinute su odredbe Izbornog zakona prema kojima se svakom narodu daje jedno izborno mjesto iz svakog od deset kantona, ali i dio koji govori o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Visoki predstavnik je donio odluku kako se ne bi ponovila blokada u formiranje nove vlasti nakon izbora.
Vlada Federacije posljednji put je formirana 2014. godine. U tom sazivu ostala je i nakon prošlih općih izbora, 2018. godine.
Formiranje vlasti u Federaciji BiH uvjetovala je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, inzistirajući na izmjenama Izbornog zakona i "legitimnom predstavljanju", prije svega u Domu naroda, te u izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Mjerama koje je nametnuo visoki predstavnik najavljeno je i sprječavanje blokade u imenovanje sudaca Ustavnog suda Federacije BiH.
Njegovom odlukom je omogućeno da, ukoliko predsjednik FBiH ne predloži suce, većina prisutnih u Domu naroda FBiH može glasati o potvrđivanju najviše rangiranog kandidata s liste koju je dostavilo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH.
Do sada je predsjednik Federacije morao predlagati suce uz suglasnost dva potpredsjednika, što je aktualni predsjednik Marinko Čavara odbijao učiniti zbog čega je stavljen na tzv. crnu listu SAD-a.
Odluke visokog predstavnika tiču se i sprječavanja zloupotreba vitalnoga nacionalnog interesa specificiranjem pitanja koja mogu biti predmet pozivanja na vitalni nacionalni interes.
Paket mjera funkcionalnosti je osma odluka visokog predstavnika BiH otkako je preuzeo mandat, u augustu 2021. godine. Odluke donosi na osnovu Bonskih ovlasti na osnovu kojih ima pravo mijenjati zakone, ustave entiteta ili smijeniti zvaničnike. Visoki predstavnik u BiH je konačan autoritet za tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
